Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 90

“Te Toetu mo te Ola”

“Te Toetu mo te Ola”

IOANE 11:17-37

  • NE OKO ATU A IESU MAI TUA O TE MATEGA A LASALO

  • “TE TOETU MO TE OLA”

I te fanatuga mai Pelea, ne oko atu a Iesu ki tuakoi o Petania, ko te fa‵kai telā e lua maila te ‵mao i te feitu ki saegala o Ielusalema. Kae ne fanoa‵noa eiloa a Malia mo Maleta, ko tuagane o Lasalo, i te mate o tou tagata. E tokouke a tino ne olo atu o fakamafanafana lāua.

Ne fai atu se tino ki a Maleta i a Iesu ko pili atu, kae ne tele fakavave atu tou fafine o fakafetaui ki a ia. Ne fai atu ne Maleta a te mea telā kāti ne mafau‵fau faeloa lāua mo tena taina i aso e fa: “Te Aliki, moi ne nofo koe i konei penei e se mate toku tuagane.” Kae ne seki fakauiga i ei me ko seai eiloa sena fakamoemoega. “Kae ko iloa nei ne au me i so se mea e fakamolemole atu ei koe ki te Atua, ka tuku atu eiloa ne te Atua ki a koe,” ko muna a Maleta. (Ioane 11:21, 22) Ne mafaufau tou fafine me ne mafai eiloa o fesoasoani atu a Iesu ki tena tuagane.

Ne tali atu a Iesu: “Ka toetu mai tou tuagane.” Ne fakaiku aka ne Maleta me ne fakasino atu a ia ki te toe‵tuga i aso mai mua i te lalolagi, telā ne fakamoe‵moe ki ei a Apelaamo mo nisi tino aka foki. Kae ne fakaasi atu ne tou fafine tena talitonu me ka tupu eiloa te mea tenei: “E iloa ne au me ka toetu mai a ia i te toe‵tuga i te aso fakaoti.”—Ioane 11:23, 24.

Kae e mata, ne mafai o tuku fakavave atu ne Iesu se fakatapūga i te taimi tenei? Ne fakamasaua atu ne ia ki a Maleta me e isi sena malosi mai te Atua ki luga i te mate, i ana muna: “Ko te tino telā e fakatuanaki mai ki a au, e tiga eiloa e mate, kae ka toe ola mai; kae ko tino katoa kolā e ola kae e fakatuanaki mai ki a au ka se ‵mate eiloa.”—Ioane 11:25, 26.

Ne seki fakauiga ne Iesu ana pati me i ana soko kolā ne ola i te taimi tenā ka se ‵mate. Ke oko foki eiloa ki a ia, e ‵tau o mate e pelā eiloa mo te mea ko oti ne fai atu ne ia ki ana apositolo. (Mataio 16:21; 17:22, 23) Ne faka‵mafa atu ne Iesu me i te fakatuanaki ki a ia e mafai o iku atu ki te ola se-gata-mai. Ka maua eiloa a te vaegā olaga tenā ne tino e tokouke, e auala i te toetuga. Kae e mafai eiloa o se ‵mate a tino fakamaoni kolā e ola i te gataga o te olaga masei tenei. Faitalia me se a te tulaga, e mafai o tali‵tonu a tino katoa me ka se mafai eiloa o toe fakafesagai atu latou ki te mate ki te se-gata-mai.

Kae e mata, ne mafai ne Iesu, telā ne fatoa fai atu, “Au ko te toetu mo te ola,” o fesoasoani atu ki a Lasalo, telā ko oti ne mate atu i aso e fa? Ne fesili atu a Iesu ki a Maleta: “E a, e talitonu koe ki te mea tenei?” Ne tali atu tou fafine: “Ao, e te Aliki, au e talitonu i a koe ko te Keliso te Tama a te Atua, te tino telā ne vau ki te lalolagi.” Ona ko te talitonu me e mafai o fai ne Iesu se mea i te aso eiloa tenā, ne tele fakavave atu a Maleta ki te fale kae faipati atu fua ki tena taina: “Ko oko mai te Faiakoga kae e ‵sala ki a koe.” (Ioane 11:25-28) I konā foki eiloa, ne tiakina ne Malia te fale, e seki leva kae ne tau‵tali atu a nisi tino, kolā ne mafau‵fau me ko fanatu tou fafine ki te tanuga o Lasalo.

I lō te fai penā, ne fanatu a Malia ki a Iesu, fakasiga ifo a Malia ki ana vae kae tagi, kae toe fai atu ne ia a pati ne fai atu foki ne tena taina: “Te Aliki, moi ne nofo koe i konei, penei e se mate toku tuagane.” Ne otia malosi te loto o Iesu i te taimi ne matea atu ei ne ia me ko ‵tagi a Malia mo te vaitino, kae ne tagi ei tou tagata. Ne otia eiloa a loto o tino kolā ne kilo‵kilo atu. Kae ne fesili mai a nisi tino: “E se mafai ne te tagata telā ne faka‵pula ne ia a mata o te tagata ‵kivi o fai a te tino tenei ke se mate?”—Ioane 11:32, 37.