KAPITE 80
Te Tagata Tauhi Ovi Lelei Pea Mo Te ʼu Lotoʼa Ovi
-
ʼE PALALAU IA SESU ʼO ʼUHIGA MO TE TAGATA TAUHI OVI LELEI PEA MO TE ʼU LOTOʼA OVI
ʼI te hoko atu e Sesu tana faiakonaki ʼi Sutea, neʼe ina fai he lea fakatata ʼo ʼuhiga mo te ʼu ovi pea mo te ʼu lotoʼa ovi, he neʼe feala ke faigafua te fakakaukau ki ai ia te hahaʼi ʼae neʼe fagono kia te ia. Neʼe lagi manatuʼi e te kau Sutea te ʼu palalau ʼaeni neʼe fai e Tavite: “Ko [Sehova] ko toku tagata tauhi ovi: E mole au toe masiva anai i he mea. E ina fakamalolo au i ni malae luna fuluihega lelei.” (Pesalemo 23:1, 2) ʼI te tahi age pesalemo, neʼe fai e Tavite te fakaafe ʼaeni ki te puleʼaga Sutea: “Tou peluki otatou tuli ia mua o [Sehova], totatou tupuaga! Koteuhi ko ia ko totatou Atua, pea ko tatou ko te hahai o tana lotoa manu.” (Pesalemo 95:6, 7) ʼEi, ko te kau Iselaele ʼae neʼe mulimuli ki te Lao neʼe kua fualoa tonatou fakatatau ki he faga ovi.
Ko te ʼu “ovi” ʼae ʼi he “lotoʼa,” ko tona fakaʼuhiga neʼe natou tutupu ʼi te temi ʼo te fuakava ʼo te Lao ʼa Moisese. Neʼe hage te Lao ko he ʼa, neʼe ina puipui natou mai te ʼu aga heʼe maʼa ʼa te hahaʼi ʼae neʼe mole mulimuli ki te Lao ʼaia. Kaʼe ko ʼihi kau Iselaele neʼe natou gaohi koviʼi te faga ovi ʼa te ʼAtua. Neʼe ui fenei e Sesu: “ ʼE au tala moʼoni atu kia koutou, ko ʼae ʼe mole hu ki te lotoʼa ovi ʼi te matapa kaʼe kake age ia ʼi he tahi faʼahi, ʼe ko he tagata kaihaʼa pea mo faʼao koloa. Kaʼe ko ʼae ʼe hu ʼi te matapa, ʼe ko ia te tagata tauhi ovi.”—Soane 10:1, 2.
Neʼe lagi manatu ia te hahaʼi ki te ʼu tagata ʼae neʼe natou ui neʼe ko natou te Mesia, peʼe ko Kilisito. Ko te ʼu tagata ʼaia neʼe natou hage ko ni tagata kaihaʼa pea mo faʼao koloa. Neʼe mole tonu ke mulimuli te hahaʼi ki te ʼu tagata kaka ʼaia. Kaʼe neʼe tonu ke natou mulimuli ki “te tagata tauhi ovi.” Neʼe ui fenei e Sesu ʼo ʼuhiga mo ia ʼaia:
“ ʼE avahi ki ai e te tagata leʼo matapa, pea ʼe fakalogo te ʼu ovi ki tona leʼo. ʼE ina pauʼi ʼana ovi ʼaki ʼonatou higoa pea ʼe ina taki natou ki tuʼa. ʼI tana ʼave ki tuʼa ʼana ovi fuli, ʼe alu ia ʼi muʼa, pea ʼe mulimuli te ʼu ovi ia ia, koteʼuhi ʼe natou iloʼi tona leʼo. ʼE mole natou mulimuli anai ʼi he tahi kehe kaʼe ʼe natou feholaki anai mai ia ia, koteʼuhi ʼe mole natou iloʼi te leʼo ʼo te hahaʼi kehe.”—Soane 10:3-5.
ʼI muʼa atu, ko Soane Patita, ʼae neʼe hage ko he tagata leʼo matapa, neʼe ina fakaha ko Sesu ʼe ko ia ʼae neʼe tonu ke mulimuli ki ai te ʼu ovi fakata, ʼae neʼe fakalogo ki te Lao. Pea ko ʼihi ovi, ʼi Kalilea ʼo toe feia aipe ʼi Sutea, neʼe natou iloʼi te leʼo ʼo Sesu. ʼE ina “taki natou” kifea? Pea kotea ʼae ka hoko kia natou ʼi tanatou mulimuli ia ia? Ko ʼihi ʼae neʼe fagono ki te lea fakatata neʼe lagi natou fai te ʼu fehuʼi ʼaia, koteʼuhi “neʼe mole natou mahino ki te ʼu meʼa ʼae neʼe ina ui age.”—Soane 10:6.
