Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

YI 57

Yesu Tsa Jokuɛ Yoyo Ko Kɛ Tuekpokutsɛ Ko

Yesu Tsa Jokuɛ Yoyo Ko Kɛ Tuekpokutsɛ Ko

MATEO 15:21-31 MARKO 7:24-37

  • YESU TSA FOINIKE YO KO BIYO

  • E TSA TUEKPOKUTSƐ KO NƐ E JI MUMUI HULƆ

Benɛ Yesu kã Farisi bi ɔmɛ a hɛ mi ngɛ nimli a mlaahi nɛ a buɔ pe Mawu mlaa a he ɔ ta a, e kɛ e kaseli ɔmɛ a je lejɛ ɔ. A ho Tiro kɛ Sidon nɛ ngɛ Foinike bi ɔmɛ a zugba a nɔ ɔ ya.

Yesu na he ko nɛ e maa hi, nɛ e sume nɛ nihi nɛ a le kaa e ba lejɛ ɔ. Se nihi na lɛ momoomo. Yo ko nɛ Hela no ji lɛ nɛ a fɔ lɛ ngɛ jamɛ a kpɔ ɔ mi ɔ na Yesu nɛ e kpa lɛ pɛɛ ke: ‘Nyɔmtsɛ, David Bi, naa mi mɔbɔ. Mumi yayami ngɛ ye biyo mi, nɛ e ngɛ lɛ haoe wawɛɛ nitsɛ.’​​—Mateo 15:22; Marko 7:26.

Be bɔɔ se ɔ, kaseli ɔmɛ de Yesu ke: ‘Yo nɛ ɔ ngɛ ngmlaa kpae kɛ ngɛ wa se nyɛɛ! Wo lɛ blɔ nɛ e ho.’ Yesu tsɔɔ nɔ́ he je nɛ e pui yo ɔ nya mi ɔ. E de ke: “Israel ma nɛ ngɛ kaa to nɛ laa a, mɛ pɛ a ngɔ nɛ a tsɔ mi.” Se loloolo ɔ, yo ɔ kpale we ngɛ a se. Jehanɛ ɔ, e hɛ lɛ kɛ su Yesu he nɛ e kpla si ngɛ e nane nya, nɛ e kpa lɛ pɛɛ ke: “Nyɔmtsɛ, naa mi mɔbɔ!”​​—Mateo 15:23-25.

Eko ɔ, Yesu ngɛ hlae nɛ e hyɛ kaa yo ɔ ngɛ hemi kɛ yemi lo. Lɔ ɔ he ɔ, e de nɔ́ ko nɛ Yuda bi ɔmɛ deɔ ngɛ ma je li a he, nɛ e kaiɔ mɛ kaa a be blɔ nya ko ngɛ Yuda bi a kpɛti. E de ke: ‘E dɛ kaa a ngɔɔ bimɛ ɔmɛ a niye ní ɔ nɛ a sakee ngɔ fɔɔ si ha gbe bimɛ.’ (Mateo 15:26) ‘Gbe bimɛ,’ nɛ Yesu kɛ tsu ní ɔ tsɔɔ kaa e suɔ ma je li, nɛ e mi mi saa lɛ ngɛ a he. Bɔ nɛ e pee e hɛ mi ha, kɛ gbi blɛuu nɛ e kɛ tu munyu ɔ tsɔɔ jã.

Jinɛ e sa nɛ yo ɔ mi mi ko fu, se e mi mi fu we. Mohu ɔ, e da nɔ́ nɛ Yuda bi ɔmɛ susuɔ ngɛ a he ɔ nɔ nɛ e kɛ he si bami de Yesu ke: ‘Nyɔmtsɛ, e ngɛ mi jã mohu, se tse gbe bimɛ ɔmɛ hu yeɔ ní bibliwi nɛ jeɔ a nyɔmtsɛmɛ ɔmɛ a we okplɔɔ ɔ nɔ kɛ pueɔ si ɔ eko.’ Yesu na kaa yo ɔ ngɛ tsui kpakpa, enɛ ɔ he ɔ, e de lɛ ke: “Yo, o hemi kɛ yemi kle! Nɔ́ nɛ o ngɛ hlae ɔ, a pee ha mo!” (Mateo 15:27, 28) Kɛkɛ nɛ e ba mi jã pɛpɛɛpɛ be mi nɛ jokuɛ yo ɔ po be e kasa nya! Benɛ yo ɔ kpale kɛ ho we mi ya a, e ya na e biyo ɔ nɛ e hwɔɔ si ngɛ sa nɔ nɛ e ná tsami​​—“mumi yayami ɔ je e mi”!​​—Marko 7:30.

Benɛ Yesu kɛ e kaseli ɔmɛ je Foinike bi ɔmɛ a zugba a nɔ ɔ, a kpale kɛ ya Yordan Pa a se ngɛ yiti je. E maa pee kaa a po Yordan Pa a ngɛ Galilea Wo ɔ yiti je kɛ ya Dekapoli. A gu yoku ko nɔ, se nihi na mɛ. Ni ɔmɛ ngɔ glɔtsɛmɛ, hɛ yuyuili, kɛ amuɛtihi kɛ ba Yesu ngɔ. A ngɔ hiɔtsɛmɛ ɔmɛ kɛ ba pue e nane nya, nɛ e tsa mɛ. Kɛkɛ nɛ ni ɔmɛ je Israel Mawu ɔ yi ngɛ nyakpɛ níhi nɛ a na a he.

Yesu ná deka kɛ hyɛ nyumu ko nɛ e tue nui nɔ nɛ e tu we munyu hulɔ. Eko ɔ, bɔ nɛ nihi hiɛ ngɛ lejɛ ɔ ha a pee nyumu ɔ zo. Yesu na kaa nyumu ɔ he ngɛ kpokpoe, lɔ ɔ he ɔ, e ngɔ lɛ kɛ je ni ɔmɛ a kpɛti. Jehanɛ ɔ, benɛ e piɛɛ mɛ ní enyɔ ɔmɛ ɔ, Yesu ha nɛ e na kaa e maa pee nɔ́ ko ha lɛ. Yesu ngɔ e nine enyɔ kɛ wo nyumu ɔ tue mi hiɛ kɛ hiɛ, nɛ e su lada kɛ sa nyumu ɔ lilɛ he. Kɛkɛ nɛ Yesu wo e yi nɔ nɛ e hyɛ hiɔwe, nɛ e de nɔ́ ko ngɛ Hebri gbi mi nɛ sisi tsɔɔ kaa “Bli.” Nɔuu nɛ nyumu ɔ bɔni nɔ́ numi, nɛ e bɔni munyu tumi. Se Yesu sume nɛ e ya de nihi ngɛ ma a mi, ejakaa e suɔ nɛ ni ɔmɛ nɛ a ngɔ a hɛngmɛ kɛ na níhi nɛ e ngɛ pee ɔ, nɛ a nu lɛ Yesu ɔ nitsɛ e nya mi munyu konɛ a he lɛ ye.​​—Marko 7:32-36.

Nihi nɛ a ngɛ lejɛ ɔ “a nya kpɛ a he” ngɛ he wami nɛ Yesu kɛ tsa nihi ngɛ kikɛmɛ a blɔ nɛ ɔ nɔ ɔ he, nɛ e ná a nɔ he wami wawɛɛ. Enɛ ɔ he ɔ, a de ke: “Nyumu nɛ ɔ peeɔ nɔ́ tsuaa nɔ́ saminya! E haa tuekpokutsɛmɛ nuɔ nɔ́, nɛ amuɛtihi hu tuɔ munyu.”​​—Marko 7:37.