Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 43

Olketa Tokpiksa Abaotem Kingdom

Olketa Tokpiksa Abaotem Kingdom

MATTHEW 13:1-53 MARK 4:1-34 LUKE 8:4-18

  • JESUS STORYIM OLKETA TOKPIKSA ABAOTEM KINGDOM

Luk olsem Jesus hem long Capernaum taem hem tok strong long olketa Pharisee. Bihaen, long datfala sem day, Jesus lusim haos wea hem stap and wakabaot go long Sea long Galilee wea klosap. Staka pipol hipap long there. Jesus go insaed long wanfala boat and go aot lelebet long sea, and start for teachim pipol abaotem Kingdom bilong God. Jesus iusim olketa tokpiksa abaotem olketa samting wea pipol savve gud long hem, wea mekem hem isi for olketa minim samfala samting abaotem Kingdom.

Firstaem, Jesus story abaotem man wea go for plantim olketa seed. Samfala seed foldaon long road and olketa bird kam and kaikaim. Olketa nara seed foldaon long ples wea graon hem nating deep nomoa bikos hem stap antap long bigfala ston. Olketa rut no go daon deep insaed graon, and olketa smol plant dae bikos sun hem hot tumas. Olketa nara seed foldaon long ples wea garem nila grass wea stopem olketa for no grow gud. Gogo samfala seed foldaon long gudfala graon and garem frut. “Samfala garem handred frut, olketa narawan sixti, and samfala moa thirti.”—Matthew 13:8.

Long mek-tu tokpiksa, Jesus sei Kingdom hem olsem taem man hem torowem olketa seed long graon. Nomata hem sleep or wekap, olketa seed gohed for grow. Man hia “no savve tu hao nao olketa seed hia grow.” (Mark 4:27) Olketa grow and garem frut wea hem savve harvestim.

Then Jesus storyim mek-thri tokpiksa abaotem man wea plantim seed. Wanfala man plantim olketa gudfala seed long planteison bilong hem, bat “taem evriwan sleep” enemy hem plantim rabis grass midolwan olketa wheat. Olketa wakaman askem datfala man sapos olketa savve aotem rabis grass. Hem sei: “Nomoa, nogud iufala aotem olketa wheat taem iufala aotem datfala rabis grass. Letem tufala evriwan grow tugeta go kasem taem for harvestim planteison. Long datfala taem nao, mi bae talem olketa wakaman for go aotem olketa rabis grass firstaem, and for taemapem and bonem olketa. Then mi bae talem olketa for harvestim datfala wheat and putim long haos bilong mi for keepim datwan.”—Matthew 13:24-30.

Staka pipol wea lisin long Jesus savve abaotem wei for plantim samting long garden. Hem storyim tu smolfala seed bilong mustard tree wea evriwan savve long hem. Gogo hem kamap bigfala tree wea olketa bird savve stap long olketa branch bilong hem. Jesus sei: “Kingdom bilong God hem olsem wanfala seed bilong mustard tree wea man plantim long garden bilong hem.” (Matthew 13:31) Jesus no teachim pipol abaotem olketa plant, bat hem storyim nomoa hao samting wea barava smol savve grow and kamap big tumas.

Then Jesus storyim samting wea staka wea lisin olketa savve. Hem sei Kingdom bilong God hem “olsem yeast wea wanfala woman mixim witim wanfala ten kilo bag flour.” (Matthew 13:33) Nomata man no savve lukim datfala yeast wea insaed long flour, hem mekem evri flour hia for rise. Flour hia hem change and kamap big bat man no savve hao nao hem happen.

Bihaen Jesus storyim olketa tokpiksa, hem sendem pipol hia go bak and hem go bak long haos wea hem stap. No longtaem bihaen, olketa disaepol kam long hem from olketa laek minim samting wea hem storyim.

KASEM GUD SAMTING FROM OLKETA TOKPIKSA

Olketa disaepol herem Jesus storyim olketa tokpiksa bifor, bat distaem hem storyim staka tokpiksa long semtaem. Olketa askem Jesus: “Why nao iu iusim olketa tokpiksa taem iu story long olketa?”—Matthew 13:10.

Jesus duim diswan for mekem profesi hem kamap tru. Matthew sei: “Sapos hem talem eni samting, hem mas iusim tokpiksa nao for talem datwan. Hem duim olsem mekem toktok bilong datfala profet hem kamap tru, wea sei: ‘Mi bae talem olketa tokpiksa. Mi bae talemaot olketa samting wea haed start kam long taem bifor yet.’”—Matthew 13:34, 35; Psalm 78:2.

