Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 102

Ruoth Donjo Jerusalem Koidho Nyathi Punda

Ruoth Donjo Jerusalem Koidho Nyathi Punda

MATHAYO 21:1-11, 14-17 MARIKO 11:1-11 LUKA 19:29-44 JOHANA 12:12-19

  • YESU DONJO JERUSALEM KAKA RUOTH

  • YESU KORO NI IBIRO KETH JERUSALEM

Odiechieng’ ma luwo en Jumapil, Nisan 9. Yesu wuok Bethania gi jopuonjrene kochomo Jerusalem. Ka gichiegni chopo Bethfage e Got Zeituni, Yesu wacho ne jopuonjrene ariyo wach moro.

Ochikogi kama: “Dhiuru e gweng’ ma uneno e nyimucha kendo gikanyono udhi nwang’o punda moro motue gi nyathine. Gonygiuru kendo ukelnagi. Ka ng’ato openjou wach moro, dwokeuru ni, ‘Ruoth dwarogi.’ Gikanyono, obiro yie mondo ukawgi.”​—Mathayo 21:2, 3.

Jopuonjrenego ok fweny ni gima Yesu owachono otudore gi wach moro ma ne osekor e Muma. Kata kamano, bang’e gifwenyo kaka weche ma janabi Zekaria nokoro chopo. Janabino nokoro ni Ruoth ma Nyasaye nosingo birone ne dhi donjo Jerusalem e yo ‘mamuol, koidho [punda], koidho mana nyathi [punda].’​—Zekaria 9:9.

Ka jopuonjrego ochopo Bethfage mi gikawo punda gi nyathine, joma ochung’ bute kanyo penjogi niya: “Ang’o momiyo ugonyo nyathi pundano?” (Mariko 11:5) To ka jogo owinjo ni Ruoth e ma dwarogi, giyie ne jopuonjrego mondo otergi ne Yesu. Jopuonjrego pedho lepgi ma oko kuom pundano gi nyathine. Kata kamano, nyathi punda e ma Yesu idho.

Kaka Yesu medo wuotho kochomo Jerusalem e kaka ji medo bedo mang’eny. Thothgi pedho lepgi e ndara. Moko kuomgi to jako bede yien kata “oboke koa e puothe” mondo gipedhgi e ndara. Jogo kok kama: “Rese, wakwayi! Ng’at moguedh en ng’atno ma biro e nying Jehova! Oguedh Pinyruoth ma biro mar wuonwa Daudi!” (Mariko 11:8-10) Gik ma jogo wacho wang’o i Jo-Farisai man e i ogandano. Jo-Farisaigo wacho ne Yesu niya: “Japuonj, kwer jopuonjreni.” Yesu dwokogi kama: “Awachonu ni, ka jogi odong’ koling’, kite nyalo kok gi dwol.”​—Luka 19:39, 40.

Yesu ng’iyo Jerusalem kae to ochako ywage kowacho niya: “Yaye, ma dine bed ni kawuononi iseng’eyo gik ma kelo kuwe​—en mana ni osepandgi mondo wang’i kik negi.” Ibiro kum Jerusalem nikech richogi ma gitimo goyiem kendo gi wang’ teko. Yesu koro kama: “Ndalo nobini ma wasiki biro gero chiel mar yien ma wiyegi bith kendo ginilwori mi ginichandi ka githung’i koni gi koni. Ginigoyi piny kaachiel gi nyithindi, mi ok giniwe kidi moro ka oluowore e wi wadgi.” (Luka 19:42-44) Mana kaka Yesu okorono, Jerusalem ne oketh e higa mar 70.

Sama Yesu donjo Jerusalem, ‘taondno duto nigi chochni ka ji penjore niya: “Jali en ng’ano?”’ To oganda siko ka dwoko kama: “Mani e Yesu janabi moa Nazareth mar Galili!” (Mathayo 21:10, 11) Joma ni e i ogandano ma ne oneno ka Yesu ochiero Lazaro wacho ne jomamoko wach honono. Jo-Farisai ywagore nikech gidiwo. Giwacho e kindgi niya: “Piny duto oseluwo bang’e.”​—Johana 12:18, 19.

Mana kaka ojatimoga kinde ka kinde mobiro Jerusalem, Yesu donjo e hekalu mondo opuonj. Ka en kanyo, ochango muofni gi pudhe. Ka jodong-jodolo kod jondiko oneno gik ma Yesu timo kendo winjo ka yawuowi manie hekalu kok ni, “Res Wuod Daudi, wakwayi!” gibedo gi mirima. Jotend din penjo Yesu niya: “Be iwinjo gima jogi wacho?” Odwokogi kama: “Ne ok usomo ni, ‘Isemiyo weche mag pak owuok e dho nyithindo matindo kod mayom’?”​—Mathayo 21:15, 16.

Yesu ng’iyo gik manie hekalu koni gi koni. To nikech sa koro oseniang’ ahinya, owuok gi jootene. Kata kamano, ka Nisan 10 pok ochakore, omako wuoth ma duoke Bethania ma e ma onindoe chieng’ Jumapil gotieno.