Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 65

Lo fa ye na ala na ngoi so ala yeke gue na Jérusalem

Lo fa ye na ala na ngoi so ala yeke gue na Jérusalem

MATTHIEU 8:19-22 LUC 9:51-62 JEAN 7:2-10

  • AITA TI JÉSUS ABÂ JÉSUS LANI TONGANA NYEN?

  • A LINGBI E BÂ KUA TI ROYAUME TONGANA NYEN?

Teti mbeni ngoi, Jésus asara mingi ti akua ti lo na Galilée, ndo so azo ayeda na tënë ti lo mingi ahon azo ti Judée. Na mbage, na ngoi so lani lo yeke na Jérusalem na si lo sava mbeni koli na ngoi ti Pâques, “aJuif ayeke gi alege kue ti fâ lo.”—Jean 5:18; 7:1.

A yeke fadeso na nze ti septembre wala octobre ti ngu 32, na Matanga ti aTabernacle (wala ti akpangba) apusu nduru awe. Matanga ni ayeke ninga lango mbasambala, nga na pekoni droit, na lango miombe ni, a yeke sara mbeni kota bungbi. Matanga ni so ayeke fa so ngoi ti fango yaka ahunzi awe nga ayeke mbeni ngoi ti kota ngia nga na ti kiringo singila.

Jacques, Simon, Joseph nga na Judas, so ayeke aita ti Jésus, so lo na ala ayeke mama oko, atene na Jésus atene: “Mo londo na ndo so, mo gue na Judée.” Jérusalem la ayeke lani ndo so a yeke voro Nzapa dä mingi na yâ ti kodro ni. Azo ayeke ka mingi na angoi ti amatanga ota so a yeke sara ka ni ngu oko oko na yâ ti kodro ni. Aita ti Jésus atene na Jésus atene: “Tongana mbeni zo aye ti tene azo ahinga lo, lo yeke sara ye na hondengo ni ape. So mo yeke sara aye so, fa tere ti mo na lê ti azo kue ma!”—Jean 7:3, 4.

Ti tâ tënë ni, aita ti Jésus osio so ‘amä na bê ape’ so Jésus la ayeke Messie ni. Ye oko, ala ye gi ti tene azo so ayeke ga ande na matanga ni abâ Jésus na sarango amiracle. Jésus ahinga so mbeni kpale ayeke duti ande dä, ni la lo tene na ala, lo tene: “Dunia so ayeke na raison oko pëpe ti ke ala, me ti mbi, dunia ni ake mbi ngbanga ti so mbi tene tënë na ndö ti lo, mbi tene akusala ti lo ayeke sioni. Ala gue ti ala na matanga ni; me mbi, mbi yeke gue ti mbi na matanga ni fafadeso ape ngbanga ti so ngoi ti mbi ade ti lingbi ape.”—Jean 7:5-8.

Ambeni lango kete na peko ti so aita ti lo ni atï na milieu ti groupe ti ambeni azo, ala hon, Jésus na adisciple ti lo kue ague, me na hondengo ni, na azo mingi la abâ ala ape. A hon ti mû lege so azo ayeke mû ka ni mingi, so ayeke nduru na Ngu ti Jourdain, Jésus na adisciple ti lo amû lege so ague droit, so ahon na yâ ti Samarie. Teti so tongana ala si ande na Samarie, lo na adisciple ti lo ayeke duti ande na bezoin ti da ti lango, Jésus atokua azo ti hon kozo ti gue ti leke ndo ni. Ambeni zo ti yâ ti mbeni kodro ake ti yamba ala wala ake ti yamba ala nzoni ngbanga ti so Jésus ayeke gue na Jérusalem ti sara mbeni matanga ti aJuif. Ngonzo agbu Jacques na Jean na ala hunda Jésus atene: “Seigneur, mo ye e hunda ti tene wâ alondo na yayu aga afuti ala?” (Luc 9:54). Jésus asuku na ala ndali ni, na pekoni lo na ala kue amû lege ahon.

Na ngoi so ala yeke na lege, mbeni scribe atene na Jésus atene: “Maître, mbi yeke mû peko ti mo na ndo kue so mo yeke gue dä.” Jésus akiri tënë na lo atene: “Ambo ti ngonda ayeke na adû ti ala, na andeke ayeke na ada ti ala, me Molenge ti zo ayeke na ndo ti zia li ti lo dä ape.” (Matthieu 8:19, 20). Jésus aye ti fa na scribe ni so lo lingbi ti bâ ande pasi, tongana lo mû peko ti ni. Âmanke scribe ni ayeke zo ti baba mingi ti tene lo yeda na mara ti duti tongaso. Ni la, a lingbi e oko oko e hunda tere ti e, e tene: ‘Eskê biani mbi yeke na nzara ti mû peko ti Jésus?’

Na mbeni zo ni nde, Jésus atene: “Mû peko ti mbi.” Koli ni atene: “Seigneur, zia mbi gue mbi lu babâ ti mbi si.” Teti so Jésus ahinga tâ tënë ni, lo tene: “Zia akuâ alu akuâ ti ala, me mo, mo gue mo fa tënë ti Royaume ti Nzapa.” (Luc 9:59, 60). A yeke polele so, âmanke babâ ti koli ni ade ti kui ti lo ape. Tongana babâ ni akui fade awe, ka koli ni so apeut fade ti duti ge ti sara tënë na Jésus ape! Ade koli ni so aleke tere ti lo ti zia Royaume na kozo ndo na yâ ti fini ti lo ape.

Tongana ala ngbâ na lege ti guengo na Jérusalem, mbeni koli ni nde atene na Jésus atene: “Seigneur, mbi yeke mû peko ti mo. Me, zia mbi gue mbi bara azo ti da ti mbi si.” Jésus atene na lo: “Zo so agbu charrue na lo tourné lo bâ aye so ayeke na peko, lo lingbi na Royaume ti Nzapa pëpe.”—Luc 9:61, 62.

Azo kue so aye ti duti atâ disciple ti Jésus adoit ti zia lê ti ala angbâ na ndo ti aye so andu Royaume. Tongana zo so ayeke kpe na charrue azia lê ti lo angbâ gi droit na devant ape, lege so lo yeke suru alingbi ti ba kirikiri. Nga tongana lo zia charrue ni na sese ndali ti so lo ye ti bâ ndo na mbage ti peko, kua ni ayeke mû ande retard. Legeoko nga, tongana mbeni zo atourné ti bâ angbene ye ti dunia so, lo peut ti pika gere na ti tï na ndo ti lege so ayeke gue na fini ti lakue lakue.