Jesus iusim olketa tokpiksa for showimaot tingting bilong pipol tu. Staka pipol interest long Jesus bikos hem man wea savve tumas for talem story and duim olketa mirakol. Bat olketa no ting long Jesus olsem hem nao Lord wea olketa shud obeyim and followim toktok bilong hem. (Luke 6:46, 47) Olketa no laekem datfala message for kasem heart bilong olketa and changem tingting bilong olketa and wanem olketa duim.

Jesus sei long olketa disaepol: “Dastawe mi iusim olketa tokpiksa taem mi story long olketa, bikos olketa lukluk, bat olketa no luksavve nomoa, and olketa herehere, bat olketa no heresavve, and olketa no minim tu. Samting wea profesi bilong Isaiah talem abaotem olketa hem kamap tru. Hem sei: ‘. . . Tingting bilong pipol hia hem sat nao.’”—Matthew 13:13-15; Isaiah 6:9, 10.

Bat no evriwan olsem. Jesus sei: “Iufala hapi bikos eye and ear bilong iufala hem lukim and herem samting. Mi talem iufala tru samting: Plande profet and plande long olketa gudfala man laekem tumas for lukim olketa samting wea iufala lukim and herem olketa samting wea iufala herem, bat olketa no savve lukim and herem olketa samting hia.”—Matthew 13:16, 17.

Twelvfala aposol and olketa nara faithful disaepol olketa willing for lane. Dastawe Jesus sei: “God letem iufala for minim olketa holy secret abaotem Kingdom bilong hem, bat hem no letem olketa hia for minim datwan.” (Matthew 13:11) From olketa disaepol barava laek minim tokpiksa abaotem man wea plantim seed, Jesus minim kam long olketa.

For minim disfala tokpiksa, olketa mas savve long tufala samting. Jesus sei: “Seed hem message bilong God.” (Luke 8:11) And graon hem piksarem heart.

Jesus storyim seed wea foldaon long road wea graon hem strong. Hem sei: “Devil hem kam and tekaotem datfala message from heart bilong olketa mekem olketa no biliv and God no sevem olketa.” (Luke 8:12) Jesus sei seed wea foldaon long graon wea stap antap long bigfala ston, hem piksarem heart bilong pipol wea taem olketa herem message olketa hapi for kasem datwan bat rut bilong olketa hem no deep. ‘Taem datfala message mekem pipol for spoelem olketa or for kasem hard taem,’ semtaem nomoa olketa bakslaed nao. Diswan minim taem “eni hard taem” kasem olketa, maet from famili or olketa narawan, olketa no biliv nao.—Matthew 13:21; Luke 8:13.

Waswe long seed wea foldaon long ples wea garem nila grass? Jesus talem olketa disaepol diswan piksarem pipol wea herem message abaotem Kingdom, bat “olketa samting long laef wea man savve wari abaotem, and riches wea savve switim man” hem spoelem olketa. (Matthew 13:22) Datfala message hem kasem heart firstaem, bat gogo hem no garem frut nao.

Lastfala graon wea Jesus storyim hem gudfala graon. Diswan piksarem pipol wea taem olketa herem message abaotem Kingdom, hem kasem heart bilong olketa and olketa minim and “garem frut.” Evriwan no savve duim sem samting bikos samfala olo or health bilong olketa nogud. Samfala savve garem 100 frut, olketa narawan 60, and samfala moa 30. Olketa wea kasem blessing hem “pipol wea taem olketa herem message abaotem Kingdom, olketa minim and tinghae long datwan, and olketa garem frut and no givap.”—Luke 8:15.

Masbi olketa disaepol wea kam long Jesus for lanem samfala samting moa olketa barava tinghae long samting wea hem talem! Olketa minim gud olketa tokpiksa bilong hem nao. Jesus laekem olketa for minim gud, mekem olketa savve teachim tru samting long nara pipol. Hem sei: “Hao, man bae putim laet andanit long wanfala basket or bed? Nomoa ia, hem bae putim long ples for hangem laet, iaman?” So Jesus sei: “Man wea willing for lisin mas herehere kam.”—Mark 4:21-23.

OLKETA LANEM SAMFALA SAMTING MOA

Bihaen Jesus storyim mining bilong tokpiksa abaotem man wea plantim seed, olketa disaepol laek for lanem samfala samting moa. Olketa sei: “Plis talem kam long mifala mining bilong datfala tokpiksa abaotem olketa rabis grass wea grow long planteison.”—Matthew 13:36.

Olketa disaepol garem difren tingting from pipol wea hipap long sandbis. Olketa pipol hia herem wanem Jesus talem bat luk olsem olketa no interest for savve long mining bilong olketa tokpiksa. Olketa hapi for herem story nomoa. Jesus showimaot pipol wea hipap long sandbis no olsem olketa disaepol wea laek for lanem samfala samting moa.

