Go na content

Go na table of contents

KAPITEL 101

Yesus e go nyan na a oso fu Simon na ini Betania

Yesus e go nyan na a oso fu Simon na ini Betania

MATEYUS 26:6-13 MARKUS 14:3-9 YOHANES 11:55–12:11

  • YESUS E DRAI GO BAKA NA BETANIA, KROSIBEI FU YERUSALEM

  • MARIA E KANTI SWITISMERI OLI NA TAPU YESUS

Yesus e gowe libi Yerikow, dan a e go na Betania. A pasi disi langa sowan 20 kilometer èn a no makriki fu waka. A e go na loktu fu di a kontren pe Betania de hei moro Yerikow. Yerikow lagi sowan 250 meter moro a se èn Betania hei sowan 610 meter moro a se. Lasarus nanga den tu sisa fu en e libi na ini a dorpu Betania di de sowan 3 kilometer fu Yerusalem. A dorpu disi de na a owstusei fu Olèif-bergi.

Furu Dyu doro kaba na Yerusalem gi a Paskafesa. Den kon fruku fu di den wani „krin densrefi soleki fa a Wèt taki”. Kande den ben fasi wan dedeskin noso kande den du wan tra sani di meki taki den no krin (Yohanes 11:55; Numeri 9:6-10). Sonwan fu den sma di doro fruku e kon makandra na a tempel. Den e aksi densrefi efu Yesus o kon na a Paskafesa tu.​—Yohanes 11:56.

Ma a no ala sma lobi Yesus. Son kerki fesiman wani grabu en fu kiri en. Fu taki en leti, den taigi den sma taki efu den sabi pe Yesus de, den musu taigi den ’so taki den kan grabu en’ (Yohanes 11:57). Den fesiman pruberi kaba fu kiri Yesus baka di a gi Lasarus wan opobaka (Yohanes 11:49-53). Wi kan frustan taki son sma e aksi densrefi efu Yesus o go pe furu sma de.

Yesus e doro na ini Betania tapu freida, „siksi dei bifo a Paskafesa” (Yohanes 12:1). A tra dei e bigin te son e dongo (dati na 8 Nisan, wan Sabat-dei). Sobun, Yesus doro na ini Yerusalem fosi Sabat-dei bigin. A Dyu wet e sori taki wan sma no kan teki waka na wan Sabat-dei. Sobun, Yesus no ben kan komoto na Yerikow na Sabat-dei di ben de fu freida te son dongo teleki satra te son dongo. A kan taki Yesus e go na a oso fu Lasarus, soleki fa a ben du wan tu leisi kaba.

Simon, di e libi na ini Betania tu, e kari Yesus, Lasarus nanga den tra mati fu Yesus kon na en oso fu kon nyan satraneti. Simon ben abi gwasi fosi èn a kan taki na Yesus dresi en. Na a oso fu Simon, Marta e wroko tranga fu sorgu gi den fisitiman soleki fa a gwenti du. Maria e poti prakseri moro na Yesus, ma disi leisi a e du wan sani di e meki taki son sma e bigin krutukrutu.

Maria e opo wan pikin albaster-ston batra di abi ’sowan afu liter switismeri oli na ini. A de trutru nardus-oli’ (Yohanes 12:3). Na oli disi diri srefisrefi, sowan dri hondro solfru moni. Sma musu wroko pikinmoro wan heri yari fu meki a moni disi! Maria e kanti na oli na tapu Yesus ede èn na tapu en futu. Baka dati a e figi Yesus futu nanga en wiwiri. A heri oso e smeri switi.

Den disipel ati e bron èn den e aksi: „Fu san ede a e frumorsu a switismeri oli so?” (Markus 14:4) Yudas Iskariot e krutu: „Fu san ede wi no seri a switismeri oli disi gi dri hondro solfru moni, so taki wi kan gi a moni dati na den pôti sma?” (Yohanes 12:5) Ma Yudas no e broko en ede nanga den pôtiwan. A gwenti fufuru a moni na ini a monikisi di a ben e hori gi den disipel.

Yesus e opo taki gi Maria. A e taki: „Fu san ede unu e trobi na uma? A du wan bun sani gi mi. Den pôti sma de nanga unu ala ten, ma mi no sa de nanga unu ala ten. Di na uma kanti a switismeri oli disi na tapu mi skin, dan a du en fu sreka mi skin gi a beri fu mi. Fu tru mi e taigi unu: Na ala sei fu grontapu pe sma o preiki a bun nyunsu disi, den o fruteri san na uma disi du, so taki sma kan memre en.”​—Mateyus 26:10-13.

Yesus de moro leki wán dei kaba na ini Betania. Ala sma kon yere taki a de drape. Furu Dyu e kon na a oso fu Simon fu si Yesus, ma den wani si Lasarus tu, „di Yesus ben gi wan opobaka” (Yohanes 12:9). Now den edeman fu den priester e taki nanga makandra fa den kan kiri Yesus nanga Lasarus. Den kerki fesiman feni taki na fu di Lasarus kisi wan opobaka, meki someni sma e poti bribi na ini Yesus. A no de fu taki dati den kerki fesiman abi ogri-ati trutru!