Neʼe fakamahino fenei e Sesu: “ ʼE au tala moʼoni atu kia koutou, ʼe ko au te matapa ʼae ʼe fakalaka ai te ʼu ovi. Ko natou fuli ʼae neʼe ʼomai pea mo natou lau ko natou te tagata tauhi ovi moʼoni, ʼe ko he ʼu hahaʼi kaihaʼa mo faʼao koloa. Kaʼe neʼe mole fakalogo te ʼu ovi kia natou. Ko au te matapa. Ko ʼae ʼe fakalaka ia au ʼe haofaki anai ia, pea ʼe ulu mai anai pea mo hu anai ki tuʼa pea ʼe ina maʼu anai hana meʼa kai.”—Soane 10:7-9.
ʼE ha lelei mai ai, neʼe talanoa ia Sesu ki he meʼa foʼou. Neʼe iloʼi e te hahaʼi ʼae neʼe fagono kia te ia, neʼe mole ko ia te matapa ʼae neʼe ina fakafealagia ki te hahaʼi ke natou kau ki te fuakava ʼo te Lao, koteʼuhi neʼe kua lauʼi taʼu te fakatuʼu ʼo te Lao. ʼE mahino ia, neʼe ina ui ʼe ina taki anai te ʼu ovi ki tuʼa pea ʼe ina fakahu natou ki he tahi age lotoʼa. Pea kotea ʼae ka hoko anai kia natou?
Neʼe fai e Sesu he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo tana gaue, ʼi tana ui fenei: “Neʼe au haʼu ke natou maʼu te maʼuli pea ke tologa tonatou maʼuli. Ko au ko te tagata tauhi ovi lelei, pea ʼe foaki e te tagata tauhi ovi lelei tona maʼuli maʼa te ʼu ovi.” (Soane 10:10, 11) ʼI muʼa atu, neʼe fai e Sesu te ʼu palalau fakalotofimalie ʼaeni ki ʼana tisipulo: “ ʼAua naʼa kotou matataku, kiʼi faga ovi, koteʼuhi kua tali e takotou Tamai ke ina foaki atu te Puleʼaga.” (Luka 12:32) Koia, ko natou ʼae ʼe kau ki te “kiʼi faga ovi” ʼe ko natou ʼae ʼe taki anai e Sesu ki he lotoʼa foʼou, ke feala ai hanatou “maʼu te maʼuli pea ke tologa tonatou maʼuli.” ʼE ko he toe tapuakina lahi te kau ki te faga ovi ʼaia!
Kaʼe neʼe mole gata ai te ʼu palalau ʼa Sesu. Neʼe ina ui fenei: “ ʼE ʼi ai ʼaku ʼihi atu ovi, ʼe mole natou kau ki te lotoʼa ʼaeni. Mo natou foki ʼe tonu ke au taki mai, pea ʼe natou fakalogo anai ki toku leʼo. ʼE natou Soane 10:16) Ohage ko tona ui e Sesu, ko “ ʼihi atu ovi, ʼe mole natou kau ki te lotoʼa ʼaeni.” Koia, ʼe natou kau ki he tahi age lotoʼa, pea ʼe natou kehe ai mai te “kiʼi faga ovi” ʼae ka hu ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. ʼE mole tatau te ʼamanaki ʼae ʼe maʼu e te ʼu ovi ʼi te ʼu lotoʼa ʼaia ʼe lua. Kaʼe ko te ʼu ovi ʼae ʼi te ʼu lotoʼa ʼaia ʼe lua ʼe natou maʼu anai te ʼu lelei mai te gaue ʼa Sesu. Neʼe ina ui fenei: “Ko te tupuʼaga ʼaeni ʼo te ʼofa ʼo te Tamai ia au, koteʼuhi ʼe au foaki toku maʼuli.”—Soane 10:17.
liliu anai ko he faga ovi ʼe tahi, pea ʼe ʼi ai anai he tagata tauhi ovi ʼe tahi.” (Neʼe ui fenei e te tokolahi: “ ʼE nofo ia mo he temonio pea kua ʼulu vale.” Kaʼe ko ʼihi neʼe natou fakaha tanatou leleiʼia te ʼu meʼa ʼae neʼe natou fagono ki ai pea neʼe natou fia mulimuli ki te Tagata Tauhi Ovi Lelei. Neʼe natou ui fenei: “ ʼE mole ko he ʼu palalau ʼaeni ʼe fai e he tagata kua ulu sino ai he temonio. ʼE feala koa ki he temonio ke ina fakamalolo te hahaʼi kivi?” (Soane 10:20, 21) ʼE mahino ia, neʼe natou talanoa ʼo ʼuhiga mo te fakamalolo e Sesu ʼi muʼa atu ia te tagata ʼae neʼe tupu kivi.