KAPITE 99
Neʼe Fakamalolo e Sesu Te ʼu Tagata Kivi Pea Neʼe Tokoni Kia Sakeo
MATEO 20:29-34 MALEKO 10:46-52 LUKA 18:35–19:10
-
ʼE FAKAMALOLO E SESU TE ʼU TAGATA KIVI ʼI SELIKO
-
ʼE FAKAHEMALA TE TAGATA TANAKI TUKUHAU KO SAKEO
Neʼe tau atu ki Seliko ia Sesu pea mo natou ʼae neʼe faifagona mo ia. Pea neʼe ʼaho katoa te mavae ʼae mai Seliko ʼo alu ki Selusalemi. Neʼe hage ko kolo ʼe lua neʼe higoa ko Seliko, ko te kolo ʼafeā neʼe vaha mamaʼo mo te kolo Loma foʼou ʼi he kilometa ʼe tahi vaelua. Neʼe mavae ia Sesu mo te hahaʼi kaugā malie mai te tahi ʼi te ʼu kolo ʼaia. Pea ʼi tanatou fakaovi ki te tahi age kolo, neʼe logo ia he ʼu tagata kivi ʼe toko lua ki te gatutu. Ko te tahi ia naua neʼe higoa ko Paletimeo.
ʼI tanā iloʼi ʼae ʼe fakalaka ia Sesu, neʼe kalaga fenei ia Paletimeo mo ia ʼae neʼe nā heheka: “ ʼAliki, Foha ʼo Tavite, ʼofa mai kia maua!” (Mateo 20:30) Neʼe munaʼi naua e ʼihi ʼi te hahaʼi ke nā fakalogologo, kaʼe neʼe toe ʼaʼasili age tanā kalaga. Neʼe tuʼu ia Sesu ʼi tana logo ki te logoaʼa. Neʼe ina kole kia natou ʼae neʼe olo mo ia ke natou pauʼi ia naua ʼae neʼe kalaga age. Neʼe natou olo ai ki te ʼu tagata masisiva ʼaia pea neʼe natou ui fenei ki te tahi ia naua: “Ke ke lotomalohi! Tuʼu ake, he ʼe ina pauʼi mai koe.” (Maleko 10:49) ʼAki he toe fiafia lahi, neʼe liakī e te tagata kivi tona kofu tuʼa, pea mafuta ake ʼo alu kia Sesu.
Neʼe fehuʼi fenei age e Sesu kia naua: “Kotea ʼae ʼe kolua loto ke au fai maʼa koulua?” Neʼe kole mamahi fenei age e te ʼu tagata kivi ʼaia ʼe toko lua: “ ʼAliki, ke ma toe sisio.” (Mateo 20:32, 33) ʼI te ʼofa mamahi ʼa Sesu ia naua, neʼe fa ki ʼonā mata pea mo ina ui tafito fenei ki te tahi ia naua: “Alu la. Kua fakamalolo koe e tau tui.” (Maleko 10:52) Neʼe toe sisio ai te ʼu tagata kivi mo masisiva ʼaia ʼe toko lua, pea ʼe mahino papau ia neʼe nā kamata fakakololiaʼi te ʼAtua. ʼI te sisio ʼa te hahaʼi ki te meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe natou toe fakavikiviki ki te ʼAtua. Pea neʼe kamata muliʼi leva e te ʼu tagata ʼaia neʼe kivi ia Sesu.
ʼI te fakalaka ʼa Sesu ʼi te kolo ko Seliko, neʼe kaugā malie ʼaupito te hahaʼi ʼae neʼe natou ʼa takatakai ia ia. Neʼe natou fia sisio fuli kia ia ʼae neʼe ina fakamalolo te ʼu tagata kivi. Neʼe fakaʼefihi age kia Sesu te hahaʼi mai te ʼu koga meʼa kehekehe, pea neʼe mole feala pe la ke sisio ʼihi kia te ia. Neʼe kau ia natou ʼaia ia Sakeo. Neʼe ko te pule ʼo te kau tanaki tukuhau ʼo Seliko pea mo ʼona tafaʼaki. Neʼe mole feala ke sio ki te ʼu meʼa ʼae neʼe hoko he neʼe nounou. Koia neʼe lele ai ia Sakeo ki muʼa ʼo kake ʼi te fuʼu sikomole neʼe tuʼu ʼi te ala ʼae neʼe alu ai Sesu. Neʼe lava sio lelei ai ia Sakeo kia meʼa fuli. Pea ʼi te kaku atu ʼa Sesu ki te faʼahi ʼaia, neʼe sio kia Sakeo ʼi te fuʼu ʼakau pea neʼe ina ui fenei age ki ai: “Sakeo, hifo fakavilivili mai, he ʼe tonu ke au nofo ʼi tou ʼapi ʼi te ʼaho nei.” (Luka 19:5) Neʼe hifo ai Sakeo ʼo alu fakavilivili ki tona ʼapi ʼo fakatalitali ia Sesu, te tagata maʼuhiga.
