Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOK 58

Ku yaʼabkuntik le waajoʼ yéetel ku tʼaan tiʼ levadura

Ku yaʼabkuntik le waajoʼ yéetel ku tʼaan tiʼ levadura

MATEO 15:32–16:12 MARCOS 8:1-21

  • JESUSEʼ KU TSÉENTIK CUATRO MIL XIIBOʼOB

  • KU YAʼALIK KA U KANÁANTUBA MÁAK TIʼ U LEVADURA LE FARISEOʼOBOʼ

Yaʼabkach máakoʼobeʼ taaloʼob yiknal Jesús tu luʼumil Decápolis, tu chiikʼin u kʼáaʼnáabil Galilea. Taaloʼob u yuʼuboʼob u kaʼansaj yéetel utiaʼal ka tsʼaʼakakoʼob. Letiʼobeʼ u taasmoʼob nukuch xaakoʼob tuʼux ku tsʼaʼabal baʼal jaantbil.

Baʼaleʼ Jesuseʼ tu yaʼalaj tiʼ u disipuloʼob: «Kin chʼaʼik óotsilil tiʼ le yaʼabkach máakoʼobaʼ, tumen tsʼoʼok óoxpʼéel kʼiin pʼáatkoʼob tin wiknal yéetel minaʼan baʼal u jaantoʼob. Wa ka in túuxtoʼob tu yotochoʼob mix baʼal u jaantoʼobeʼ jeʼel u desmayaroʼob teʼ bejoʼ. Tsʼoʼoleʼ yaan tiʼ letiʼobeʼ jach náach u taaloʼob». Baʼaleʼ u disipuloʼobeʼ tu yaʼaloʼob: «Wayeʼ mix máak yaan, ¿tuʼux jeʼel u maʼanal waaj utiaʼal u láaj tséentaʼaloʼobeʼ?» (Marcos 8:2-4).

Jesuseʼ tu núukaj: «¿Jaypʼéel waaj yaanteʼex?». Letiʼobeʼ tu núukoʼob: «Siete yéetel wa jaytúul mejen kayoʼob» (Mateo 15:34). Jesús túuneʼ tu yaʼalaj tiʼ le máakoʼob ka kulakoʼob teʼ luʼumoʼ. Tu chʼaʼaj le siete waajoʼob yéetel le kayoʼoboʼ ka tu tsʼáaj gracias tiʼ Dios, ka tsʼoʼokeʼ tu tsʼáaj tiʼ u disipuloʼob utiaʼal ka u tʼoxoʼob tiʼ le máakoʼoboʼ. Tuláakloʼob láaj naʼajchajoʼob. Le u yalab molaʼaboʼ tsʼaʼaboʼob tiʼ siete nukuch xaakoʼob, tsʼoʼoleʼ le máaxoʼob jaanoʼoboʼ kex óoliʼ cuatro mil xiiboʼob, bey xan koʼoleloʼob yéetel paalaloʼob.

Ka tsʼoʼok u bin le máakoʼoboʼ, Jesús yéetel u disipuloʼobeʼ tu chʼaktoʼob u kʼáaʼnáabil Galilea utiaʼal u binoʼob Magadán. Teʼelaʼ le fariseoʼob yéetel jujuntúul saduceoʼoboʼ joʼopʼ u yaʼalikoʼob tiʼ Jesús ka u beet junpʼéel señal teʼ kaʼan utiaʼal u túuntkoʼob u yóoloʼ.

