Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 56

Nye ci Vĩhisa Omunu?

Nye ci Vĩhisa Omunu?

MATEO 15:1-20 MARKO 7:1-23 YOANO 7:1

  • YESU O PISA OVIHOLO VIOMANU

O Paskoa yunyamo 32 K.K., ya kala oku pitĩla, pole, Yesu o kasi lupange walua woku longisa vo Galilea. Citava okuti enda ko Yerusalãi ko Paskoa, ndomo ca kisikiwile Vocihandeleko ca Suku. Pole, Yesu o tunda vuyombeki vimbo liaco, momo va Yudea va yongola oku u ponda. (Yoano 7:1) Noke yo Paskoa, o tiukila ko Galilea.

Eci va Fariseo la vakuavisonehua vana va tunda ko Yerusalãi veya ku Yesu, citava okuti eye wa kala vo Kafarinau. Momo lie va lingila ungende waco? Ovo va kasi oku sanda onjila yoku lundila Yesu hati, wa tomba oviholo vietavo liavo. Ovo va pula vati: “Momo lie olondonge viove via tombela oviholo violosekulu? Ndeci, ovo ka va sukula ovaka poku lia.” (Mateo 15:2) Suku lalimue eteke a handelekele afendeli vaye oco va kuame ovihilahila vioku ‘pusa povaka toke kolohokolua.’ (Marko 7:3) Pole, va Fariseo va sima okuti oku siapo ocituwa caco etombo linene.

Yesu ka eci etambululo li teta onimbu omo liepiso va linga, pole, o va sapuila okuti, ovo muẽle va siata oku lueya Ocihandeleko ca Suku kocipango. Eye o va pula hati: “Momo lie wa tombeli ocihandeleko ca Suku omo lioviholo viene? Ndeci, Suku wa popia hati: ‘Sumbila so la nyõho’ kuenda ‘Wosi o tuka isiaye la inaye, o fa.’ Pole, ene vu popia vati: ‘Wosi o sapuila isiaye ale inaye hati: “Cosi ñuete okuti nda ca ku kuatisa, ombanjaile yeciwa ku Suku,” eye ka sukila vali oku sumbila isiaye.’”—Mateo 15:3-6; Etundilo 20:12; 21:17.

Va Fariseo va popia vati, olombongo, lovina omunu a kuete, ale ocina cimue okuti ci eciwa ndombanjaile ku Suku, vi tiamẽla vonembele kuenda ka citava oku linga lavio ovina vikuavo. Pole, ovina omunu a eca ndombanjaile, handi vi kala laye. Omõla umue o pondola oku popia hati, olombongo ale ovina a kuete, “elembe” okuti, ombanjaile yeciwa ku Suku ale vonembele, ndu okuti onembele yi kuete vali esilivilo okuti, olonjali viaye ci sule. Handi vali, omõla o pondola oku talavaya lolombongo viaco, pole eye o popia hati, ka citava oku kuatisa lavio olonjali via kuka haivio vi tala ohali. Omo liaco, eye o likala ocikele caye coku kuatisa olonjali.—Marko 7:11.

Yesu o kuete esunga lioku tema, momo va Fariseo va kasi oku pengisa Ocihandeleko ca Suku. Eye o va sapuila hati: “Ondaka ya Suku wa yi lingisi okuti ka yi kuata esilivilo omo lioviholo viene. Ene vukuambambe, Isaya wa imba owanji watiamẽla kokuene poku popia hati: ‘Omanu ava va ndi sumbila ño lovimẽla, pole, ovitima viavo vi kasi ocipãla lame. Ovo va ndi fendela ño olivova, momo va longisa ovisila viomanu.’” Lolondaka evi, Yesu o pisa va Fariseo kuenje ka va tẽla oku u tambulula. Omo liaco, eye o pinga oco owiñi wamẽle kokuaye kuenje o va sapuila hati: “Yeveleli kuenda kuati elomboloko liaco: Eci ci iñila vomela hacoko ci vĩhisa omunu, eci ci tunda vomela oco ci vĩhisa omunu.”—Mateo 15:6-11; Isaya 29:13.

Kuenje osimbu va kasi vonjo yimue, olondonge vi pula Yesu viti: “Kua kũlĩhĩle okuti ovina wa popia vi kasi oku kokela ocilondokua va Fariseo?” Yesu o kumbulula hati: “Ocikũla cosi ka ca kũliwile la Isiange, ci tukũiwapo. Va kale. Ovo asongui olomeke. Nda omeke yi songuila omeke yikuavo, vosi yavo va kupukila vocitunu.”—Mateo 15:12-14.

Citava okuti, Yesu o komõha eci a mola okuti pokati kolondonge, Petulu eye o pinga oco Yesu a lombolole eci catiamẽla kovina vi vĩhisa omunu. Yesu o tambulula hati: “Ka wa kũlĩhĩli okuti ovina viosi vi iñila vomela, vi enda vimo, noke vi imbiwa kusuafeka? Omo liaco, ovina vi popiwa lomela vi tunda vutima kuenda ovina viaco vi vĩhisa omunu. Ndeci, vutima mu tunda ovisimĩlo vĩvi, umondi, ukahokolo, evĩho liukahonga, umunu, uvangi wuhembi kuenda atonãi. Ovina evi ovio vi vĩhisa omunu, pole okulia okuti omunu ka pusi peka, ka ci vĩhisa.”—Mateo 15:17-20.

Yesu ka kasi oku vetiya omanu oco ka va ka kuate ocituwa coku liyelisa, ale coku pusa peka osimbu ka va pongiyile okulia kumue, ale poku lia. Pole, o kasi oku pisa asongui vetavo vakuambambe okuti, va liwekapo oku kuama ovihandeleko viesunga via Suku kuenje va kuama oviholo viomanu. Omo liaco, ovituwa ale ovilinga vĩvi vi tunda vutima, ovio vi vĩhisa omunu.