Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

YI 62

Bɔ Nɛ He Si Bami He Hia Ha

Bɔ Nɛ He Si Bami He Hia Ha

MATEO 17:22–18:5 MARKO 9:30-37 LUKA 9:43-48

  • YESU KPALE TU E GBENƆ Ɔ HE MUNYU

  • YESU HA NƐ A JE SIKA NGƐ LO NYA MI KƐ WO TÓ

  • MƐNƆ JI NƆMLƆ NGUA PE KULAA NGƐ MATSƐ YEMI Ɔ MI?

Ngɛ Yesu nɔmlɔ tso su tsakemi ɔ se ɔ, e ya tsa jokuɛ ko nɛ mumi yayami ngɛ e mi ngɛ Kaisare Filipi, nɛ lɔ ɔ se ɔ, e kɛ e kaseli ɔmɛ a ho Kapernaum ya. Yesu kɛ e kaseli ɔmɛ je ma a mi kulɔɔ, bɔ nɛ pee nɛ nimli kpekpemi ɔ kó “le he nɛ e ngɛ.” (Marko 9:30) E pee jã konɛ e ná be kɛ dla e kaseli ɔmɛ a juɛmi ngɛ e gbenɔ, kɛ ní tsumi nɛ ke e je ɔ, a ma tsu ɔ he. E de mɛ ke: “A miɔ nɛ a maa ngɔ Nɔmlɔ Bi ɔ kɛ wo nimli adesahi a dɛ mi nɛ a gbe lɛ. Se ligbi etɛ se ɔ, Mawu ma tle lɛ si.”​​—Mateo 17:22, 23.

E sɛ nɛ enɛ ɔ nɛ pee mɛ nɔ́ ehe, ejakaa Yesu sɛ hlami nɛ e tu e gbenɔ ɔ he munyu. Petro po de kaa e kó ba mi jã. (Mateo 16:21, 22) Yesu kaseli etɛ na e nɔmlɔ tso su tsakemi ɔ, nɛ a nu ní sɛɛmi nɛ kɔɔ ‘jemi nɛ Yesu maa je’ ɔ he hulɔ. (Luka 9:31) E ngɛ mi kaa Yesu gbenɔ be sui lolo mohu lɛɛ, se nɔ́ nɛ e de ɔ “hao kaseli ɔmɛ wawɛɛ.” (Mateo 17:23) Se kɛ ba si be nɛ ɔ mi tsuo ɔ, a nyɛ we nɛ a bi lɛ e gbenɔ ɔ he nɔ́ ko.

E kɛ we kulaa nɛ a ya su Kapernaum. Yesu bɔfo ɔmɛ a ti nihi fuu je jamɛ a ma a mi, nɛ lejɛ ɔ nɛ Yesu pɔɔ fiɛɛmi ngɛ wawɛɛ. Benɛ a ngɛ lejɛ ɔ, sɔlemi tsu ɔ he tó tsuli komɛ ya Petro ngɔ. Eko ɔ, a ma Yesu nya pomi kaa e wui tó. A bi Petro ke: ‘Nyɛ tsɔɔlɔ ɔ woɔ drakma enyɔ [nɛ ji sɔlemi we ɔ he to] ɔ lo?”​​—Mateo 17:24.

Petro he nɔ ke: “Ee, e woɔ.” Yesu le nɔ́ nɛ ya nɔ ɔ momo loko Petro ya su we ɔ mi. Enɛ ɔ he ɔ, Yesu mlɛ we nɛ Petro nɛ bɔ lɛ amaniɛ. Nɔuu nɛ e bi Petro ke: “Simon, kɛ o susuɔ kɛɛ? Zugba a nɔ matsɛmɛ ɔmɛ ɔ, mɛnɔmɛ a dɛ a heɔ tó ngɛ? Ma mi bi a dɛ, aloo ma se bi a dɛ?” Petro he nɔ ke: “Ma se bi a dɛ nɛ a heɔ ngɛ.” Yesu de lɛ ke: “Saminya! Lɛɛ ma mi bi ɔmɛ yeɔ a he mɔ!”​​—Mateo 17:25, 26.

Yesu Tsɛ ji je mluku ɔ tsuo Matsɛ, nɛ lɛ nɛ a jaa ngɛ jamɛ a sɔlemi we ɔ. Enɛ ɔ he ɔ, ngɛ mlaa nya a, e sɛ nɛ Mawu Bi ɔ nɛ wo tó. Se Yesu de lɛ ke: “Bɔ nɛ pee nɛ wa ko tsɔ nimli nɛ ɔmɛ a nya a, yaa wo ɔ nya nɛ o ya fɔ gbowe. Kekleekle lo nɛ ma ba mi gbowe ɔ, sá lɛ. Hyɛ lo ɔ nya mi, nɛ o maa na sika [tetradrakma loo sika hiɔ] nɛ maa su i kɛ mo tsuo wa sɔlemi we ɔ he tó ɔ nya. Ngɔɔ nɛ o kɛ wo wa tó ɔ.”​​—Mateo 17:27.

