Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

YI 72

Yesu Tsɔ Kaseli 70 Kaa A Ya Fiɛɛ

Yesu Tsɔ Kaseli 70 Kaa A Ya Fiɛɛ

LUKA 10:1-24

  • YESU TSƆ KASELI 70 KAA A YA FIƐƐ

Benɛ e ke e suu jeha 32 nyagbe ɔ, Yesu fiɛɛ maa pee jeha etɛ sɔuu. O ma kai kaa be ko nɛ be ɔ, Yesu kɛ e kaseli ɔmɛ ya Yerusalem, nɛ a ya ye Gbasisihimi Nyami ɔ. Eko ɔ, benɛ a je Yerusalem ɔ, a yɛ tsitsaa. (Luka 10:38; Yohane 11:1) Ngɛ anɔkuale mi ɔ, Yesu ngɔ nyɔhiɔ ekpa nɛ piɛ nɛ e kɛ maa gbe e sɔmɔmi ní tsumi ɔ nya a kɛ fiɛɛ ngɛ Yudea aloo Yordan Pa a se ngɛ Perea kpokpa a nɔ. E he hia nɛ e fiɛɛ ngɛ ma nɛ ɔmɛ a mi hulɔ.

Ke o ma kai ɔ, benɛ a ye jeha 30 Hetsɔmi ɔ ta a, Yesu ngɔ nyɔhiɔ bɔɔ kɛ fiɛɛ ngɛ Yudea kɛ Samaria. Benɛ e piɛ bɔɔ nɛ jeha 31 Hetsɔmi ɔ hu maa su ɔ, Yuda bi nɛ a ngɛ Yerusalem ɔ ka kaa a maa gbe lɛ. Jeha kake kɛ fa nɛ nyɛɛ se ɔ, Yesu kuɔ kɛ ya yiti je nɛ e ya tsɔɔ ní wawɛɛ ngɛ Galilea. Jamɛ a be ɔ mi ɔ, nihi fuu ba pee e kaseli. Benɛ a ngɛ Galilea a, Yesu tsɔse e bɔfo ɔmɛ nɛ e de mɛ ke: “Nyɛ ya fiɛɛ ke, ‘Hiɔwe matsɛ yemi ɔ su si ta!’” (Mateo 10:5-7) Lɔ ɔ se ɔ, e to blɔ nya kɛ ha mɛ konɛ a ya fiɛɛ ngɛ Yudea.

Sisije ɔ, Yesu hla kaseli 70 nɛ e tsɔ mɛ enyɔɔnyɔ. Lɔ ɔ he ɔ, e ná kuu 35 nɛ a ma ya fiɛɛ ngɛ zugba kpɔ ɔ mi. Ngɛ anɔkuale mi ɔ, ‘ngmɔ ɔ ba ní saminya, se ní tsuli ɔmɛ a he pi.’ (Luka 10:2) A maa sɛ hlami kɛ ya hehi nɛ Yesu nitsɛ maa ya pee se ɔ. Kaseli 70 ɔmɛ ma tsa hiɔtsɛmɛ nɛ a maa fiɛɛ sɛ gbi nɛ Yesu hu ngɛ fiɛɛe ɔ.

Kaseli ɔmɛ be ní tsɔɔe ngɛ kpe he ɔmɛ, ejakaa Yesu de mɛ ke a ya nihi a ngɔ ngɛ a wehi a mi. E de mɛ ke: “We tsuaa we mi nɛ nyɛ maa sɛ ɔ, kekleekle ɔ, nyɛ de ke, ‘Manye oo manye!’ Ke nɔ ko nɛ suɔ tue mi jɔmi ngɛ lejɛ ɔ, manye nɛ nyɛ ha lɛ ɔ nɛ hi e nɔ.” Mɛni sɛ gbi a maa fiɛɛ? Yesu de ke: “Nyɛ de ni ɔmɛ tsuo ke, ‘Mawu matsɛ yemi ɔ ná nyɛ ta.’”​​—Luka 10:5-9.

Blɔ tsɔɔmihi nɛ Yesu kɛ ha kaseli 70 ɔmɛ ɔ ngɛ kaa nɔ́ nɛ e kɛ ha bɔfo 12 ɔmɛ be ko nɛ be ɔ nɔuu. E bɔ mɛ kɔkɔ kaa pi he tsuaa he nɛ a maa bu mɛ tue ngɛ. Se kɛ̃ ɔ, a ní tsumi ɔ ma dla tsui kpakpatsɛmɛ a juɛmi, nɛ ke Nyɔmtsɛ Yesu ya su a ngɔ ɔ, a kɛ bua jɔmi ma he lɛ, nɛ a maa bu lɛ tue.

E kɛ we kulaa, nɛ kuu 35 nɛ a ya fiɛɛ Matsɛ Yemi ɔ he sane kpakpa a kpale kɛ ba Yesu ngɔ. A ba kɛ bua jɔmi babauu nɛ a de lɛ ke: “Nyɔmtsɛ, mumi yayamihi tete bu wɔ tue benɛ waa kɛ o biɛ hia mɛ ɔ!” Amaniɛ bɔmi nɛ ngɛ bua jɔmi nɛ a kɛ ba a ha nɛ Yesu bua jɔ wawɛɛ, nɛ e de ke: “I na Satan nɛ je hiɔwe ba nɔ si kaa oslabai nɛ tsɔ. Nyɛɛ bu tue! I ha nyɛ he wami nɛ nyɛɛ kɛ maa naa sinɔhi kɛ nyingmogblakotohi a nɔ.”​​—Luka 10:17-19.

Yesu wo kaseli ɔmɛ he wami kaa a maa ye ní yayahi a nɔ kunimi. Ngɛ jamɛ a blɔ ɔ nɔ ɔ, a maa naa sinɔhi kɛ nyingmogblakotohi a nɔ. Jehanɛ se hu ɔ, a ma nyɛ ma ná nɔ mi mami kaa hwɔɔ se ɔ, a ma sake Satan kɛ je hiɔwe kɛ ba fɔ zugba a nɔ. Yesu ye bua kaseli 70 ɔmɛ konɛ a le nɔ́ nɛ he hia titli. E de mɛ ke: “Se, nyɛ ko ná bua jɔmi kaa mumi yayami ɔmɛ bu nyɛ tue; nyɛ bua nɛ jɔ mohu kaa a ngma nyɛ biɛ ngɛ hiɔwe.”​​—Luka 10:20.

Yesu bua jɔ wawɛɛ nɛ e je e Tsɛ ɔ yi kaa e gu e se nyɛɛli nɛ a baa a he si ɔ a nɔ kɛ ngɛ ní nguanguahi tsue. Yesu plɛ e hɛ mi kɛ tsɔɔ kaseli ɔmɛ nɛ e de mɛ ke: “A gbaa nyɛ kaa nyɛ ngɛ níhi nɛ nyɛ na nɛ ɔ hyɛe! I ngɛ nyɛ dee ke, gbali, kɛ matsɛmɛ fuu hla kaa a ko na níhi nɛ nyɛ ngɛ hyɛe nɛ ɔ, se a nɛ; a hla kaa a ko nu níhi nɛ nyɛ ngɛ nue nɛ ɔ, se a nui.”​​—Luka 10:23, 24.