Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 82

Te Galuega a Iesu i Pelea

Te Galuega a Iesu i Pelea

LUKA 13:22–14:6

  • TAUMAFAI MALOSI KE ULU ATU I TE MATALOA MATALIKI

  • E ‵TAU O MATE A IESU I IELUSALEMA

Ko leva ne akoako kae faka‵lei ne Iesu a tino i Iuta mo Ielusalema. I konā ne fanatu a ia ki te suā feitu o te Vaitafe o Iolitana ke akoako atu mai fa‵kai ki fa‵kai i kogā koga o Pelea. E seki leva kae ne toe foki atu a ia ki Ielusalema.

A koi nofo atu a Iesu i Pelea, ne fesili atu se tagata: “Te Aliki, e a, e mu‵tana fua a tino ka ‵sao?” Kāti ne iloa ne te tagata tenei a kinauga i va o takitaki lotu me e tokouke io me mu‵tana a tino ka ‵sao. Ne ‵fuli ne Iesu te mataupu mai te tokofia o tino ka ‵sao ki mea e ‵tau o fai ko te mea ke ‵sao atu. “Fakapalele otou mafi ke ulu atu koutou i te mataloa mataliki,” ne fai atu a Iesu. Ao, e manakogina a taumafaiga, ke fakaoti a mafi. Kaia? Ne fakamatala mai a Iesu: “Au e fai atu ki a koutou me e tokouke a tino ka taumafai o ulu ki loto i ei kae e se mafai.”—Luka 13:23, 24.

Ke fakamatala atu a te manakogina o taumafaiga e uke, ne fai atu a Iesu: “Kafai e tu aka te tino i o ia te fale o ‵loka te mataloa, a koutou ka ‵tu i tua o tukituki i te mataloa kae fai atu, ‘Te Aliki, ‵tala mai ki a matou.’ . . . Kae ka fai atu a ia ki a koutou, ‘E se iloa ne au te koga ne ‵mai ei koutou. Olo keatea mai i a au, koutou tino sē amio‵tonu!’”—Luka 13:25-27.

E fakaasi mai i te mea tenei a te tulaga faigata e oko ki se tino telā e talimuli mai—i te taimi telā e ‵lei ki a ia—ka maua atu ne ia me ko ‵pono kae ‵loka te mataloa. Ne ‵tau eiloa o vau a ia mai mua o te taimi tenā, faitalia me e se ‵lei ki a ia. E penā foki loa mo tino e tokouke kolā ne mafai o maua ne latou a mea aoga mai te nofo atu o Iesu i konā o akoako atu. Ne fakata‵mala latou ke fakaaoga te avanoaga ke fai te tapuakiga tonu mo fai te ‵toe mea tāua i olotou olaga. A te tokoukega o tino kolā ne uga atu a Iesu ki ei, ne seki talia ne latou te fakatokaga a te Atua mō te fakaolataga. Ne fai mai a Iesu, me ‘ka ‵tagi mautuutu kae fai otou lili’ māfai ko ‵pei atu latou ki tua. Kae ko “tino mai te saegala mo te togala mo matū mo saute,” ao, mai fenua katoa, “ka saga‵saga i te taipola i te Malo o te Atua.”—Luka 13:28, 29.

Ne fakamatala mai a Iesu: “A latou kolā ne fakamuli [ko tino kolā e se ne Iutaia mo tino Iutaia fakaa‵lofa] ka ‵mua, kae ko latou kolā ne ‵mua [tino Iutaia kolā ne manuia i mea tau te lotu kae fakamata‵mata me i a latou ko fanau a Apelaamo] ka fakamuli.” (Luka 13:30) A te lotou “fakamuli” e fakauiga i ei me ka se ulu atu a tino sē loto fakafetai konā ki te Malo o te Atua.

Ne olo atu a nisi Falesaio ki a Iesu kae ne fai atu: “Fano keatea mai konei, me i a Helota [Anitipa] e manako o tamate koe.” Kāti ne māfua mai te tala tenā i te tupu ko Helota ko te mea ke sola atu kea‵tea a Iesu mai te koga tenā. Kāti ne mataku a Helota i a ia ma aofia foki i te mate o te suā pelofeta, e pelā mo te faiga ne ia ke tamate a Ioane te Papatiso. Kae ne fai atu a Iesu ki te kau Falesaio: “Olo o fai ki te alope tenā, ‘Kiloke! E afuli ne au a temoni kae faka‵lei a tino i te aso nei mo te aso taeao, kae i te tolu o aso ko oti ei au.’” (Luka 13:31, 32) I te takuga ne ia o Helota ki te “alope,” kāti ne fakauiga a ia ki uiga fai togafiti o alope. Kae ka se mafai eiloa ‵fuli io me fakava‵vave a Iesu ne Helota io me se isi tino aka. E fai eiloa ne ia a te galuega ne tuku atu ne tena Tamana, e ‵tusa mo te fakasologa a te Atua, kae e se ko te fakasologa a te tagata.

Ne toe faimalaga atu a Iesu ki Ielusalema, me e pelā mo ana pati, “e seai se pelofeta e talia ke tamate i tua o Ielusalema.” (Luka 13:33) E seai se valoaga i te Tusi Tapu ne fai mai me e ‵tau o mate te Mesia i te fa‵kai tenā, tela la, kaia ne faipati mai ei a Iesu e uiga ki te mate atu i konā? Ona ko Ielusalema ko te laumua, telā ne tu i ei te fono maluga ko te Sanetulini kae e ‵tu atu i ei a tino e toko 71 i mua o te fono a latou kolā ne ‵losi atu ki ei e pelā me ne pelofeta ‵loi. E se gata i ei, tenā foki te koga ne ofo atu ei a taulaga o manu. Tela la, ne iloa ne Iesu me e se ‵tau o tamate a ia i se koga fakaatea.

“Ielusalema, Ielusalema, ne tamate ne koe a pelofeta kae peipei ki fatu a tino kolā ne uga atu ki a koe,” ne tagi a Iesu, “Ko oko eiloa i te uke o taimi ne manako ei au o fakamaopoopo mai au tama‵liki e pelā me se moa fafine e fakamaopoopo ne ia ana punua moa mai lalo i ana kapakau! Kae ne seki ma‵nako koutou ki ei. Kiloke! A koutou ka afuli keatea mai te otou fale.” (Luka 13:34, 35) Ne ‵teke atu a te fenua ki te Tama a te Atua kae e ‵tau o fakasala latou!

A koi tuai o oko atu a Iesu ki Ielusalema, ne ‵kami a ia ne te pule o te kau Falesaio ke kai i tena fale i te Sapati. Ne onoono faka‵lei atu eiloa a tino kolā ne ‵kami me ne a mea kāti ka fai ne Iesu ki se tagata telā e maua ne te masaki fulafula (ne fakaputugā vai e uke, e masani o maua atu i vae mo matikaovae). Ne fesili atu a Iesu ki te kau Falesaio mo tino ‵poto i te Tulafono: “E a, e saoloto i te tulafono ke faka‵lei a masaki i te Sapati me ikai?”—Luka 14:3.

E seai se tino ne tali atu. Ne faka‵lei ne Iesu te tagata tenā kae fesili atu ki a latou: “Ko oi te tino i a koutou, kafai e tō sena tama io me sena pulumakau ki loto i te vaikeli i te Sapati e se ‵futi fakavave aka ne ia ki luga?” (Luka 14:5) Kae ne seai foki se tino ne tali atu ki ana fakamatalaga ma‵goi konā.