Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 102

Ubimo umondo i Yerusalem m’ebedo iwi nyathi kana

Ubimo umondo i Yerusalem m’ebedo iwi nyathi kana

MATAYO 21:1-11, 14-17 MARKO 11:1-11 LUKA 19:29-44 YOHANA 12:12-19

  • YESU UMONDO I YERUSALEM KU YUNG

  • JULAR JUYERO PI NYOTH MI YERUSALEM

Nindo m’ubelubo, niwacu ceng’ soko nindo 9 mi Nisan, Yesu ku julubne giai kud i Bethania gibecidho i Yerusalem. Kinde ma gidhingo tundo i Bethfage iwi got Zeituni, Yesu uwacu ni julubne kumae:

“Wucidh i pacu m’i weng’wu, e eni eni wubinwang’u kana m’ubedo atwia, giku nyathine: wugonygi, wukelgi de i bang’a. Man tek ng’atu moko wacu lem moko iwu, wubiwacu kumae, candgi benego Rwoth; e ndhu ndhu ebiorogi.”​—Matayo 21:2, 3.

Julub ginyang’ ungo nia lembe ma Yesu uyero gitim ubepong’o lembila ma Biblia ular uewo. Ing’eye re ma gibin ginyang’ nia, kara lembe maeno upong’o lembila ma Zekaria ular uewo nia Ubimo ma Mungu ung’olo bimondo i Yerusalem; Ubimo ne “e mol, man eberingo ku wi kana, en e wi kana ma nyathi kana.”​—Zekaria 9:9.

Saa ma julub gitundo i Bethfage, gigonyo nyathi kana ma thwonde ku min; dhanu m’ucungo ceng’ini keca ugam upenjogi kumae: “Wutimo ang’o, ma wubegonyo ko nyathi kana e?” (Marko 11:5) Kinde ma giwinjo nia Rwoth re ma tie ku yenyne, giweko julub uterogi ibang’ Yesu. Julub gipedho bongu migi iwi kana eno ku nyathine, re Yesu uwok uidho iwi nyathine.

Kinde ma Yesu ubedhingo Yerusalem, udul dhanu de ubemediri nipong’. Jumoko gipedho bongu migi i gengi, jumange ke gikpero “jangyen, ma gitong’o i thim,” man gibekok kumae: “[Bodhwa wakweyi]; mugisa ni ng’atu m’ubino ku nying [Yehova]: Mugisa ni Ker m’ubino, Ker pa wegwa ma Daudi.” (Marko 11:8-10) Jufarisayo ma gitie ikind dhanu keca ke yung maeno ubethumo igi mi tuko ngo. Giwacu ni Yesu kumae: “Japonji, juk julubni.” Yesu udwoko igi kumae: “Awacu iwu nia, tek joni giling’, kidi bikok akoka.”​—Luka 19:39, 40.

Saa ma Yesu uneno Yerusalem, ecaku ywak kumae: “E, tinuni tek nwang’u ing’eyo gin ma mi kwiocwiny peri! ento kawono gimungri i weng’i.” Andha, Yerusalem binwang’u nyoth nikum turocik pare. Yesu ular uewo kumae: “Jukwoji bidhuro ng’om i [kumi], man gibitieki tingli, man gibikuri kun ku kun ceke, man gibiredhi i ng’om, ku nyithindho peri ma ni ii; man gibiweko kidi acel de ngo wi wagi ii.” (Luka 19:42-44) Wec maeno ma Yesu ular uewo, ubin upong’o kinde ma Yerusalem unyothere i oro 70 R.M.

Kinde ma Yesu ubemondo i Yerusalem, adhura zoo utie yaw yaw, man jumoko m’ikind udul gibepenjo kumae: “Maeni ng’a?” Jumange ke gibewacu kumae: “Maeni en e jabila, Yesu ma Nazareti mi Galilaya!” (Matayo 21:10, 11) Ma jiji mbe, dhanu moko ma Yesu ucero Lazaru iwang’gi gibeweco pir udune ni jumange. Ento Jufarisayo gibeywagiri nia lembe ma giromo timo umbe, man gibeweco ikindgi kumae: “Ng’om ubelubo ng’eye.” ​—Yohana 12:18, 19.

Kinde ma Yesu utundo, emondo i hekalu pi niponjo, calu m’ebed etimo kan ecidho i Yerusalem. Kuca ewok eyabu wang’ abinga man eketho abala de uwotho. Kinde ma julam ma dongo ku jugorcik gineno udu m’ebetimo man giwinjo awiya m’ubekok nia, “[Bodhwa wakweyi], wod Daudi,” kwinyo ugam umakugi magwei. Judong dini maeno gipenjo Yesu kumae: “Iwinjo gin ma joni beyero?” Edwoko igi kumae: ‘Fodi wusomo ngo kumae, ibedo ku pakupak ma cu ku dhu mukere ku nyithindho ma fodudhoth de?’​—Matayo 21:15, 16.

Yesu uketho wang’e, elubo lembe m’ubetimere i hekalu. Re calu ma saa ubecidho, eting’o jukwenda pare e giloko gidok i Bethania, iwang’e ma fodi nindo 10 mi Nisan uromo ngo; kuca re ma gidok ginindo uthieno m’uberuu ni ceng’ yenga.