Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 67

“Ne Seki ai Eiloa se Tagata Kai Faipati Penei mo te Tagata Tenei”

“Ne Seki ai Eiloa se Tagata Kai Faipati Penei mo te Tagata Tenei”

IOANE 7:32-52

  • NE UGA ATU A OFISA KE PUKE FAKAPAGOTA MAI A IESU

  • KO FAIPATI ATU A NIKOTEMO MŌ IESU

Koi nofo atu eiloa a Iesu i Ielusalema mō te ‵Kaiga o Faleie Tapu (io me ko, Fale Fakamalumalu). Ne fiafia a ia me “e tokouke a tino mai te vaitino ne fakatuanaki ki a ia.” Kae ne seki fia‵fia a takitaki lotu ki te mea tenā. Ne uga atu ne latou a ofisa, kolā ne ga‵lue e pelā me ne pulisimani a te lotu, ke puke fakapagota ne latou tou tagata. (Ioane 7:31, 32) Kae ne seki taumafai eiloa a Iesu o ‵muni.

I lō te fai penā, ne tumau eiloa a Iesu i te akoako atu i mua o tino i Ielusalema, ana muna: “Au ka ‵nofo fakatasi eiloa mo koutou i se taimi tai leva kae koi tuai au o fano ki te Tino telā ne uga mai ne ia au. Ka ‵sala koutou ki a au, kae ka se maua ne koutou au, kae ko te koga e nofo au i ei e se mafai ne koutou o ‵mai ki ei.” (Ioane 7:33, 34) Ne seki malamalama te kau Iutaia, telā ne fakatau fai‵pati ei latou i a latou eiloa: “Tefea te koga ka fano ki ei te tagata tenei, ko te mea ke se mafai o maua ne tatou a ia? E a, ka fano a ia ki tino Iutaia kolā e salalau valevale i Eleni kae akoako atu a tino Eleni? Ne a uiga o ana pati konei, ‘Ka ‵sala koutou ki a au, kae ka se maua ne koutou au, kae ko te koga e nofo au i ei, e se mafai ne koutou o ‵mai ki ei’?” (Ioane 7:35, 36) Kae ne faipati eiloa a Iesu e uiga ki tena mate mo tena toetuga ki te lagi, telā e se mafai o tau‵tali atu ana fili ki a ia i konā.

Ne oko atu ki te fitu o aso o te ‵kaiga tenā. I taeao katoa o te ‵kaiga tenā, ne ‵ligi ifo sāle ne te faitaulaga a vai kolā ne asu mai i te vai koukou o Siloama, ko te mea ke ‵tafe ifo ki lalo i te fakavae o te fatafaitaulaga i te faletapu. Kāti ne fia fakamasaua atu ne Iesu ki tino a te faifaiga tenei, telā ne kalaga atu ei a ia: “Kafai se tino e fia inu, ke na vau ki a au o inu. So se tino e fakatuanaki mai ki a au, e pelā eiloa mo muna i tusitusiga tapu: ‘Ka ‵tafe mai i loto i a ia a te vai o te ola.’”—Ioane 7:37, 38.

Ne faipati atu eiloa a Iesu i konā e uiga ki mea ka ‵tupu ki ana soko māfai ko fakaekegina latou ki te agaga tapu kae kalagagina ki te olaga faka-te-lagi. Ne fai te fakaekega tenei mai tua o te mate o Iesu. Ne kamata mai i te aso o te Penitekoso, i te tausaga mai tua ifo, ne kamata o ‵tafe atu a vai o te ola i te taimi ne kamata ei o talai atu ne soko fakaekegina ki te agaga a te munatonu ki tino.

Ona ko akoakoga a Iesu, ne kamata o fai atu a nisi tino penei: “Tenei eiloa a te Pelofeta,” kae kāti ne fakauiga latou ki te pelofeta e sili atu i a Mose telā ne folafola mai me ka vau. E fai mai a nisi tino: “Tenei te Keliso.” Kae ne kinau atu a nisi tino penei: “E a, e ‵tau o vau te Keliso mai Kalilaia? E a, e seki fai mai i tusitusiga tapu me i te Keliso e vau i te gafa o Tavita, mai i Petelema te tamā fa‵kai telā ne nofo i ei a Tavita?”—Ioane 7:40-42.

Tela la, ne kese‵kese a manatu o tino. Nisi tino ne ma‵nako ke puke fakapagota a Iesu, kae e seai se tino ne puke ki a ia. I te taimi ne ‵foki atu ei a pulisimani ki takitaki lotu kae e galo a Iesu, ne fesili atu penei a faitaulaga sili mo Falesaio: “Kaia ne seki aumai ei ne koutou a ia?” Ne tali atu a ofisa: “Ne seki ai eiloa se tagata kai faipati penei mo te tagata tenei.” Ne fakalau‵kena latou i te kaitaua, telā ne kamata ei a takitaki lotu o fakatauemu atu, o fakauiga ‵se ne latou a pati, kae fakatauemu atu: “E a, ko oti ne fakatuanaki se tino pule io me se Falesaio e tokotasi ki a ia? Kae ko te vaitino kolā e se iloa ne latou te Tulafono ne tino malaia.”—Ioane 7:45-49.

I konā loa, ne loto toa a Nikotemo o ‵lago atu ki a Iesu, a ia se Falesaio kae se tino foki o te Sanetulini. Kāti e masaua ne koe me i te lua mo te āfa tausaga mai mua atu i ei, ne fanatu eiloa a Nikotemo ki a Iesu i te po kae ne fakaasi atu ne ia tena fakatuanaki ki a ia. I konā loa, ne fai atu penei a Nikotemo: “E a, e se fakamasino ne te ‵tou Tulafono se tagata seiloga ke faka‵logo muamua tatou ki a ia ke iloa ne tatou ana mea ne fai?” Se a te lotou tali fakatauemu? “E a, a koe foki se tino mai Kalilaia?” ko te lotou tali fakatauemu. “Sukesuke kae ka lavea ne koe me e seai se pelofeta e ‵tau o sae mai i Kalilaia.”—Ioane 7:51, 52.

E se fai ‵tonu mai te Tusi Tapu me ka vau se pelofeta mai Kalilaia. Kae ne fakasino atu te Muna a te Atua ki te Keliso me ka vau mai konā; ne ‵valo mai i ei me ka isi se “mainaga” ka lavea atu ne “tino o fenua fakaa‵tea i Kalilaia.” (Isaia 9:1, 2; Mataio 4:13-17) E se gata i ei, e pelā mo te mea ne ‵valo mai, ne fanau a Iesu i Peteleema, kae ne tupu mai a ia i a Tavita. E tiga ne iloa ne te kau Falesaio a te mea tenei, kāti e ‵tau eiloa o ‵losi atu ki a latou mō te fakasalalauatuga o manatu ‵se kolā ko maua ne tino e uiga ki a Iesu.