Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

YI 99

Yesu Tsa Hɛ Yuyuili Komɛ, Nɛ E Ye Bua Zakeo

Yesu Tsa Hɛ Yuyuili Komɛ, Nɛ E Ye Bua Zakeo

MATEO 20:29-34 MARKO 10:46-52 LUKA 18:35–19:10

  • YESU TSA HƐ YUYUILI KOMƐ NGƐ YERIKO

  • ZAKEO TÓ TSULƆ Ɔ TSAKE

Bɔɔbɔɔbɔɔ ɔ, Yesu kɛ nihi nɛ a piɛɛ e he ɔ tsuo ya su Yeriko. Yeriko kɛ Yerusalem a kpɛti kɛmi maa pee kaa ligbi kake nyɛɛmi. Yeriko ma a enyɔ lɛ ngɛ. Ma momo ɔ, kɛ ma ehe ɔ nɛ Roma bi ɔmɛ po ɔ a kpɛti kɛmi maa pee kaa si tomi kake. Benɛ Yesu kɛ nihi nɛ a piɛɛ e he ɔ je Yeriko ma a kake mi kɛ yaa kake mi ɔ, hɛ yuyuili enyɔ komɛ nɛ a ngɛ ní bae ɔ nu nɛ nihi fuu ngɛ munyu tue boboobo kɛ bee. A tsɛɛ hɛ yuyuili ɔmɛ a kpɛti nɔ kake ke Bartimeo.

Benɛ Bartimeo kɛ e huɛ ɔ a nu kaa Yesu lɛ bee ɔ, a bɔni ngmlaa kpami ke: “David bi! Naa wɔ mɔbɔ!” (Mateo 20:30) Ni komɛ nɛ a ngɛ lejɛ ɔ ke a yi kaa a pee kɔ, se lɔ ɔ si we mɛ kpu. A ya nɔ nɛ a kpa ngmlaa wawɛɛ pe kekle ɔ. Benɛ Yesu nu a he ɔ, e da si nɛ e de e kaseli ɔmɛ ke a tsɛ mɛ kɛ ba. Benɛ kaseli ɔmɛ ya su ní bali ɔmɛ a ngɔ ɔ, a de a kpɛti nɔ kake ke: “Ná tsui; tee si, e ngɛ mo tsɛe!” (Marko 10:49) Bua jɔmi sɔuu he je ɔ, e sake e tade klɔii ɔ ngɔ fɔ he, e te si pam, nɛ e sa fo kɛ ya Yesu ngɔ.

Yesu bi mɛ ke: “Mɛni nyɛ ngɛ hlae nɛ ma pee ha nyɛ?” Hɛ yuyuili enyɔ ɔmɛ de lɛ ke: “Nyɔmtsɛ, ha wa hɛngmɛ ɔmɛ nɛ bli.” (Mateo 20:32, 33) Hɛ yuyuili ɔmɛ a ní pee Yesu mɔbɔ, nɛ e pɛtɛ a hɛngmɛ ɔmɛ a he, nɛ e de a ti nɔ kake ke: “Yaa, o hemi kɛ yemi tsa mo!” (Marko 10:52) Yesu tsa ní bali enyɔ nɛ a hɛngmɛ yu ɔ, nɛ a kɛ bua jɔmi bɔni Mawu yi jemi. Benɛ nihi nɛ a ngɛ lejɛ ɔ na nɔ́ nɛ ya nɔ́ ɔ, a je Mawu yi. Hɛ yuyuili nɛ Yesu tsa mɛ ɔ hu bɔni Yesu se nyɛɛmi.