Hem sei: “Followim samting wea iufala herem. Sapos iufala givim plande samting, bae iufala kasem bak sem samting wea iufala givim, and bae iufala kasem tu plande moa samting.” (Mark 4:24) From olketa disaepol showimaot olketa barava interest long wanem Jesus storyim, hem helpem olketa for lanem and minim samfala samting moa. So taem olketa disaepol laek for savve long mining bilong tokpiksa abaotem wheat and rabis grass, Jesus sei:

“Man wea plantim olketa gudfala seed hem Son bilong man. Datfala planteison hem world. Olketa gudfala seed hem olketa son bilong Kingdom and olketa rabis grass hem olketa son bilong Devil. Enemy wea plantim datfala rabis grass hem Devil. Taem wea olketa harvestim planteison hem piksarem taem wea world hem gogo for finis, and olketa wakaman hem olketa angel.”—Matthew 13:37-39.

Bihaen Jesus storyim wanem evri samting long datfala tokpiksa hem piksarem, hem storyim wanem bae happen. Hem sei long taem wea world hem gogo for finis, olketa wakaman wea hem nao olketa angel, bae separatem olketa laea Christian from “olketa son bilong Kingdom.” Bae olketa hipimap “olketa wea raeteous” and gogo bae olketa shaen braet tumas olsem sun “insaed Kingdom bilong Dadi bilong olketa.” Bat wanem nao bae happen long “olketa son bilong Devil”? Gogo olketa bae finis, wea hem nao mekem “olketa feel sorre tumas and krae.”—Matthew 13:41-43.

Jesus storyim thrifala tokpiksa moa long olketa disaepol. Long firstfala tokpiksa hem sei: “Kingdom bilong God hem olsem wanfala expensive samting wea stap haed long wanfala pis land, wea wanfala man faendem datwan and hem haedem moa. Then, from hem hapi tumas hem go salem evri samting wea hem garem and baem datfala pis land.”—Matthew 13:44.

Long mek-tu tokpiksa hem sei: “Kingdom bilong God hem olsem wanfala bisnisman wea go long olketa difren ples for lukaotem olketa gudfala pearl for baem. Taem hem faendem wanfala pearl wea hem gud tumas winim olketa narawan, semtaem nomoa hem go and salem evri samting wea hem garem and hem baem datfala pearl.”—Matthew 13:45, 46.

Long tufala tokpiksa hia Jesus storyim tufala man wea willing for lusim staka samting for kasem samting wea barava spesol. Datfala bisnisman salem “evri samting wea hem garem” for kasem wanfala pearl wea gud winim olketa narawan. Olketa disaepol savve minim disfala example. Datfala man wea faendem expensive samting wea stap haed long wanfala pis land hem tu “salem evri samting” mekem hem savve tekem datfala pis land. Tufala evriwan laek tekem samting wea spesol and wea olketa barava tinghae long hem and willing for lusim samting for kasem datwan. Iumi savve comparem diswan witim samting wea man willing for lusim for fren gud witim God. (Matthew 5:3) Samfala wea herem Jesus storyim olketa tokpiksa hia olketa willing for lusim staka samting finis for worshipim God and followim Jesus.—Matthew 4:19, 20; 19:27.

Long mek-thri tokpiksa Jesus sei Kingdom bilong God hem olsem net wea olketa didifren kaen fish pas insaed. (Matthew 13:47) Taem olketa separatem olketa fish, olketa putim gud fish long basket and torowem rabis fish. Jesus sei long taem wea world hem gogo for finis bae hem olsem tu. Olketa angel bae separatem nogud pipol from pipol wea raeteous.

Jesus hem “fishing for kasem pipol” taem hem talem olketa disaepol for followim hem and duim semkaen waka. (Mark 1:17) Bat hem sei tokpiksa abaotem net hem piksarem wanem bae happen long future, “long taem wea world hem gogo for finis.” (Matthew 13:49) So olketa aposol and olketa nara disaepol wea lisin long Jesus luksavve olketa barava interesting samting bae happen long future.

Samfala wea herem olketa tokpiksa wea Jesus storyim taem hem insaed boat kasem samfala blessing moa. Taem Jesus “stap seleva witim olketa disaepol bilong hem, hem barava minim gud evri samting long olketa.” (Mark 4:34) Hem olsem man wea “tekem kamaot from haos bilong hem olketa naesfala samting . . . Samfala samting hem niu, and samfala samting hem old.” (Matthew 13:52) Taem Jesus iusim olketa tokpiksa, hem no show-off long savve wea hem garem. Hem teachim olketa disaepol olketa tru samting wea olsem expensive samting wea stap haed. Hem nambawan teacher wea winim eni narawan.