Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 56

Wanem Samting Nao Savve Mekem Man for No Klin?

Wanem Samting Nao Savve Mekem Man for No Klin?

MATTHEW 15:1-20 MARK 7:1-23 JOHN 7:1

  • JESUS SHOWIMAOT SAMFALA KASTOM NO STRET

Taem Pasova long 32 C.E. hem kakam klosap, Jesus busy for teachim pipol long Galilee. Luk olsem long datfala taem nao hem gogo long Jerusalem for Pasova, olsem Law bilong God talem. Bat Jesus hem go haed bikos olketa Jew laek for killim hem dae. (John 7:1) Bihaen, hem go bak Galilee.

Maet Jesus hem long Capernaum taem olketa Pharisee and olketa man wea teachim law kam from Jerusalem for lukim hem. Olketa duim olsem bikos olketa lukaotem reason for sei Jesus hem brekem Law bilong Moses. Olketa sei: “Hao nao olketa disaepol bilong iu no followim kastom bilong olketa man bifor kam? Example nao, olketa no wasim hand bifor olketa kaikai.” (Matthew 15:2) God no talem pipol bilong hem for followim disfala kastom for “wasim hand go kasem bigfala join midol long hand (elbow)” bifor olketa kaikai. (Mark 7:3, footnote) Bat olketa Pharisee sei sapos man no duim olsem datwan hem bigfala sin.

Jesus no ansarem olketa, bat hem storyim wanem olketa duim wea showimaot olketa min for brekem Law bilong God. Hem sei: “Iufala no followim law bilong God bikos long kastom bilong iufala. Hao nao olsem? Tingim wanfala example long diswan. God hem sei, ‘Respectim dadi and mami bilong iufala,’ and, ‘Man wea tok spoelem dadi or mami bilong hem mas dae.’ Bat iufala savve talem toktok olsem, ‘Sapos man sei long dadi or mami bilong hem: “Eni samting wea mi garem wea savve helpem iu, datwan hem samting mi givim long God,” hem no need for helpem dadi bilong hem nao.’”—Matthew 15:3-6; Exodus 20:12; 21:17.

Olketa Pharisee sei selen, pis land, or eni nara samting wea man givim long God hem bilong temple, so man no savve iusim datwan for eni nara samting. Nomata olsem, hem ownim yet. Olsem example, maet wanfala son sei selen or pis land bilong hem, hem “corban,” wea minim hem givim datwan long God or long temple. Datfala son hem ownim yet datfala selen or pis land, bat hem no savve iusim datwan for helpem dadi and mami bilong hem wea olo and poor. So hem iusim datwan olsem excuse for no helpem dadi and mami bilong hem.—Mark 7:11.

Jesus kros tumas long olketa Pharisee wea twistim Law bilong God. Hem sei: “Kastom bilong iufala hem mekem toktok bilong God hem iusles nomoa. Iufala savve laea tumas ia. Samting wea Isaiah talem long profesi abaotem iufala hem barava fitim. Hem sei: ‘Long toktok nomoa pipol hia mekhae long mi bat olketa no lovem mi. Olketa hard waka nating for worshipim mi bikos olketa sei olketa law bilong man hem teaching wea kam from God.’” Olketa Pharisee no talem eni samting taem Jesus tok strong long olketa. So hem kolem olketa pipol and sei: “Herem and minim diswan: Samting wea mekem man for no klin nao hem samting wea kamaot from mouth bilong hem, no samting wea hem kaikaim.”—Matthew 15:6-11; Isaiah 29:13.

Bihaen Jesus go insaed wanfala haos, olketa disaepol sei long hem: “Olketa Pharisee feel nogud long samting wea iu talem.” Jesus sei: “Evri tree wea Dadi bilong mi long heven no plantim, bae hem aotem. No warim olketa. Nomata olketa blind, bat olketa trae for leadim olketa narawan. Sapos man wea blind leadim nara man wea blind, tufala evriwan bae foldaon insaed hol.”—Matthew 15:12-14.

Jesus sapraes taem Peter askem hem for minim kam long hem and olketa nara disaepol samting wea savve mekem man for no klin. Jesus sei: “Hao, iufala no savve, evri samting wea man kaikaim hem go insaed long bele, gogo datwan go aot from body bilong hem? Bat olketa samting wea kamaot from mouth hem samting wea stap long tingting bilong man and datwan nao mekem hem for no klin. Olketa samting hia nao hem rabis tingting, wei for killim man dae, adultery, wei for durong, wei for steal, laea, and talem olketa nogud toktok. Olketa samting hia nao mekem man for no klin, bat sapos man no wasim hand firstaem bifor hem kaikai, datwan no mekem hem for no klin.”—Matthew 15:17-20.

Jesus no tok againstim wei for man swim and keepim body bilong hem klin, and hem no sei man shud no wasim hand bifor hem kuki or bifor hem kaikai. Bat hem tok againstim olketa bigman bilong religion wea laea and sei olketa kastom bilong man nao winim Law bilong God. Samting wea mekem man for no klin nao hem olketa nogud samting wea stap long tingting bilong hem.