Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 75

Yesu unyutho gin ma ketho jubedo ku mutoro

Yesu unyutho gin ma ketho jubedo ku mutoro

LUKA 11:14-36

  • EWODHO PAJOGI “NI KUM LWET MUNGU”

  • GIN MA KETHO JUBEDO KU MUTORO

Yesu uai niweco iwi i lembe m’eai eponjo iwi rwo, ento tie lembe maeno kende ngo re m’edok i wigi i saa mi ponji pare. Kinde ma Yesu ubino nitimo udu i Galilaya, jugam juloko lembe i wie nia ebetimo udu ku tego pa jadit mi pajogi. Kawoni i Yahudi de jubeyero lembe marom i wie.

Kinde ma Yesu uwodho pajogi kud i ng’atu moko m’ajuba, i dhanu ugam uwang’ lii. Ento lembene ufoyo ngo i judegine. Gidok kendo iwi ndra marom, giwacu kumae: “Ewodho pajogi nikum Beelzebul ma jadit mi pajogi.” (Luka 11:15) Dhanu mange, gibemito nia Yesu utim giranyutha m’unyutho nia andha eai i polo.

Calu ma Yesu unyang’ nia gimito gimul ie, edwoko igi lembe marom m’egam eyero ni judegine i Galilaya. Eyero nia kubang’ ker ceke m’upokere i ie gire bipodho. Pieno, ekelogi i paru ma e: “Tek jok bende pokre i kume gire, ker pare bicungo nenedi?” Ing’eye Yesu udok uyero igi ngbeng’ kumae: “Tek awodho pajogi woko ni kum lwet Mungu, e ker pa Mungu lund ubino i wiwu.”​—Luka 11:18-20.

Wec ma Yesu uyero nia “lwet Mungu,” ucikere niketho juwinjne gipoi ikum lembe m’ugam utimere con i lemb’atada mi nyithindho mir Israel. Kinde ma Musa utimo udu iwang’ Farao, dhanu ma gibino kakeca giwacu kumae: “Maeni lwet Mungu!” Ubino bende “lwet Mungu” re m’ugam ukiewo Cik Apar iwi bankidi ario. (Ai 8:19; 31:18) Kumeno bende, “lwet Mungu,” niwacu tipo pare maleng’, kunoke tego pare m’etimo ko tic. Tego maeno re m’uketho Yesu uwodho pajogi man ukeyo kum dhanu. Pieno Ker pa Mungu utundo ikind judegine, pilembe Yesu ma tie ng’atu ma Mungu ung’io nibedo ubimo mi Kerne, ubetimo tic ikindgi.

Copo ma Yesu ubewodho ko pajogi ubenyutho kamaleng’ nia etie ku tego iwi Sitani. Tap calu ma jarukara moko bino voyo ko jaaskari m’ubekuro lela p’ubimo. Yesu udok bende iwi lapor pa ng’atu ma tipo ma reco ugam uwok kud i ie. Calu ma ng’atuca upong’o ngo ie m’udong’ thwolo ku lembe maber, tipo maeca udwogo kendo i ie ku tipo mange abiro, uketho ng’atuno udoko rac magwei nisagu m’iwang’e. (Matayo 12:22, 25-29, 43-45) Lembuno re m’unwang’u thek mir Israel.

Dhaku moko m’ubino niwinjo Yesu uyero kumae: “Mugisa ni ic m’unyoli, ku thuno m’idhodho!” Mon mi Juyahudi gibedo ku genogen nia gibinyolo jabila moko ma bibedo Masiya. Pieno dhaku maeno uparu nia Maria copo bedo ku mutoro masegi pilembe etie min Japonji madit. Yesu utiro paru pa dhaku maeno, m’enyutho ko ire gin ma ketho jubedo ku mutoro mandha. Ewacu kumae: “Ma sagu, mugisa ni ju m’uwinjo lem pa Mungu, m’uwore de.” (Luka 11:27, 28) Yesu uyero ngo kadok nyanok de nia jucikiri nimio yung’ masegi ni Maria. Ento, mutoro mandha ma ng’atuman ma nico kunoke ma dhaku copo ninwang’u, ai kud i timo ni Mungu ku gwokobedoleng’, ento ungo nikum wel wat ma ng’atini tie ko.

Yesu ukwero dhanu ma gimito nia etim giranyutha mi polo, calu m’egam ekwero ko dhanu mi Galilaya. Eyero nia giranyutha acel de mbe ma bitimere igi, ndhu “giranyutha pa Yona.” Yona utie giranyutha pilembe etimo nindo adek i rec, man pilembe erweyo lembanyong’a kud amora, m’uketho dhanu mi Nineve giloko cwinygi. Yesu uyero kumae: “Nen! Ng’atu ma sagu Yona nikeni.” (Luka 11:29-32) Yesu tie bende dwong’ nisagu Suleman ma rieko pare uketho ubimo ma dhaku mi Ceba de ubin uwinje.

Yesu udok umedo lembe ma e: “Ng’atu moko mbe, ma kan ecwinyo thala, ekethe [kaka m’upondo], kadok the katoko, ento wi thethala.” (Luka 11:33) Emito niyero nia, ponji m’ebino niponjo kud udu m’ebino nitimo iwang’ dhanu maeno, utie ire ve nikanu thala m’uberieny akana. Calu ma giketho ngo wigi ikum lembe m’ebetimo, ginyang’ ungo i thelembe mi tic pare.

Yesu uai uwodho pajogi man eketho ng’atu m’ajuba uweco. Lembe maeno nwang’u ucikere nicwalu dhanu nimio yung ni Mungu man ninyutho ni dhanu mange gin ma Yehova ubetimo. Re judegi pa Yesu gitimo ngo lembuno, uketho Yesu ucimo wang’gi ku wec ma e: ‘Ka kumeno wubed ku weng’wu, kara der ma ni iwu kud ubed ni mudho. Tek kumwu ceke upong’ ku der, ma ng’ete acel col ungo, ebipong’ ku der kwa, calu ma rieny pa thala mio ko iwu der.’​—Luka 11:35, 36.