Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 101

Yesu Chiemo e Od Simon ka En Bethania

Yesu Chiemo e Od Simon ka En Bethania

MATHAYO 26:6-13 MARIKO 14:3-9 JOHANA 11:55–12:11

  • YESU DUOGO BETHANIA BUT JERUSALEM

  • MARIA OLO MO MA NIGI SUYA MAMIT E WI YESU

Yesu wuok Jeriko kochomo Bethania. Wuodhno en wuoth mar twenyo got gi lor kendo okawo kilomita 20 kama. Jeriko ni piny to Bethania ni kama oting’ore malo. Lazaro kod nyiminene ariyo odak e gweng’ moro matin manie alwora mar Bethania. Gweng’no ni kilomita adek kama kowuok Jerusalem kendo en e bath Got Zeituni kochomo yo wuok-chieng’.

Thoth Jo-Yahudi osechopo Jerusalem e sawo mar Pasaka. Gibiro chon “mondo gipwodhre giwegi ka luwore gi chik” po nono ni ng’ato kuomgi osemulo ringre gima otho kata timo gimoro amora ma miyo gibedo ma ok ler. (Johana 11:55; Kwan 9:6-10) Moko kuom joma osechopo chon-go ochokore e hekalu. Giparore kabe Yesu dhi biro e Pasakano.​—Johana 11:56.

Nitie ywaruok mang’eny e wi Yesu. Nitie jotend din moko ma dwaro mako Yesu mondo ginege. Bende, gisegolo kata mana chik ni ng’at mong’eyo kama Yesu nitie, onego okelnegi wach “mondo gimake.” (Johana 11:57) Jotelogo nosetemo nego Yesu kane ochiero Lazaro. (Johana 11:49-53) Omiyo, moko kuomgi nyalo bedo gi kiawa kabe Yesu biro fwenyore ne ji e lela.

Yesu chopo Bethania chieng’ Tich Abich kodong’ “ndalo auchiel to Pasaka chakore.” (Johana 12:1) Odiechieng’ manyien [Sabato, Nisan 8] chakore bang’ podho chieng’. Omiyo, otieko wuodhe ka pok Sabato ochakore. Ne ok onyal wuotho koa Jeriko chieng’ Sabato​—ma chakore podho-chieng’ mar Tich Abich nyaka podho-chieng’ mar Ngeso​—nimar chik Jo-Yahudi kwero wuoth ma kamano. Nenore ni dalagi Lazaro e ma Yesu dhiye mana kaka osebedoga kotimo.

Simon ma bende odak Bethania, gwelo Yesu gi joma owuothogo moriwo nyaka Lazaro mondo gidhi gichiem e ode chieng’ Ngeso godhiambo. Nyalo bedo ni iluongo Simon ni “jadhoho” nikech samoro en achiel kuom jodhoho ma Yesu nochango. Maritha nyiso kite mar hero tich ka ochapni ne welo. Maria to nigi gima odwaro timo ne Yesu. Kata kamano, gima odwa timono dhi kelo ywaruok.

Maria yawo chup alabasta moting’o “mo ma nigi suya mamit, mor nad madier.” (Johana 12:3) Morno nengone tek ahinya ma romo (dinari 300) pesa michulo ng’ato bang’ tiyo kuom chiegni higa achiel! Maria olo morno e wi Yesu kod tiendene kae to oyweyogi gi yie wiye. Suya mamit ma morno nigo saso odno mangima.

Jopuonjre igi wang’ kae to gipenjo kama: “Ang’o momiyo mo ma nigi suya mamitni iketho kama?” (Mariko 14:4) Judas Iskariot to wacho ni: “Donge mo ma nigi suya mamitni dine ous dinari 300 mondo omi joma odhier?” (Johana 12:5) Judas ok wach kamano nikech odewo joma odhier. Kar mano, osebedo ka okwalo pesa moket e sandug pesa moritoga e lo jopuonjre wetene.

Yesu dok ne Maria kowacho kama: “Ang’o momiyo utemo chando dhakoni? Osetimona tim maber. Nimar kinde duto un gi joma odhier, an to ok ubi bedo koda kinde duto. Sama dhakoni a oketo mo ma nigi suya mamitni e denda, a otimo kamano mondo oika ne yik. Adier awachonu ni, kamoro amora ma wach maberni ibiro landie e piny duto, gima dhakoni osetimoni bende nowach kaka rapar mare.”​—Mathayo 26:10-13.

Koro odiechieng’ achiel osekalo nyaka nyo Yesu bi Bethania, kendo ji mang’eny oseng’eyo ni en e alworano. Jo-Yahudi mang’eny biro e od Simon mondo gine Yesu. E wi mano, gibiro bende mondo gine Lazaro ‘ma Yesu nosechiero koa kuom joma otho.’ (Johana 12:9) Jodong-jodologo koro riwo paro kanyachiel mondo gineg Yesu gi Lazaro bende. Jotend din-go neno ni ji mang’eny keto yie kuom Yesu nikech Lazaro koro ngima kendo. To mano kaka jotelogo gin joma kitgi rach miwuoro!