ʼI te sisio ʼa te hahaʼi ki te meʼa ʼaia, neʼe natou kamata mumuna. Neʼe natou manatu neʼe mole tonu ke alu ia Sesu ki te ʼapi ʼo te tagata ʼaia, he ʼe kia natou, neʼe ko he tagata agahala. Neʼe maʼu koloa ia Sakeo he neʼe agakaka pea neʼe ina kaihaʼa te falā ʼa te hahaʼi ʼi te temi ʼae neʼe ina tanaki ai te ʼu tukuhau.
ʼI te hu ʼa Sesu ki te ʼapi ʼo Sakeo, neʼe meo fenei ia te hahaʼi: “Kua alu ia ʼo nofo ʼi te ʼapi ʼo he tagata Luka 19:7, 8.
agahala.” Kaʼe neʼe tokagaʼi e Sesu te fia fakahemala ʼa Sakeo. Pea neʼe tonu tana manatu. Neʼe tuʼu ake ia Sakeo ʼo ina ui fenei age kia te ia: “ ʼAliki, ʼe au foaki anai te vaelua ʼo ʼoku koloa ki te kau masisiva, pea ko he meʼa pe ʼa he tahi neʼe au kaihaʼa, ʼe au toe liufaki age anai ʼo liuga fa.”—Neʼe lelei te ʼu meʼa ʼaia neʼe fia fai e Sakeo moʼo fakamoʼoni ki tana fakahemala fakamalotoloto. Neʼe lagi feala, ʼaki te ʼu tohi ʼae neʼe tohi ai te ʼu tukuhau, ke ina iloʼi pe neʼe ko foʼi falā ʼe fia ʼae neʼe ina maʼu mai te hahaʼi Sutea kehekehe, pea neʼe ina fakapapau ai ke ina toe liufaki ʼo liuga fa. Neʼe fakalaka age ia ʼi te meʼa ʼae neʼe fakamaʼua ʼi te lao ʼa te ʼAtua. (Ekesote 22:1; Levitiko 5:21-24) Pea neʼe toe fakapapau e Sakeo, ʼe ina foaki anai te vaelua ʼo ʼona koloa ki te kau masisiva.
Neʼe fiafia ia Sesu ʼi tana tokagaʼi te kua fakahemala ʼa Sakeo pea neʼe ina ui fenei age: “Kua haofaki ʼi te ʼaho nei ia te loto fale ʼaeni, koteʼuhi ko ia foki ʼaeni ʼe ko he foha ʼo Apalahamo. He neʼe haʼu te Foha ʼo te tagata ʼo kumi pea mo haofaki ia natou ʼae kua pupuli.”—Luka 19:9, 10.
Heʼeki faʼa fualoa ki ai, neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te lea fakatata ʼo te foha ʼae neʼe puli moʼo fakaha lelei te aluʼaga ʼo natou ʼae neʼe natou liakī ia Sehova. (Luka 15:11-24) Pea, ʼi te lakaga leva ʼaeni, neʼe talanoa ki te faʼifaʼitaki moʼoni ʼo he tahi neʼe hage neʼe puli pea neʼe kua maʼu. Ko te kau takitaki lotu pea mo te hahaʼi ʼae neʼe mulimuli ia natou, neʼe natou meo ʼo ʼuhiga mo Sesu pea neʼe natou valokiʼi ia ia, ʼi tana tokaga ki te hahaʼi ohage ko Sakeo. Kaʼe neʼe hoko atu pe e Sesu tana kumi te ʼu foha ʼo Apalahamo ʼae neʼe pupuli pea mo tokoni kia natou.