Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 67

“Mbeni zo asara tënë tongana ti lo so lâ oko ape”

“Mbeni zo asara tënë tongana ti lo so lâ oko ape”

JEAN 7:32-52

  • TOKUA ATURUGU TI GUE TI GBU JÉSUS

  • NICODÈME AGBU PART TI JÉSUS

Jésus angbâ na Jérusalem ndali ti Matanga ti aTabernacle (wala ti akpangba). A nzere na lo so “mingi na popo ti gbâ ti azo ni amä na bê na lo”. Me, ti bê ti amokonzi-nzapa la ape. Ala tokua ambeni koli ti gue ti gbu Jésus (Jean 7:31, 32). Me, Jésus agi nga ti honde tere ti lo ape.

Nde na so, Jésus angbâ ti lo ti fa tënë dandara na yâ ti Jérusalem, lo tene: “Mbi yeke ngbâ na tere ti ala kete kozoni si mbi gue na lo so atokua mbi. Ala yeke gi mbi ande, me ala yeke wara mbi ape, nga ndo so mbi yeke dä, ala lingbi ti si dä ape.” (Jean 7:33, 34). A-Juif ni amä yâ ti tënë ni so ape, ni la ala tene na popo ti ala atene: “Koli so aye ti gue na ndo wa si e yeke wara lo ande ape so? Lo ye ti gue na aJuif so akangbi na ndo nde nde na popo ti aGrec si lo fa ye na aGrec? Lo ye ti tene nyen la si lo tene: ‘Ala yeke gi mbi ande, me ala yeke wara mbi ape, nga ndo so mbi yeke dä, ala lingbi ti si dä ape so’?” (Jean 7:35, 36). Me, Jésus ayeke sara lani tënë ti kuâ ti lo nga londongo ti lo na kuâ ti gue na yayu, ndo so awato ti lo alingbi ti gue na peko ti lo kâ ape.

Fadeso, lango mbasambala ti matanga ni alingbi awe. Lakue na andapre ti lango ti matanga ni, mbeni prêtre ayeke tuku ngu so lo tö ni na ngu ti Siloam, na yâ ti mbeni kungba, tongaso si a zia ni ayuru na tere ti gbalaka ti temple ni. Peut-être ti dabe ti azo na sarango ye ni so, Jésus atene na kota go atene: “Tongana nzara ti ngu asara mbeni zo, zia lo ga na mbi lo nyon ni. Zo so amä na bê na mbi, tongana ti so Mbeti ti Nzapa atene, ‘Fade ngu so amû fini na zo ayeke londo na yâ ti bê ti lo kâ asua.’”—Jean 7:37, 38.

Jésus ayeke sara tënë ti ye so ayeke si ande tongana a tuku ande yingo vulu na ndo ti adisciple ti lo nga a soro ala ti wara ande beku ti gue na yayu. Ye ni so ayeke si ande na peko ti kuâ ti Jésus, na lango ti Pentecôte ti ngu so aga na pekoni. Na lango ni so ande, adisciple ti Jésus, so a soro ala na lege ti yingo vulu, ayeke komanse ande ti fa tâ tënë na azo, nga a yeke duti ande na ngoi ni so la ngu so ayeke mû fini na zo ayeke komanse ti sua.

Tongana ambeni zo amä tënë ti Jésus so, ala tene: “Lo so ayeke biani Prophète ni,” na âmanke ala yeke pensé na prophète so a tene lani ândö awe so lo yeke kota ahon Moïse. Ambeni atene: “So Christ ni la.” Me ambeni nga atene: “Eskê Christ ayeke londo biani na Galilée si lo ga? Mbeti ti Nzapa atene so Christ ayeke ti hale ti David, nga lo yeke londo na Bethléhem, kete kodro ti David ape?”—Jean 7:40-42.

Tongaso, kangbi atï na popo ti gbâ ti azo ni. Me atâa so ambeni aye si a gbu Jésus, zo oko awara lege ape ti zia maboko na ndo ti lo. Tongana aturugu ni akiri na mbage ti amokonzi-nzapa ni sân ti ga na Jésus, aprêtre-mokonzi nga na aFarizien ni ahunda ala atene: “Ala ga na lo ape ngbanga ti nyen?” Aturugu ni atene: “Mbeni zo asara tënë tongana ti lo so lâ oko ape.” Tënë so agbï yâ ti bê ti amokonzi-nzapa ni na ala tene yanga ti mbana na akoli ni, ala tene: “Ala nga kue lo handa ala? Mbeni zo na popo ti amokonzi wala na popo ti aFarizien so amä na bê na lo, ayeke dä? Me gbâ ti azo so, so ahinga Ndia ape so, a deba ala awe.”—Jean 7:45-49.

Na mango tënë ni so, Nicodème, so ayeke mbeni Farizien nga membre ti Sanhédrin, asara mbeto ape ti gbu part ti Jésus. A sara lani ngu use na ndambo tongaso awe la Nicodème aga lani na mbage ti Jésus na mbeni bï ti fa so lo yeke na mabe na lo. Tongaso, Nicodème atene: “Ndia ti e ayeke fâ ngbanga na li ti mbeni zo gi tongana a mä lo kozoni ti hinga ye so lo sara awe si ape?” Me, amba ti lo ni atene nyen na lo? Ala tene : “Mo kue mo yeke zo ti Galilée? Gi na yâ ti Mbeti ti Nzapa na mo yeke bâ so mbeni prophète ayeke londo lâ oko pëpe na Galilée.”—Jean 7:51, 52.

Mbeti ti Nzapa atene lani droit tongaso ape so fade mbeni prophète ayeke sigi na Galilée. Ye oko, Mbeti ti Nzapa afa so Christ ni ayeke londo ande na kodro ni so; a tene lani so a yeke bâ ande “kota lumière” na ‘Galilée so awande asara kodro dä.’ (Ésaïe 9:1, 2; Matthieu 4:13-17). Na ndo ni, tongana ti so a fa ni kozo awe, a dü Jésus na Bethléhem nga lo yeke mbeni hale ti David. Atâa so aFarizien kue apeut ti hinga ni tongaso, âmanke ala la asara si azo ayeke na abango ndo kirikiri na ndo ti Jésus so.