Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 106

Ngeche Ariyo e Wi Puothe Mzabibu

Ngeche Ariyo e Wi Puothe Mzabibu

MATHAYO 21:28-46 MARIKO 12:1-12 LUKA 20:9-19

  • NGERO MA YESU OGOYO E WI OWETE ARIYO

  • NGERO MAR JOPUR MAG PUOTH MZABIBU

Ka en e hekalu, Yesu oa mana mako dho jotend-jodolo kod jodongo mag oganda ma nende openje wach ratiro motimogo gik moko. Dwoko ma Yesu chiwo miyo giling’ thi. Kae to ogoyo ngero moro ma elo kit jogo gadier.

Yesu chako kama: “Ng’ato ne nigi nyithindo ariyo. Nodhi ir mokwongo mowachone ni, ‘Nyathi, dhi iti kawuono e puoth mzabibu.’ Nyathino nodwoke ni, ‘Ok abi dhi,’ to bang’e noloko pache mi odhi. Nodhi ir nyathi mar ariyo mowachone kamano bende. To nyathino nodwoke ni, ‘Abiro dhi jaduong’,’ to ok nodhi. E kind nyithindo ariyogo, en mane ma notimo dwach wuon mare?” (Mathayo 21:28-31) Dwoko ma nenore ayanga en ni gikone wuowi mokwongo e ma notimo dwach wuon-gi.

Kuom mano, Yesu wacho ne joma kwedego kama: “Adier awachonu ni, josol osuru gi joma ndhaga kwongonu donjo e Pinyruodh Nyasaye.” Kar chakruok, josol osuru kod joma ndhaga ne ok ti ne Nyasaye. Kata kamano, mana kaka wuowi mokwongocha, bang’e ne giloko chunygi kendo koro gitiyo ne Nyasaye. Mopogore gi mano, jotend din chalo gi wuowi mar ariyo, nikech giwuondore ni gitiyo ne Nyasaye to kuom adier ok gitim kamano. Yesu wacho kama: “Johana [Jabatiso] nobiro iru konyiso tim makare to ne ok uyie kuome. Kata kamano, josol osuru gi joma ndhaga ne oyie kuome, to un kata obedo ni ne uneno mano, ne ok uywago ang’e bang’e mondo eka uyie kuome.”​—Mathayo 21:31, 32.

Yesu chako goyo ngero machielo. E ngeroni, Yesu nyiso ni kata obedo ni jotend din-go ojwang’o tiyo ne Nyasaye, nitie gima chielo ma rachie moloyo ma bende gitimo. Kuom adier, gin joma timbegi richo. Ngero ma Yesu goyono chakore kama: “Ng’at moro nopidho puoth mzabibu kendo nogero chiel molwore, mi nokunyo bur mar biyo divai, kendo nogero ot ma rabora mar ng’icho; eka noketo puodhono e lwet jopur ma chule, kae to nodhi wuoth e piny moro mabor. Ka kinde ma olemo nyakie nochopo, nooro misumba moro mondo odhi okel moko kuom olemo mag puoth mzabibuno koa kuom jopurgo. To jopurgo ne omake mi gigoye, kendo ne giriembe gi lwete nono. Nooro kendo misumba machielo irgi, to mano ne gigoyo wiye kendo ne gitimone timbe achaya. Eka nooro misumba machielo, to en ne ginege, kendo nooro mamoko mang’eny, to moko kuomgi ne gigoyo, to moko ne ginego.”​—Mariko 12:1-5.

Be joma winjo Yesu dhi winjo tiend ngerono? Nenore ni ginyalo paro weche ma janabi Isaya nowacho ka okwedogo oganda mar Jo-Yahudi. Isaya nowacho kama: ‘Puoth mzabibu mar Jehova mar ogendni mag lweny en mana dhout Israel, kendo yath mohero en mana Jo-Juda. Nogeno ni gining’ad bura kare, to noneno ka gisando ji.’ (Isaiah 5:7) Ngero ma Yesu goyo bende nyiso kamano. Wuon puodho en Jehova, to puoth mzabibu ochung’ ne oganda mar Jo-Israel ma Chik Nyasaye ne orito kendo olworo kaka chiel. Jehova nooro jonabi mondo gidhi gipuonj ogandane kendo konyogi nyago olemo mabeyo.

Kata kamano, “jopurgo” nosando kendo nego “wasumbni” ma ne oor irgi. Yesu lero kama: “Pod [wuon puoth mzabibuno] nodong’ gi ng’at moro achiel ma en wuode mohero. Ne oore irgi mogik kowacho niya, ‘Gibiro miyo wuoda luor.’ To jopurgo nowacho e kindgi kama, ‘Mani e jal ma puodhoni biro dong’ne kaka pok. Biuru, wanegeuru mondo eka pokne obed marwa.’ Omiyo, ne gimake mi ginege.”​—Mariko 12:6-8.

Koro Yesu penjogi kama: “Ang’o ma wuon puoth mzabibuno biro timo?” (Mariko 12:9) Jotend din-go dwoke niya: “Nikech gin joma richo, obiro kethogi gi kethruok malich, kae to ochiwo puoth mzabibuno ne jopur mamoko ma biro miyega olemo ka kindegi ochopo.”​—Mathayo 21:41.

Kuom dwoko kamano, jotend din-go ng’ado bura kuomgi giwegi. Mano en nikech gin achiel kuom “jopur” manie “puoth mzabibu” mar Jehova, tiende ni e oganda mar Israel. Olemo ma Jehova diher ni jopur ma kamago onyag en bedo gi yie kuom Wuode ma e Mesia. Yesu chomo wang’e tir kuom jotend din-go kae to owachonegi kama: “Ok ne usomo wach manie Ndiko ma wacho ni: ‘Kidi ma jogedo ne otamore, kidino osebedo kidi maduong’ moriwo kor ot. Mani osetimore kokalo kuom Jehova kendo en gima ber miwuoro e wang’wa’?” (Mariko 12:10, 11) Kae to Yesu nyiso maler tiend ngeroneno kama: “Mano e momiyo awachonu ni, Pinyruodh Nyasaye ibiro gol oa kuomu, kae to nomiye oganda moro ma nyago olemo mag pinyruodhno.”​—Mathayo 21:43.

Jondiko gi jotend-jodolo fwenyo ni Yesu ‘goyo ngerono kuomgi.’ (Luka 20:19) Koro eka gibedo gi chuny mar nege ni chuth! Ee, gidwaro nego Yesu, jal minyalo wach ni ‘puodho biro dong’ne kaka pok.’ Kata kamano, giluoro oganda nimar ogandano kawo Yesu kaka janabi. Omiyo, jotend din-go ok tem nege sano.