Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 102

Soma Iñila vo Yerusalãi Okuti Endela Kocimbulu

Soma Iñila vo Yerusalãi Okuti Endela Kocimbulu

MATEO 21:1-11, 14-17 MARKO 11:1-11 LUKA 19:29-44 YOANO 12:12-19

  • YESU IÑILA VO YERUSALÃI LEYULO

  • EYE O TUKULA OKU NYÕLIWA KUO YERUSALÃI

Keteke lia kuamamo, 9 ya Nisana Vocalumingu, Yesu o tunda vo Betania lolondonge viaye kuenje va enda ko Yerusalãi. Eci va pitĩla ocipepi lo Betefage, Komunda Yoliveira, Yesu o vangula lolondonge vivali.

Eye o popia hati: “Kuendi vimbo li kasi kovaso yene kuenje vu sanga ocimbulu cimue ca kutiwa lokamõla kaco. Vi kutululi kuenda vi neni kokuange. Nda umue wo puli cimue, popi hoti, ‘Ñala o vi sukila.’ Noke o vi tiula lonjanga.”—Mateo 21:2, 3.

Olondonge ka vi limbuka okuti olonumbi via Yesu vi kuete elitokeko locitumasuku cimue ci sangiwa Vembimbiliya. Noke vi kuata elomboloko lioku tẽlisiwa kuocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Sakariya. Eye wa popia okuti, Soma ya Suku ya likuminyiwa wa laikele oku iñila vo Yerusalãi loku unjuka okuti “endela kokacimbulu, omõla ocimbulu.”—Sakariya 9:9.

Eci olondonge via pitĩla vo Betefage oco viambate okacimbulu la ina yaco, omanu va kasipo va pula vati: “Nye vu kutuluila okacimbulu?” (Marko 11:5) Pole, eci va limbuka okuti Ñala eye wa vi tuma, va ecelela olondonge oku viambata. Ovo va kapa ovikutu viavo kocimbulu kuenda kokamõla kocimbulu kuenje Yesu o londa kokacimbulu.

Osimbu Yesu a kasi ocipepi lo Yerusalãi okuti, endela kokacimbulu, owiñi u livokiya. Omanu valua va yala ovowalo avo vonjila. Vakuavo va teta ovisapa vioviti ale “ovianja vovapia” kuenje va vi yalavo vonjila. Va kaluka vati: “Tu ku pinga tuti, yovoka Amõla a Daviti! U iyilila vonduko ya Yehova wa sumũlũha!” (Marko 11:8-10) Va Fariseo va kasi powiñi va fungula lolondaka viaco. Kuenje va sapuila Yesu vati: “Olongisi, lemela olondonge viove.” Yesu o kumbulula hati: “Ndu sapuili siti, ava nda võha, ovawe nda a kaluka.”—Luka 19:39, 40.

Yesu poku mola o Yerusalãi, o fetika oku lila kuenje o popia hati: “[Ove, ove muẽle] etaili, nda wa limbuka ovina vi lingiwa lombembua—puãi cilo via sitikiwa kovaso ove.” O Yerusalãi yi laika oku yambuiwa omo liesino. Yesu o popia hati: “Ovanyali vove va ku kapela oviti via songoloka kuenje va ku ñuala ocingonja loku ku sitika kolonele viosi. Ovo va ku kupuila posi ove lomãla vove kuenda ka va ku sila ewe kilu liewe.” (Luka 19:42-44) Olondaka via Yesu, vi tẽlisiwa eci o Yerusalãi yi nyõliwa kunyamo 70 K.K.

Eci Yesu a iñila vo Yerusalãi, ‘volupale luosi mu yuva, loku popia vati: “U helie?”’ Owiñi wamamako oku popia huti: “U, uprofeto Yesu u Nasara yo Galilea!” (Mateo 21:10, 11) Vamue pokati kavo va mola eci Yesu a pindula Lasaru kuenje va sapuilako vakuavo catiamẽla kocikomo caco. Va Fariseo va lisiõsiõla omo ka va kasi oku kuata onima yiwa. Va livangula pokati vati: “Oluali luosi lu kasi oku u kuama.”—Yoano 12:18, 19.

Yesu enda vonembele oku longisa ndomo a siatele oku linga poku nyula o Yerusalãi. O sakula olomeke lovilema. Ovitunda via velapo la vakuavisonehua, va fungula poku mola eci Yesu a kasi oku linga kuenda oku yeva ndomo omãla va kala oku kaluka vonembele vati: “A Suku tu ku pinga tuti, yovola Omõla a Daviti!” Asongui vetavo va pula Yesu vati: “Ku yevite eci ava va kasi oku popia?” Eye o kumbulula hati: “Ndi ci yevite. Ka wa la tangi okuti, ‘Vomẽla womãla kuenda woloñaña mu tunda esivayo’?”—Mateo 21:15, 16.

Yesu o luluvalela kovina vi kasi vonembele. Ekumbi lia enda kuenje enda lovapostolo vaye. Osimbu eteke 10 lia Nisana ka lia fetikile, eye o tiukila ko Betania, kuna a laika oku pita uteke wa Calumingu.