Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 58

Faarahiraa oia i te faraoa e faaararaa no nia i te hopue

Faarahiraa oia i te faraoa e faaararaa no nia i te hopue

MATAIO 15:32–16:12 MAREKO 8:1-21

  • FAATAMAARAA IESU E 4 000 TANE

  • FAAARARAA NO NIA I TE HOPUE A TE MAU PHARISEA

Haere rahi maira te nahoa taata ia Iesu ra i Dekapoli, i te pae hitia o te râ o te miti o Galilea, no te faaroo ia ˈna e ia ora to ratou maˈi, a tari atoa mai ai e rave rahi farii maa rahi.

I te hoê râ taime, na ô atura Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “Te aroha nei au i teie nahoa taata, no te mea a toru atura mahana to ratou faaearaa ia ˈu nei e aita ta ratou e maa faahou. Ia faahoˈi au ia ratou i to ratou fare ma te poia, e matapoirihia ratou i nia i te purumu e mea atea to vetahi faaearaa.” Ui maira te mau pǐpǐ: “Ihea i teie vahi moˈemoˈe e noaa mai ai te faraoa e paia ˈi teie mau taata?”—Mareko 8:2-4.

Pahono atura Iesu: “Ehia faraoa ta outou?” Parau maira te mau pǐpǐ: “E hitu, e maa iˈa rii atoa.” (Mataio 15:34) Haaparahi ihora Iesu i te taata, rave ihora i te pane e te iˈa, pure aˈera i te Atua, e horoa ˈtura i te reira i te mau pǐpǐ o tei opere atu. Te mea maere, ua paia ratou pauroa. Haaputuhia maira te toea faraoa i roto e hitu farii maa rahi, noa ˈtu piri i te 4 000 tane tei tamaa, aita hoi te vahine e te tamarii i taiohia.

I to Iesu tuuraa i te nahoa ia hoˈi, fano atura oia e ta ˈna mau pǐpǐ i Magadana, i te pae tooa o te râ o te miti o Galilea. I reira to te mau Pharisea e vetahi o te pǔpǔ faaroo amaha Sadukea tamataraa i te râmâ ia Iesu, a ani ai ia ˈna i te hoê tapao no te raˈi mai.

No to Iesu taaraa i ta ratou opuaraa, pahono atura oia: “Ua ahiahi anaˈe, e parau outou: ‘E maitai te mahana ananahi, mea uteute hoi te raˈi,’ e ia poipoi: ‘E ûahia i teie mahana, mea uteute hoi te raˈi, mea rumaruma atoa râ.’ Ua ite outou i te huru o te mahana ma te hiˈo i te raˈi, aita râ outou i ite i te tatara i te auraa o te mau tapao o te tau.” (Mataio 16:2, 3) Parau atura Iesu i te mau Pharisea e Sadukea e o te tapao a Iona anaˈe te horoahia ˈtu.

Pauma ˈtura Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i nia i te poti e fano atura i Betesaida i te pae apatoerau hitia o te râ o te miti o Galilea. A fano ai ratou, taa aˈera i te mau pǐpǐ e aita i ravai te faraoa, hoê noa hoi tei ravehia mai. A manaˈo ai i to ˈna mârôraa e te mau Pharisea e Sadukea e turu ra ia Heroda, faaara ˈtura Iesu: “A haapao maitai, a ara i te hopue a te mau Pharisea e te hopue a Heroda.” Hape atura te mau pǐpǐ i te manaˈoraa e te faahiti ra Iesu i te hopue no te mea ua moˈe ia ratou i te rave i te faraoa. A ite ai Iesu e te hape ra ratou, na ô atura oia: “Eaha outou e tatamaˈi ai i te mea aita outou i rave i te faraoa?”—Mareko 8:15-17.

No opere noa ˈtu ra Iesu i te faraoa no e tausani taata. Ia taa ïa i te mau pǐpǐ e aita oia e haapeapea ra no te faraoa. Ui atura oia: “Aita outou e haamanaˈo ra i to ˈu ofatiraa i na faraoa e pae no na tane e 5 000, ehia farii ta outou i faaî?” Pahono maira ratou: “Hoê ahuru ma piti.” Na ô faahou atura Iesu: “I to ˈu ofatiraa i na faraoa e hitu no na tane e 4 000, ehia farii rahi î maitai ta outou i rave?” Na ô maira ratou: “E hitu.”—Mareko 8:18-20.

Ui atura Iesu: “Aita â i taa ˈtura ia outou e e ere te faraoa ta ˈu e parau ra?” Na ô faahou atura oia: “A ara i te hopue a te mau Pharisea e te mau Sadukea.”—Mataio 16:11.

Taa ˈtura ïa i te mau pǐpǐ. E faaohipahia te hopue ia hopue e ia maraa te faraoa. Te faahiti ra Iesu i te hopue ei taipe no te viivii. Te faaara ra oia i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te mau haapiiraa a te mau Pharisea e te mau Sadukea o te haaviivii i te taata.—Mataio 16:12.