Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

YI 101

Yesu Ya Ye Ní Ngɛ Simon We ɔ Mi Ngɛ Betania

Yesu Ya Ye Ní Ngɛ Simon We ɔ Mi Ngɛ Betania

MATEO 26:6-13 MARKO 14:3-9 YOHANE 11:55–12:11

  • YESU KPALE YA BETANIA NƐ NGƐ YERUSALEM KASA NYA A

  • MARIA NGMƐ NU KƐ HE VIA NGƆ PUE YESU YI MI KƐ E NANE NƆ

Benɛ Yesu je Yeriko ɔ, e pue nɔ kɛ ho Betania ya. Blɔ ɔ kɛmi maa pee kaa si tomi 12. Yokuhi ngɛ blɔ ɔ nɔ, nɛ blɔ ɔ nɔ nyɛɛmi yee. Yeriko ma a ngɛ dɔgba mi, nɛ Betania hu ngɛ yoku nɔ. Betania ma a ya hiɔwe pe Yeriko ma a maa pee nanewɛɛ 2820. Betania ji he nɛ Lazaro kɛ e nyɛmimɛ yihi enyɔ ɔmɛ a ngɛ. Lejɛ ɔ kɛ Yerusalem kɛmi maa pee kaa si tomi enyɔ, nɛ e kɛ Oliv Yo ɔ hu he kɛ we.

Akɛnɛ Hetsɔmi ɔ ngɛ sue he je ɔ, Yuda bi fuu ya su Yerusalem momo. A ya mla konɛ ke alini a ti nɔ ko ta gbogboe he, aloo e pee nɔ́ ko nɛ ha nɛ e he tsɔ we ɔ, e nyɛ nɛ e ‘tsukɔ e he’ loko Hetsɔmi ɔ nɛ su. (Yohane 11:55; 4 Mose 9:6-10) Nihi nɛ ya mla a, a kpɛti ni komɛ ya bua a he nya ngɛ sɔlemi we ɔ, nɛ a bɔni demi ke Yesu maa ba Hetsɔmi ɔ.​​—Yohane 11:56.

Ni ɔmɛ je Yesu he atsinyɛ wawɛɛ. Ni komɛ ke e maa ba Hetsɔmi ɔ, nɛ ni komɛ hu ke e be bae. Jami hɛ mi nyɛɛli ɔmɛ ngɛ hlae nɛ a nu Yesu nɛ a gbe lɛ. A de ma mi bi ɔmɛ kaa nɔ tsuaa nɔ nɛ maa na Yesu ngɛ he ko ɔ, e ba wo a tue nɔ, “konɛ a ya nu lɛ.” (Yohane 11:57) Benɛ Yesu tle Lazaro si ɔ, jami hɛ mi nyɛɛli ɔmɛ ka kaa a maa gbe lɛ. (Yohane 11:49-53) Ngɛ anɔkuale mi ɔ, a ti ni komɛ he we yi kaa Yesu maa ba ma a mi.

‘Benɛ e piɛ ligbi ekpa nɛ a maa je Hetsɔmi ɔ sisi’ loko Yesu ya su Betania. (Yohane 12:1) Ligbi ehe (Hejɔɔmi ligbi, Nisan ligbi 8) maa je sisi gbɔkuɛ benɛ pu nɔ si. Lɔ ɔ he ɔ, Yesu ya su Yerusalem loko Hejɔɔmi ligbi ɔ je sisi. E be nyɛe maa hia blɔ ngɛ Hejɔɔmi ligbi nɛ jeɔ sisi kɛ jeɔ Soha gbɔkuɛ kɛ ya siɔ Hɔ gbɔkuɛ ɔ nɔ. Ejakaa Yuda bi ɔmɛ a mlaa a ngmɛ́ blɔ kaa nɔ ko nɛ hia blɔ ngɛ jamɛ a be ɔ mi. Eko ɔ, Yesu ya Lazaro ngɔ ngɛ e we ɔ mi kaa bɔ nɛ e pɔɔ peemi ɔ.