Benɛ Yesu ngɛ Yeriko ma a mi nyɛɛe ɔ, nihi babauu nyɛɛ e se. Ma a mi bi ɔmɛ tsuo ngɛ hlae nɛ a maa na nɔ nɛ bli hɛ yuyuili ɔmɛ a hɛngmɛ ɔ. Ni ɔmɛ tɔtɔ Yesu, ejakaa a ngɛ hlae nɛ a na lɛ hɛ mi kɛ hɛ mi. Se nihi fuu nyɛ we nɛ a na lɛ. Jã a pɛ nɛ e ba ngɛ Zakeo blɔ fa mi. Zakeo ji tó tsuli nɛ a ngɛ Yeriko ma a mi ɔ a nɔkɔtɔma. Akɛnɛ nɔmlɔ kpiti ji Zakeo he je ɔ, e nyɛ we nɛ e na Yesu. Enɛ ɔ he ɔ, e tu fo kɛ sɛ ni ɔmɛ a hlami nɛ e ya kuɔ sikamore tsohi nɛ a maa si ngɛ blɔ ɔ he ɔ eko. Zakeo ya kuɔ tso ɔ, nɛ e na nɔ́ tsuaa nɔ́ nɛ ngɛ nɔ yae ɔ. Benɛ Yesu su tso ɔ he nɛ e ma wo e yi nɔ ɔ, o ba nɛ Zakeo ngɛ tso ɔ mi. Yesu de lɛ ke: “Zakeo, o he nɛ sɔ nɛ o kple si, ejakaa o we ɔ mi nɛ ma to mwɔnɛ ɔ.” (Luka 19:5) Zakeo kple si nɔuu nɛ e tu fo kɛ ho we mi ya konɛ e ya dla nubwɔ nɛ e hɛ mi ngɛ nyami nɛ ɔ se.

Benɛ ni ɔmɛ na nɔ́ nɛ ɔ, a bɔni munyu huitihuiti tumi. A susu kaa e sɛ nɛ Yesu ya toɔ Zakeo we mi, ejakaa a buu Zakeo kaa e ji yayami peelɔ. Zakeo gu sisimi blɔ nɔ kɛ ná ní kpɔtɔɔ ngɛ tó tsumi ní tsumi ɔ mi.

Benɛ Yesu ya Zakeo we ɔ mi ɔ, ni ɔmɛ tu munyu huitihuiti ke: “Nyumu nɛ ɔ ya to yayami peelɔ we mi.” Se Yesu na kaa Zakeo ma nyɛ ma tsake e tsui, nɛ Zakeo pee jã niinɛ. Zakeo te si kɛ da si nɛ e de Yesu ke: “Nyɔmtsɛ, bu tue! Ma ngɔ ye níhi fa kɛ ha ohiatsɛmɛ. Ke i sisi nɔ ko ɔ, nɔ́ nɛ i kpɔ ngɛ e dɛ yaka a, ma ku ngɔ bɔ he si eywiɛ ha lɛ.”​​—Luka 19:7, 8.

Nɔ́ nɛ Zakeo pee nɛ ɔ tsɔɔ kaa e pia e he ngɛ e tsui mi tɔɔ! Eko ɔ, e maa hyɛ e tó tsumi womi ɔ mi konɛ e le Yuda bi nɛ e sisi mɛ. Kɛkɛ ɔ, e maa bɔ he si eywiɛ kɛ ha mɛ kaa bɔ nɛ e wo si ɔ. Nɔ́ nɛ e de ke e maa pee nɛ ɔ po pã nɔ́ nɛ Mawu mlaa a biɔ nɛ e pee ɔ. (2 Mose 22:1; 3 Mose 6:2-5) Jehanɛ ɔ se hu ɔ, Zakeo wo si kaa e maa gba e níhi nɛ e ná a mi enyɔ nɛ e kɛ kake ma ha ohiatsɛmɛ.

Yesu bua jɔ nɔ́ nɛ Zakeo pee kɛ tsɔɔ kaa e tsake e tsui niinɛ ɔ he saminya, nɛ e de ke: “Yi wami hemi ba we nɛ ɔ mi mwɔnɛ ɔ; ejakaa nyumu nɛ ɔ hu Abraham nina ji lɛ. Nɔmlɔ Bi ɔ ba, konɛ e ba hla nihi nɛ laa a, nɛ e he a yi wami.”​​—Luka 19:9, 10.

Be bɔɔ nɛ be ɔ, Yesu ngɔ nɔ́ hetomi nɔ́ nɛ kɔɔ binyumu nɛ laa a he ɔ kɛ to ‘nihi nɛ a laa a’ he. (Luka 15:11-24) Jehanɛ ɔ lɛɛ Yesu ha nɛ nihi na nɔ ko nɛ e laa nitsɛnitsɛ nɛ a na lɛ. E ngɛ mi kaa Yesu le kaa Yuda jami hɛ mi nyɛɛli ɔmɛ kɛ a se nyɛɛli ɔmɛ maa tu munyu kɛ si lɛ kaa e ya nɔ ko kaa Zakeo ngɔ mohu lɛɛ, se Yesu ya nɔ nɛ e hla Abraham bimɛ nɛ a laa a, nɛ e ye bua mɛ.