E kɛ we nɛ kaseli ɔmɛ tsuo a nya ba bua, nɛ a bi Yesu nɔ nɛ maa pee nɔmlɔ ngua pe kulaa ngɛ e Matsɛ Yemi ɔ mi ɔ he munyu. Pi kaseli nɛ ɔmɛ nɛ benɛ Yesu de mɛ ke e ma gbo ɔ, a ngɛ gbeye yee kaa a ma bi lɛ he munyu ɔ? Mɛni ba nɛ jehanɛ lɛɛ a ná kã kɛ ngɛ bɔ nɛ a hwɔɔ se ma ji ha a bie ɔ? Yesu le nɔ́ he je nɛ a bi lɛ sane ɔ. E ji sane ko nɛ kaseli ɔmɛ ngɛ nya hlae benɛ a ngɛ blɔ nɔ kɛ ma Kapernaum ɔ. Lɔ ɔ he ɔ, Yesu bi mɛ ke: “Mɛni mi nyɛ ngɛ hlae ngɛ blɔ ɔ nɔ ɔ?” (Marko 9:33) Zo gbe mɛ nɛ a nyɛ we nɛ a ha lɛ heto, ejakaa benɛ a ngɛ blɔ ɔ nɔ kɛ ma a, a ngɛ nɔ nɛ ji nɔmlɔ ngua ngɛ a kpɛti ɔ nya hlae. Jehanɛ lɛɛ a ná kã nɛ a ngɔ sane ɔ kɛ fɔ Yesu hɛ mi. A bi lɛ ke: “Mɛnɔ ji nɔmlɔ ngua pe kulaa ngɛ matsɛ yemi ɔ mi?”​​—Mateo 18: 1.

Yesu kɛ kaseli ɔmɛ hi si maa pee jeha etɛ sɔuu, nɛ e tsɔse mɛ. Lɛɛ kɛ ba lɛ kɛɛ nɛ a ngɛ nɔ́ ko kaa kikɛ he atsinyɛ jee ɔ? E be nyakpɛ ejakaa a yi mluku. Jehanɛ hu ɔ, a hi jami nɛ nɔ tsuaa nɔ suɔ kaa e ma ná blɔ nya ngɛ mi ɔ mi hluu loko a ba le Yesu. Ngɛ enɛ ɔmɛ tsuo se ɔ, Yesu wo Petro si kaa e ma ha lɛ Matsɛ Yemi ɔ nya “safe” komɛ. Anɛ enɛ ɔ he nɛ Petro susu kaa e nɔ kuɔ pe kaseli kpa amɛ ɔ lo? Eko ɔ, Yakobo kɛ Yohane hu ma susu kaa a nɔ kuɔ pe ni kpa amɛ ejakaa a na Yesu nɔmlɔ tso su tsakemi ɔ.

Ngmami ɔ tsɔɔ we nɔ́ he je nɛ a pee jã a, se Yesu dla a juɛmi. E tsɛ jokuɛ wayoo ko kɛ ba da kaseli ɔmɛ a kpɛti, nɛ e de mɛ ke: “Niinɛ, i ngɛ nyɛ dee ke, ke nyɛ tsakee we nɛ nyɛɛ pee kaa jokuɛ tsɔwi ɔ, nyɛ be hiɔwe matsɛ yemi ɔ mi sɛe. Nɔ tsuaa nɔ nɛ baa e he si kaa jokuɛ nɛ ɔ, lɛ ji nɔmlɔ ngua pe kulaa ngɛ hiɔwe matsɛ yemi ɔ mi. Nɛ nɔ tsuaa nɔ nɛ heɔ jokuɛyo kaa kikɛ nɛ ɔ ngɛ ye biɛ mi ɔ, imi e he ɔ nɛ.”​​—Mateo 18:3-5.

Bɔ nɛ Yesu plɛ kɛ tsɔɔ mɛ ní ɔ ngɛ nyakpɛ! Yesu mi mi fu we e kaseli ɔmɛ, nɛ e de we ke a hɛ tsuɔ loo a woɔ a he nɔ hulɔ. Mohu ɔ, e ngɔ nɔ́ ko nɛ e he wɛ kaa a maa nu sisi kɛ tsɔɔ mɛ ní. Jokuɛwi naa a he kaa a ba si, nɛ a hla we blɔ nya ko ngɛ si himi mi. Enɛ ɔ he ɔ, Yesu ngɛ tsɔɔe kaa e sa nɛ e kaseli ɔmɛ nɛ a na a he kaa bɔ nɛ jokuɛwi naa a he ɔ. Kɛkɛ nɛ Yesu mwɔ e munyu ɔ nya ke: “Nɔ nyafii pe kulaa ngɛ nyɛ tsuo nyɛ kpɛti ɔ, lɛ ji nɔmlɔ ngua pe kulaa.”​​—Luka 9:48.