Go na content

Go na table of contents

KAPITEL 67

„Noiti ete wan sma taki leki a man disi”

„Noiti ete wan sma taki leki a man disi”

YOHANES 7:32-52

  • DEN E SENI SKOWTU FU GRABU YESUS

  • NIKODEIMUS E OPO TAKI GI YESUS

Yesus de ete na a Kampufesa na ini Yerusalem. A breiti taki ’furu sma e bribi na ini en’. Ma den kerki fesiman no lobi a tori srefisrefi. Den e seni skowtu fu grabu Yesus (Yohanes 7:31, 32). Toku a no e go kibri gi den.

Yesus e tan gi sma leri na ini Yerusalem. A e taki: „Mi o tan wan syatu pisi ten nanga unu ete, fosi mi o go na a sma di seni mi kon. Unu o suku mi, ma unu no o feni mi, èn unu no man kon pe mi o de” (Yohanes 7:33, 34). Den Dyu no e frustan san a e taki, èn dati meki den e aksi densrefi: „Pe a man disi wani go, taki wi no o feni en? Na wani a wani go na den Dyu di panya na mindri den Grikisma, fu gi den Grikisma leri? San a ben wani taki di a taki: ’Unu o suku mi, ma unu no o feni mi, èn unu no man kon pe mi o de’?” (Yohanes 7:35, 36) Yesus e taki fu a dede fu en èn fu na opobaka di a o kisi fu go na hemel. Drape den feanti fu en no o man kisi en.

A di fu seibi dei fu a fesa e doro. Ibri mamanten fu a fesa, a priester ben e teki watra fu a Watra-olo fu Silowam, dan a ben e kanti en meki a lon go na a futu fu na altari fu a tempel. Kande Yesus wani memre a pipel na a gwenti disi te a e taki: „Efu watra e kiri wan sma, dan meki a kon na mi èn dringi. Gado Buku taki: ’Watra di e gi libi o lon komoto na inisei fu a sma’ di e bribi na ini mi.”​—Yohanes 7:37, 38.

A sani disi di Yesus e taki e sori san o pasa te den disipel fu en o salfu nanga santa yeye èn o kisi a kari fu libi na hemel. Disi o pasa baka te Yesus dede. A yari baka dati, tapu a dei fu a Pinksterfesa, dan a watra di e gi libi bigin lon te den salfu disipel preiki a bun nyunsu gi tra sma.

Son sma di yere den leri fu Yesus, e taki: „Fu tru, disi na A Profeiti.” Kande den e taki fu a profeiti di ben o kon èn di ben o bigi moro Moses. Tra sma e taki: „Disi na a Krestes.” Ma son sma e taki: „Ma a Krestes no ben o komopo fu Galilea, a no so? Gado Buku taki dati a Krestes ben o komopo fu a famiri fu David, èn fu Betlehem, a foto pe David ben libi, a no tru?”​—Yohanes 7:40-42.

Den sma no e agri nanga makandra. Aladi son sma wani grabu Yesus, nowan sma e fasi en. Te den skowtu e drai go baka na den kerki fesiman sondro Yesus, den edeman fu den priester nanga den Fariseiman e aksi: „Fu san ede unu no tyari en kon dya?” Den skowtu e piki den: „Noiti ete wan sma taki leki a man disi.” Fu di den kerki fesiman ati e bron, meki den e bigin spotu èn den e kosi. Den e taki: „Na kori a kori unu tu? Unu no si taki nowan fu den tiriman, noso den Fariseiman e bribi na ini en? A pipel disi di no sabi a Wèt, na frufruktu sma.”​—Yohanes 7:45-49.

Nikodeimus, di de wan Fariseiman èn wan memre fu a Grankrutu fu den Dyu, e teki deki-ati fu opo taki gi Yesus. Sowan tu nanga afu yari na fesi, Nikodeimus ben go na Yesus na neti èn a ben sori taki a e bribi na ini en. Now Nikodeimus e taki: „A Wèt fu wi no e krutu wan sma efu wi no yere en fosi èn efu wi no kon sabi fosi san a du, a no so?” Ma den tra Fariseiman e piki en: „A gersi leki yu komoto fu Galilea tu. Go luku na ini Gado Buku, dan yu o si taki nowan profeiti o kon fu Galilea.”​—Yohanes 7:51, 52.

Aladi Gado Wortu no e taki finifini taki wan profeiti ben o komoto fu Galilea, toku a e sori taki a Krestes ben o komoto drape. Wan profeititori e taki dati den sma fu „Galilea pe den trakondre sma e tan” ben o si „wan bigi leti” (Yesaya 9:1, 2; Mateyus 4:13-17). Boiti dati, Yesus gebore na ini Betlehem soleki fa Bijbel ben taki, èn a de wan bakapikin fu David. A kan taki den Fariseiman sabi disi, ma a sori leki na den e panya ala sortu lei fu Yesus fu meki sma denki takru fu en.