Tumen u yojel Jesús baʼax ku tuklikoʼobeʼ tu yaʼalajtiʼob: «Ken éeʼsameʼenchajkeʼ, teʼexeʼ suuk a waʼalikeʼex: ‹Yaan u beetik maʼalob kʼiin tumen chakjoleʼen u nakʼ kaʼan›; jaʼatskabeʼ ka waʼalikeʼex: ‹Bejlaʼeʼ yaan u kʼáaxal jaʼ yéetel yaan u beetik keʼel, tumen chakjoleʼen u nakʼ kaʼan baʼaleʼ nookoy xan›. A wojel a naʼateʼex u yich kaʼan, baʼaleʼ maʼ a wojel a naʼateʼex u chíikulaloʼob le kʼiinoʼoboʼ» (Mateo 16:2, 3). Ka tsʼoʼokeʼ Jesuseʼ tu yaʼalaj tiʼ le fariseoʼob yéetel le saduceoʼob chéen u señalil Jonás ken u tsʼáatiʼoboʼ.

Jesús yéetel u disipuloʼobeʼ naʼakoʼob teʼ barcooʼ ka binoʼob Betsaida, tu xaaman u kʼáaʼnáabil Galilea. Le táan u binoʼoboʼ kʼaʼaj tiʼ le disipuloʼob maʼ tu chʼaʼajoʼob waaj u bisoʼoboʼ. Chéen junpʼéel tu chʼaʼajoʼobiʼ. Yoʼolal le baʼax tu yaʼalaj Jesús tiʼ le fariseoʼob yéetel le saduceoʼoboʼ, tu yaʼalaj tiʼ u disipuloʼob: «Jach pʼil a wicheʼex mantatsʼ; kanáantabaʼex tiʼ u levadura le fariseoʼoboʼ bey xan tiʼ u levadura Herodes». Le oʼolal le disipuloʼoboʼ káaj u baʼateltʼaanoʼob tu baatsiloʼob tu yoʼolal le waaj maʼ tu bisoʼoboʼ. Ka tu yuʼubaj Jesús lelaʼ tu yaʼalajtiʼob: «¿Baʼaxten maʼ tu xuʼulul a waʼalikeʼex minaʼan waaj?» (Marcos 8:15-17).

Jesuseʼ maʼ sáam u yaʼabkúunt le waaj utiaʼal u jaant le yaʼabkach máakoʼoboʼ. Le oʼolal le disipuloʼoboʼ unaj u kʼaʼajaltiʼobeʼ maʼ chiʼichnak Jesús yoʼolal jach waajoʼobiʼ. Letiʼeʼ tu kʼáatajtiʼob: «¿Maʼ wa tu páajtal a wuʼuyikeʼex mix baʼal kex yaan a xikneʼex? [...] ¿Maʼ wa kʼajaʼanteʼex xan jaypʼéel xaakoʼob ta chupeʼex le ka tin xetʼaj le cinco waajoʼob utiaʼal le cinco mil xiiboʼobeʼ?». Letiʼobeʼ tu núukoʼob: «Doce». «Le ka tin xetʼaj le siete waajoʼob utiaʼal le cuatro mil xiiboʼobeʼ, ¿jaypʼéel xúuxakoʼob chuʼup ka ta moleʼex le u xéexetʼal pʼáatoʼ?». Letiʼobeʼ tu núukoʼob: «Siete» (Marcos 8:18-20).

Jesuseʼ tu kʼáatajtiʼob: «¿Baʼaxten maʼ ta naʼatkeʼex maʼ tiʼ waaj tʼaanajeniʼ? Baʼaxeʼ kanáantabaʼex tiʼ u levadura le fariseoʼob yéetel le saduceoʼoboʼ» (Mateo 16:11).

Chéen bey úuchik u naʼatik le disipuloʼoboʼ. Le levaduraoʼ ku meyaj utiaʼal u suʼutsʼtal u juuchʼil le waajoʼ. Jesuseʼ táan u ketik le u suʼutsʼtal le juuchʼ yéetel u kʼastal wa baʼaxoʼ. Bey túunoʼ táan u yaʼalik tiʼ u disipuloʼob ka u kanáantubaʼob «tiʼ u kaʼansaj le fariseoʼob yéetel le saduceoʼoboʼ», tumen ku beetkoʼob u kʼastal u tuukul máak (Mateo 16:12).