Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 99

Yesu Ochango Muofni Ariyo Kendo Okonyo Zakayo

Yesu Ochango Muofni Ariyo Kendo Okonyo Zakayo

MATHAYO 20:29-34 MARIKO 10:46-52 LUKA 18:35–19:10

  • YESU OCHANGO MUOFNI KA EN JERIKO

  • ZAKAYO MA JASOL OSURU LOKO CHUNYE

Yesu kaachiel gi joma wuotho kode chopo Jeriko. Wuok kanyo nyaka Jerusalem kawoga odiechieng’ achiel kama. Jeriko en taon ma yudore kuonde ariyo. Machon en mar Jo-Yahudi to manyien en mar Jo-Rumi. Wuok e taon machon kidhi e manyienno en kilomita mokalo achiel gi nus kama. Sama Yesu gi oganda wuok e achiel kuom taondego ka gidhi e machielo, muofni ariyo winjo ka ji goyo koko. Achiel kuom muofnigo nyinge en Batimeo.

Ka Batimeo kod nyawadgi winjo ni Yesu kadho, gichako luonge ka gikok matek niya: “Ruoth, Wuod Daudi, kechwa!” (Mathayo 20:30) Jomoko e i ogandano kwerogi matek ni giling’. Kata kamano, gimedo mana kok matek moloyo. Yesu chung’ nikech koko ma gigoyono. Onyiso joma ni kode mondo oluong ng’at ma kokno. Jogo dhi ir jokuechogo kendo wacho ne achiel kuomgi kama: “Bed gi chir! Chung’; echa oluongi.” (Mariko 10:49) Muofuno bedo moil kendo owito nangane ma oko kae to ochung’ kendo odhi ir Yesu.

Yesu penje niya: “Ang’o ma udwaro ni atimnu?” Muofni ariyogo saye kama: “Ruoth, wadwaro ni wengewa mondo oyawre.” (Mathayo 20:32, 33) Nikech okechogi, Yesu mulo wengegi kae to owacho ne achiel kuomgi niya: “Dhiyo. Yieni osechangi.” (Mariko 10:52) Wenge jokuecho ariyo ma muofnigo yawore kendo adier gichako miyo Nyasaye duong’. Oganda bende pako Nyasaye bang’ neno gima otimoreno. Joma yande gin muofnigo koro chako luwo Yesu.

Oganda mang’ongo olworo Yesu koni gi koni sama okadho Jeriko. Ng’ato ka ng’ato dwaro ni one jal moa chango muofnigo. Oganda thung’o Yesu koni gi koni. Omiyo, jomoko ok nyal kata mana nene. Zakayo en achiel kuom joma ok nyal nenego. En jatend josol osuru e taon mar Jeriko kod alworane. Nikech en nyadundo, ok onyal neno gima dhi nyime. Omiyo, oringo mondo otel nyime kae to oidho yadh-ng’owo moro manie bath yo ma Yesu dhi kadhoe. Ka en e wi yadhno, Zakayo koro wang’e nyalo neno gik moko duto maber. Ka Yesu chiegni chopo kanyo, oneno Zakayo e wi yadhno. Owachone kama: “Zakayo lor piny mapiyo nimar kawuono nyaka abed e odi.” (Luka 19:5) Zakayo lor piny kendo oreto nyaka e ode mondo orwak wendo modhial kamano.

Ka ji neno gima timoreno, gichako ng’ur. Gineno ni Yesu ok owinjore obed wendo ng’at ma gin gikawo ni en jaricho. Zakayo osebedo jamwandu nikech ojatiyo gi mibadhi sama osolo osuru.

Sama Yesu donjo e od Zakayo, ji ng’ur niya: “Odhi bedo wendo e od ng’at ma jaricho.” Kata kamano, Yesu to neno ni Zakayo en ng’at ma nyalo loko chunye a e richone. To adier mano e gima timore. Zakayo a malo kendo owacho ne Yesu kama: “Ruoth, ne! adhi chiwo nus mar giga ne joma odhier, kendo gimoro amora ma namayo ng’ato ang’ata anaduok nyading’wen.”​—Luka 19:7, 8.

Mano doko yo maber ahinya ma Zakayo nyisogo ni oseloko chunye gadier! Ka luwore gi rekod ma en-go mar solo osuru, onyalo goyo kwan mi ong’e kwan duto mosemayo Jo-Yahudi mopogore opogore. Omiyo, osingo mar duokonegi nyading’wen. Gima otimono oloyo kata gima chik Nyasaye dwaro. (Wuok 22:1; Tim Jo-Lawi 6:2-5) E wi mano, Zakayo singo ni obiro kawo nus mar mwandune mondo omi joma odhier.

Yesu mor gi okang’ ma Zakayo osekawo ma nyiso ni adier oseloko chunye. Mano e momiyo Yesu wachone kama: “Kawuononi warruok osebiro e odni nikech jali bende en wuod Ibrahim. Nimar Wuod dhano nobiro mondo omany joma ne oselal, kendo mondo oresgi.”​—Luka 19:9, 10.

E kinde motelo ne mano, Yesu nosewuoyo e wi ranyisi mar ‘gima olal’ kane ogoyo ngero mar wuowi ma ne olal. (Luka 15:11-24) Sani to koro gima osetimono en ranyisi masie mar ng’at ma inyalo wach ni chon ne olal to koro oyud. Kata obedo ni jotend din kod jolupgi ng’ur kendo gikwedo Yesu nikech okonyo ji kaka Zakayo, Yesu pod medo manyo nyithind Ibrahim molal mondo oduoggi.