Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 81

E Tasi mo te Tamana, Kae e se ko te Atua

E Tasi mo te Tamana, Kae e se ko te Atua

IOANE 10:22-42

  • “A MĀUA MO TOKU TAMANA E TASI EILOA”

  • NE ‵TEKE ATU A IESU KI ‵LOSIGA ME I A IA KO TE ATUA

Ne fanatu a Iesu ki Ielusalema mō te ‵Kaiga o Fakatapuga (io me ko te Tukuatuga). Ne fakamanatu ne te ‵kaiga tenei a te ‵toe fakatapuga o te faletapu. I se senitenali tupu mai mua atu i ei, ne faite ne te Tupu o Sulia ko Antiochus IV Epiphanes se fatafaitaulaga i luga o te fatafaitaulaga sili i te faletapu o te Atua. Fakamuli ifo, ne puke ne tama tāgata a te faitaulaga Iutaia a Ielusalema kae toe fai tena fakatapuga o te faletapu ki a Ieova. Talu mai te taimi tenā, ne fai faeloa a te fakamanatuga tena i tausaga katoa i te po 25 o Kisilevu, te masina telā e fetaui ‵lei ki te fakaotiotiga o Novema mo te kamatamataga o Tesema.

A te ‵tau ‵moko, ko te vaitaimi telā e ‵moko. Ne sasale atu a Iesu i te faletapu i te fale fakaoso o Solomona. Ne mumu atu a tino Iutaia ki a ia kae ne fesili atu latou: “Ka pefea te leva ka faka‵tali ei matou ki a koe? Kafai koe ko te Keliso na fakaasi ‵tonu mai ki a matou.” (Ioane 10:22-24) Ka tali atu pefea a Iesu? Ne tali atu a ia: “Ko oti ne fai atu ne au ki a koutou, kae e se tali‵tonu koutou.” Ne seki fai ‵tonu atu a Iesu ki a latou me i a ia ko te Keliso, e pelā mo ana pati ki te fafine Samalia i te vaikeli. (Ioane 4:25, 26) Kae ne fakaasi atu ne ia ki a latou me ko oi a ia i ana pati: “Kae koi tuai o fanau mai a Apelaamo, kae ko leva au ne ola.”—Ioane 8:58.

Ne manako a Iesu ke fakaiku aka ne tino i a latou eiloa me i a ia ko te Keliso mai te fakatusatusaga o ana galuega ki mea kolā ne ‵valo mai me ka fai ne te Keliso. Tenā loa te pogai ne fai atu ei a ia i nisi taimi ki ana soko ke se taku atu ki tino me i a ia ko te Mesia. Kae nei la, ko fai ‵tonu atu a ia ki tino Iutaia loto ‵teke: “A galuega kolā e fai ne au i te igoa o toku Tamana, e molimau atu a mea konei e uiga ki a au. Kae e se tali‵tonu eiloa koutou.”—Ioane 10:25, 26.

Kaia ne seki tali‵tonu ei latou me i a Iesu ko te Keliso? Ne fai mai a ia: “E se tali‵tonu eiloa koutou, me i a koutou e se ko aku mamoe. E faka‵logo aku mamoe ki toku leo, kae e iloa ne au latou, kae e tau‵tali mai latou i a au. E tuku atu ne au ki a latou a te ola se-gata-mai, kae ka se mafai o fakaseai latou, e seai foki se tino e mafai o ‵futi ne ia latou keatea mai toku lima. A mea kolā ko oti ne tuku mai ne toku Tamana ki a au ne mea kolā e sili atu i te tāua i nisi mea katoa.” Ne toe fai atu ne Iesu a te pili o tena va mo tena Tamana, ana muna: “A māua mo toku Tamana e tasi eiloa.” (Ioane 10:26-30) Ne nofo a Iesu i te lalolagi kae ko tena Tamana ne nofo atu i te lagi, tela la, e se mafai o fakauiga a ia me e tasi eiloa lāua mo tena Tamana. I lō te fai penā, e tasi eiloa lāua i te faiga o fuafuaga, kae loto tasi foki lāua.

