Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 101

O Lia Konjo ya Simono ko Betania

O Lia Konjo ya Simono ko Betania

MATEO 26:6-13 MARKO 14:3-9 YOANO 11:55–12:11

  • YESU O TIUKILA KO BETANIA, OCIPEPI LO YERUSALÃI

  • MARIA O SIEKETA ULELA WELEMBA LIWA KU YESU

Yesu poku tunda ko Yeriko, enda ko Betania vombuelo Yomunda Yoliveira konele yutundilo, kuna Lasaru la vamukãi vaye va kasi. Imbo liaco okuti litito, li kuete ocinãla colokilometulu vitatu toke ko Yerusalãi. Vungende waco mua kongela oku londa ocilamano ci soka 20 kolokilometulu okuti, vetapalo liaco mueyuka ovikulungu. O Yeriko yi kasi eci ci soka 250 kolometulu koku lepa okuti, okalunga ka molẽhela vombuelo kuenda o Betania yi kasi eci ci soka 600 kolometulu okuti okalunga ka molẽhela konano.

Va Yudea valua va pitĩla ale vo Yerusalãi oco va lie o Paskoa. Ovo va pitĩla selo “oco va liyelise” nda okuti, va lamba kocivimbi ale va linga ocina cimue ca va vĩhisa. (Yoano 11:55; Atendelo 9:6-10) Vana va pitĩla selo, va liongoluila vonembele. Kuenje va lipula nda Yesu iya ko Paskoa ale sio.—Yoano 11:56.

Ku kala oku lihoya kualua catiamẽla ku Yesu. Asongui vamue vetavo va yongola oku u kuata oco vo ponde. Kuenje ovo va handeleka okuti, nda umue wa kũlĩha apa Yesu a kasi, a ci sapule, “oco vo kuate.” (Yoano 11:57) Asongui vaco vetavo, va yonguile ale oku ponda Yesu noke yoku pindula Lasaru. (Yoano 11:49-53) Omo liaco, vamue va kuata atatahãi nda Yesu o limolẽhisa kowiñi.

Yesu o pitĩla ko Betania Votãlo, “eci pa kambele oloneke epandu oco ku lingiwe o Paskoa.” (Yoano 12:1) Eteke lia kuamamo (Vocasapalo, 8 ya Nisana) li fetika loku iñila kuekumbi. Omo liaco, eye o malusula ungende osimbu eteke lia Casapalo ka lia pitĩlile, omo ka ca tavele oku iñila vo Yeriko keteke liaco. Ocihandeleko ca va Yudea ci pisa oku linga ovongende Vocasapalo okuti, eteke liaco li fetika tunde koku iñila kuekumbi Votãlo, toke koku iñila kuekumbi Vocasapalo. Citava okuti, Yesu enda konjo ya Lasaru ndeci a lingile tete.

Simono okuti o kasivo ko Betania, o laleka Yesu la vana vo kuama oku kongelamo Lasaru, oco va lie ondalelo Vocasapalo koñolosi. Citava okuti, Simono vo tukula okuti “ukuavilundu,” omo a sakuiwa la Yesu. Omo okuti Marta onalavayi, avela akombe. Maria o tata Yesu lonjila yimue okuti ci koka ema.

Maria o yikula “ocipupu culela welemba liwa haiwo wa tĩla calua” okuti, onjongo yi soka lomeyu yelitulu. (Yoano 12:3) Ulela waco wa tĩla calua okuti, ondando yayo yi soka (300 kolodenariu) ci tẽla leci onalavayi yi fetiwa vunyamo! Maria o pesila ulela vutue kuenda kolomãhi via Yesu kuenje o puenya olomãhi lesinga liaye. Elemba liulela waco u lisanduila vonjo yosi.

Olondonge vi tema loku pula viti: “Momo lie ku lingiwila epese eli kulela welemba liwa?” (Marko 14:4) Yuda Isikariote o lisiõsiõla hati: “Ulela owu welemba liwa momo lie ka u landisiwila londando yi soka 300 kolodenariu loku eca olombongo viaco kolohukũi?” (Yoano 12:5) Yuda ka sakalalele lolohukũi. Momo wa enda oku nyana olombongo viokasia a tumiwile oku seleka.

Yesu o tundila olunda Maria hati: “Momo lie vu sakalasaila ukãi? Eye wa ndingila eci ciwa. Otembo yosi ene vu kasi lolohukũi, pole, ka vu kala lame otembo yosi. Eci ukãi a linga poku ndi sieketa ulela welemba liwa vetimba, wa ci lingila oku pongiya etimba liange koku kendiwa. Ocili, ndu sapuili siti, kolonepa viosi violuali ku kundiwila olondaka evi viwa, eci ukãi u a ndingila, ci ka sapuiwa ndonjivaluko yaye.”—Mateo 26:10-13.

Yesu o kasi vo Betania ci pitihãla eteke kuenje esapulo lioku molẽha kuaye li lisanduila kuosi. Va Yudea valua veya toke konjo ya Simono oku tala Yesu kuenda Lasaru, una Yesu a “pindula ku vakualofa.” (Yoano 12:9) Kaliye ovitunda via velapo vi tunga ongombo yoku ponda Yesu kuenda Lasaru. Asongui vaco vetavo va sima okuti, omanu valua va kuetele ekolelo Yesu omo a pindula Lasaru. Asongui vaco vetavo va lekisa okuti olongangala!