Hɔ gbɔkuɛ ɔ, Simon nɛ lɛ hu e ngɛ Betania a fɔ Yesu kɛ e huɛmɛ ɔmɛ, kɛ Lazaro hu nine kaa a ba ye ní ngɛ e we mi. Simon nɛ ɔ “nu he womi nɔ hiɔ hyɛ,” nɛ eko ɔ Yesu tsa lɛ. Akɛnɛ Marta suɔ ní tsumi wawɛɛ he je ɔ, e bɔni ni ɔmɛ a nɔ hyɛmi nɔuu. Maria lɛɛ e hɛ lɛ kɛ su Yesu he nɛ e ngɛ lɛ tue bue. Se Maria pee nɔ́ ko nɛ nihi a bua jɔɛ he.

Maria ngɔ ‘nardo nu ngmingmiingmi lita fa’ nɛ ngɛ alabastro tɔ mi kɛ ya lejɛ ɔ, nɛ e bli nya. (Yohane 12:3) Nu nɛ ɔ he jua wa saminya. E he jua ji denario 300, nɛ ji jeha kake ní tsumi he hiɔwo! Maria plɛ nu ɔ kɛ pue Yesu yi mi, kɛ e nane he nɛ e ngɔ e yi bwɔmi kɛ tsu Yesu nane he. Nu ɔ he via a kpe we ɔ mi tsuo.

Kaseli ɔmɛ a mi mi fu nɛ a bi ke: “Mɛni he je nɛ e puɛ nu ɔ kikɛ nɛ ɔ?” (Marko 14:4) Yuda Iskariot hu bua jɔɛ he, nɛ e de ke: “Mɛni he je nɛ a jua we nu kɛ e he via nɛ ɔ sika hiɔ yi lafa etɛ nɛ a kɛ ha ohiatsɛmɛ” ɔ? (Yohane 12:5) Pi nɛ Yuda suɔ kaa a ye bua ohiatsɛmɛ ɔmɛ. Mohu ɔ, julɔ ji lɛ, nɛ e pɔɔ sika jumi ngɛ sika kpɛɛ nɛ a kɛ wo e dɛ kaa e hyɛ nɔ ɔ mi.

Yesu fa Maria he, nɛ e de ke: “Mɛni he je nyɛ ngɛ yo ɔ nya doe? E tsu ní tsumi saminyayoo ha mi. Ejakaa, nyɛɛ kɛ ohiatsɛmɛ ɔmɛ maa hi si daa; se imi lɛɛ pi daa nɛ i kɛ nyɛ maa hi si. Nu kɛ e he via nɛ ɔ, nɛ e plɛ ngɔ pue ye nɔmlɔ tso nɔ ɔ, e kɛ dla mi ngɔ to ye pumi be. Niinɛ, i ngɛ nyɛ dee ke, je nɛ ɔ mi he tsuaa he nɛ a maa fiɛɛ sane kpakpa nɛ ɔ ngɛ ɔ, a maa sɛɛ nɔ́ nɛ yo nɛ ɔ pee nɛ ɔ hu kɛ kai lɛ.”​​—Mateo 26:10-13.

Yesu hi Betania maa pee ligbi kake kɛ se, nɛ nihi fuu nu e he kaa e ngɛ ma a mi. Yuda bi fuu bu kɛ ya Simon we ɔ mi konɛ a ya hyɛ Yesu, kɛ Lazaro ‘nɛ [Yesu] tle lɛ si kɛ je gbeje ɔ hulɔ.’ (Yohane 12:9) Osɔfo nikɔtɔma amɛ so kaa a maa gbe Yesu kɛ Lazaro tsuo. Jami hɛ mi nyɛɛli ɔmɛ na kaa Lazaro nɛ Yesu tle lɛ si nɛ nihi na a he je nɛ ni ɔmɛ he Yesu ye ɔ nɛ. Jami hɛ mi nyɛɛli ɔmɛ a yi mi wa saminya!