Ne fai ne pati a Iesu ke kaitaua a tino Iutaia kae toe puke atu ki fatu ke tamate a ia. Ne seki mataku a Iesu i te mea tenei. “Ne fakaasi atu ne au ki a koutou a galuega ‵lei e uke mai te Tamana,” ne fai atu a ia. “Tefea la te galuega i mea konā ko peipei ei au ne koutou ki fatu?” Ne tali atu latou: “E se peipei ne matou a koe ki fatu ona ko galuega ‵lei, kae ona ko koe e pati masei ki te Atua, . . . kae fai mai koe i a koe se atua.” (Ioane 10:31-33) Ne seki fai atu eiloa a Iesu i a ia se atua, tela la, kaia ne fai atu ei a te ‵losiga tenei?

Kāti ona ko te mea ne fai atu a Iesu me e isi sena ‵mana telā e tali‵tonu a te kau Iutaia me ko te Atua fua e ‵tau o maua ne ia. E pelā mo ana muna e uiga ki “mamoe,” ne fai atu a ia: “E tuku atu ne au ki a latou a te ola se-gata-mai,” telā e se mafai o fai ne se tino. (Ioane 10:28) Kae ne fakaseaoga ne te kau Iutaia a te manatu me ne taku atu ne Iesu me ne maua ne ia te pulega mai tena Tamana.

I te ‵teke atu ki olotou ‵losiga ‵se, ne fesili atu a Iesu: “E a, e se tusi i te otou Tulafono [i te Salamo 82:6], ‘Au ne fai atu, “A koutou ne atua”’? Kafai ne fakaigoa ne ia ki “atua” a tino kolā ne taku fakamasei ne te muna a te Atua, kae e se mafai eiloa o fakaseaoga a tusitusiga tapu, e a, e fai mai koutou ki a au, te tino telā ne fakatapu ne te Tamana kae uga mai ki te lalolagi, ‘A koe ne pati masei ki te Atua,’ ona ko au ne fai atu penei, ‘Au ko te Tama a te Atua’?”—Ioane 10:34-36.

E tonu, ne taku foki i te Tusi Tapu a fāmasino sē fakamaoni ki “atua.” Tela la, e mafai pefea o faka‵se ne te kau Iutaia konei me ne fai atu a Iesu, “Au ko te Tama a te Atua”? Ne fakasino atu ki se mea telā ne ‵tau o fakatalitonu atu ki a latou: “Kafai e se fai ne au a galuega a toku Tamana, sa tali‵tonu mai ki a au. Kae kafai e fai ne au a galuega konā, faitalia eiloa me e se tali‵tonu koutou ki a au, tali‵tonu fua ona ko galuega, ko te mea ke iloa kae ke iloa faeloa ne koutou me e kau mai te Tamana ki a au kae ko au e kau ki te Tamana.”—Ioane 10:37, 38.

Ona ko te mea tenā, ne taumafai a te kau Iutaia o puke a Iesu, kae ne toe sao tou tagata. Ne tiakina ne ia Ielusalema kae fanatu ki te suā feitu o te Vaitafe o Iolitana ki te koga telā ne kamata o papatiso ne Ioane a tino i te fa tausaga mai mua atu i ei. Kāti ne seki ‵mao te koga tenei mai i te tafātai i te feitu ki saute o te Tai o Kalilaia.

Ne olo atu te vaitino ki a Iesu kae fai atu: “E seai eiloa se galuega ‵mana e tasi ne fai ne Ioane, kae ko mea katoa kolā ne fai mai ne Ioane e uiga ki te tagata tenei e ‵tonu katoa.” (Ioane 10:41) Telā ne tokouke a tino Iutaia ne fakatuanaki ki a Iesu.