Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 102

Gbia ni alï na Jérusalem na ndo ti mbeni kete kororo

Gbia ni alï na Jérusalem na ndo ti mbeni kete kororo

MATTHIEU 21:1-11, 14-17 MARC 11:1-11 LUC 19:29-44 JEAN 12:12-19

  • AZO AGONDA JÉSUS NA LINDANGO TI LO NA JÉRUSALEM

  • JÉSUS ASARA TËNË TI FUTINGO TI JÉRUSALEM

Na ndade ni, andâ a yeke na dimanche la, na lango 9 ti Nisan, Jésus na adisciple ti lo azia Béthanie, ala gue na Jérusalem. Na ngoi so ala ga nduru na Bethphagé, na ndo ti Hoto ti akeke ti olive, Jésus atene na ambeni disciple ti lo use, lo tene:

“Ala gue na yâ ti kete kodro so ala yeke bâ so. Gi na lingo ti ala, ala yeke wara mbeni kororo so a kanga lo, nga na kete ni na tere ti lo. Ala zi akororo ni ala ga na ala na mbi. Tongana mbeni zo ahunda ala, ala tene na lo: ‘Seigneur la ayeke na bezoin ti ala.’ Hio, lo yeke zia anyama ni na ala.”—Matthieu 21:2, 3.

Adisciple ti lo ni ahinga ti ala ape so ye so Jésus ahunda na ala ti sara so andu mbeni prophétie ti Bible la. Me, na pekoni awe la ala ga ti hinga so a yeke prophétie ti Zacharie la aga tâ tënë so. Prophète ni atene lani so, Gbia so Nzapa asara tënë ti lo ayeke lï ande na Jérusalem lo yeke ‘sara tere ti lo kete nga lo yeke na ndo ti mbeni kororo, na ndo ti mbeni kete kororo, kete kororo so mama ni la adü lo.’—Zacharie 9:9.

Na ngoi so ala gue na Bethphagé na ala mû kete kororo nga na mama ti lo, azo so aluti nduru si ayeke bâ ye ni so akomanse ti hunda ndo atene: “Nyen la ala yeke sara so? Ala yeke zi kete kororo ni ngbanga ti nyen?” (Marc 11:5). Me, na ngoi so a tene na ala a tene a mû anyama ni so ti gue na ni na Seigneur, ala zia lege na adisciple ni ti gue na anyama ni na Jésus. Adisciple ni abi abongo ti ala na ndo ti kororo ni, lo na molenge ti lo, me Jésus amonté gi na ndo ti molenge ni.

Tongana Jésus akomanse ti mû lege ti guengo na Jérusalem, gbâ ti azo akomanse ti kungbi ti ga. Ala bi abongo ti ala na ndo ti lege. Ambeni afâ akeke, wala “amaboko ti keke so . . . akugbe angbâ na tere ni.” Ala dekongo, ala tene: “E voro mo, mo sö lo! Tufa na ndo ti lo so aga na iri ti Jéhovah! Tufa na ndo ti Royaume so ayeke ga, Royaume ti babâ ti e David!” (Marc 11:8-10). Bê ti aFarizien, so ayeke na popo ti gbâ ti azo ni so, ason na mango tënë ti ala ni. Ni la, ala tene na Jésus: “Maître, tene na adisciple ti mo ti duti kpô.” Me, Jésus atene na ala: “Mbi tene na ala: Tongana azo so aduti kpô, atênë ayeke dekongo.”—Luc 19:39, 40.

Tongana Jésus abâ Jérusalem, lo komanse ti toto, lo tene: “Mbi ye fade ti tene mo hinga aye so ayeke mû na mo siriri, me fadeso a honde ni na lê ti mo awe.” Jérusalem ayeke wara ande futa ti kpengbango-li ti lo. Jésus akiri atene: “Awato ti mo ayeke sara gbagba ti akeke so a leke yanga ni tongana likongo ti ngoro tere ti mo, ala yeke ngoro mo nga ala yeke sara camp na tere ti mo mbage na mbage. Ala yeke bi mo na amolenge ti mo na sese. Mbeni tênë ayeke ngbâ na ndo ti mbeni tênë pëpe na yâ ti mo gbata so.” (Luc 19:42-44). Atënë ti Jésus so aga tâ tënë na ngu 70, na ngoi so a ga a futi Jérusalem.

Na ngoi so Jésus alï na Jérusalem, “gbata ni kue ayengi, na azo atene: ‘So zo wa la?’” Gbâ ti azo ni atene: “So ayeke prophète Jésus, lo so alondo na Nazareth ti Galilée!” (Matthieu 21:10, 11). Na popo ti azo ni so, a yeke wara ambeni zo so ayeke lani dä na ngoi so Jésus azingo Lazare; tongaso, ala fa peko ti miracle ni so na azo. Na bango aye ni so, aFarizien ni akomanse ti dema, ndali ti so ala bâ so ala peut ti sara ye oko ape. Ala komanse ti tene na popo ti ala, ala tene: “Bâ, azo kue amû peko ti lo awe.”—Jean 12:18, 19.

Tongana ti so Jésus ayeke sara ka lakue, lo gue na temple ti fa ye. Kâ, lo sava awaziba nga na azo ti bubango gere. Tongana aprêtre-mokonzi nga na ascribe abâ ye so lo sara so nga na amolenge-koli so ayeke dekongo na yâ ti temple atene, “E voro mo, sö Molenge ti David!”, bê ti ala ason mingi. Ala hunda Jésus atene: “Mo mä tënë so ala yeke tene so?” Me Jésus akiri tënë na ala, lo tene: “Ala diko tënë so lâ oko ape? tënë so atene: ‘Mo zia tënë ti sepela na yanga ti amolenge nga na akete molenge.’”—Matthieu 21:15, 16.

Jésus abâ ndo na yâ ti temple ni ngbii, na teti so lo bâ so l’heure ahon awe, lo sigi lo na abazengele ti lo. Kozo ti tene lango 10 ti Nisan akomanse, lo kiri na Béthanie, lo lango kâ na bï ti dimanche ni.