Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ oria eware nọ e riẹe eva

UZOU AVỌ 45

Jesu O Wo Ogaga Vi Izi Imuomu

Jesu O Wo Ogaga Vi Izi Imuomu

MATIU 8:28-34 MAK 5:1-20 LUK 8:26-39

  • O LE IDHIVẸRI RUỌ OMA ISI

Nọ ilele na a nwani te okpa no, avọ uye nọ o bẹ rai evaọ abade na, a tẹ ruẹ oware jọ nọ u gbe rai unu gaga. Ezae ivẹ jọ nọ idhivẹri e rrọ oma nọ i re dhuaro gaga a te no oria nọ a re ki ahwo fihọ nọ o kẹle etẹe ze. Ọjọ evaọ usu ezae nana a tẹrovi evaọ iku na, keme o wọhọ nọ ọye ọ be mai dhuaro yọ ọye idhivẹri e mae rrọ oma kri no vi ọzae ọdekọ.

Ọzae nana nọ ọ be ruẹ uye na ọ rrọ ẹbẹba. T’aso t’uvo “ọ jẹ hai bo evaọ oria iki na gbe evaọ igbehru na yọ ọ be rehọ ewẹ-itho bru oma riẹ.” (Mak 5:5) Ọ jẹ hai dhuaro gaga fikiere ohwo ọvo ọ jẹ hae gbaudu nya edhere yena vrẹ hẹ. Nọ a tẹ rọ egbregba kare iẹe, ọ rẹ sawo ai no. Ohwo ọvo o wo ogaga nọ ọ rẹ rọ gbae fihọ otọ họ.

Nọ ọzae na ọ nya bru Jesu, o te kie fihọ aro riẹ, idhivẹri nọ e rrọ oma riẹ na i te ru ei bo gaga nọ: “Eme me wo kugbe owhẹ, Jesu Ọmọ Ọghẹnẹ nọ Ọ Mai Kpehru na? Mẹ gwọlọ nọ whọ rehọ odẹ Ọghẹnẹ duwu iyei nọ whọ te kẹ omẹ uye he.” Jesu o te ru oware nọ u dhesẹ nọ o wo ogaga vi idhivẹri na, ọ ta kẹe nọ: “No oma ọzae na ze, whẹ ẹzi ogbegbe.”—Mak 5:7, 8.

Uzẹme na họ, idhivẹri nọ e rrọ oma ọzae na e rrọ buobu. Nọ Jesu ọ nọe nọ, “Didi odẹ ra?” ọ tẹ kẹe uyo nọ: “Odẹ mẹ Ogbaẹmo keme ma rrọ buobu.” (Mak 5:9) Evaọ otọ esuo Rom, isoja nọ e rẹ jọ ogbaẹmo ọvo i re bu te idu buobu; oyena u dhesẹ nọ idhivẹri buobu i kuomagbe bi kpokpo ọzae nana. A tẹ be lẹ Jesu nọ “o le ai kpohọ ọgọdọ odidi na ha.” O rrọ vevẹ nọ idhivẹri na a riẹ oware nọ o te via kẹ ae gbe osu rai Setan evaọ obaro.—Luk 8:31.

Whaọ owa isi nọ i bu te idu ivẹ (2,000) e rrọ kẹle etẹe be re emu, yọ evaọ otọ Uzi na isi yọ erao nọ e rrọ gbegbe nọ ahwo Ju a re thuru dede he. Idhivẹri na a tẹ ta nọ: “Kẹ omai uvẹ ruọ oma isi na.” (Mak 5:12) Jesu ọ tẹ ta kẹ ae nọ a ruọ oma isi na. Nọ idhivẹri na a ruọ oma isi na, isi idu ivẹ (2,000) na a tẹ la no ehru ugbehru nọ a jọ na fihọ abade, a tẹ da ame whu.

Nọ enọ e jẹ rẹrote isi na a ruẹ onana, a tẹ dhẹ kpobọ otọ ẹwho na gbe okegbe yena soso nyae niyẹrẹ oware nọ o via na. Ahwo a tẹ nyaze te ruẹ oware nọ o via na. Nọ a te etẹe, a te muẹrohọ nọ oma ọzae nọ idhivẹri i je kpokpo na o ga no yọ iroro riẹ e rrọ gbagba. Obọnana o ku ewu họ no yọ ọ keria kẹle Jesu.

Ozọ u te mu ahwo nọ a yo iku na gbe enọ e ruẹ ọzae na, keme a riẹ oware igbunu ọfa nọ Jesu o ti ru evaọ ẹwho rai hi. A tẹ ta kẹ Jesu nọ o no ẹwho rai no. Nọ Jesu ọ be ruọ okọ na re o no etẹe na, ọzae nọ idhivẹri e jọ oma vẹre na ọ tẹ be lẹe nọ o re lele iei. Rekọ Jesu ọ tẹ ta kẹe nọ: “Kpo bru imoni ra, re whọ vuẹ ae eware kpobi nọ Jihova o ru kẹ owhẹ gbe ohrọ nọ ọ re owhẹ.”—Mak 5:19.

Ẹsibuobu Jesu ọ jẹ hae ta kẹ ahwo nọ o siwi nọ a vuẹ uvumọ ohwo ho keme ọ gwọlọ nọ ahwo a rọ ẹkwoma eme atanọ rọ riẹ kpahe iẹe he. Rekọ evaọ onana, ọzae nana nọ idhivẹri e jọ oma na o ti dhesẹ kẹ ahwo kpobi epanọ Jesu o wo ẹgba te, jẹ ta usiuwoma kẹ ahwo nọ Jesu ọ te sai te oma ha. U te no ere no, otẹrọnọ a gu erue jọ ruru Jesu kpahe isi nọ i whu na, ọzae nana ọ te ta uzẹme oware nọ o via. Fikiere ọzae na ọ tẹ nyavrẹ bi whowho oware nọ Jesu o ru kẹe evaọ Dẹkapọlis kpobi.