Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 108

Yesu uuro uwic ma judong dini gimito gicike ko

Yesu uuro uwic ma judong dini gimito gicike ko

MATAYO 22:15-40 MARKO 12:13-34 LUKA 20:20-40

  • PA KAISARI NI KAISARI

  • NYO GAMIRI BIBEDO NUTI ING’EI CER?

  • LEMBANG’OLA MA DWONG’ M’USAGU ZOO

Kwinyo umaku judegi pa Yesu, pilembe Yesu umaku lapor m’ugolo tok lembe mareco ma gitimo. Jufarisayo gimito gicike kara epodh i uwic migi. Gimito eyer lembe moko ma kara gicibe ko i cing’ jabim mi Roma, man gimio sente ni julub migi moko kara giketh epodh i uwic migi.​—Luka 6:7.

Giwacu ire kumae: “Japonji, wang’eyo nia iweco iponjo de cu, man ijolo ayi dhanu ngo, ento andha iponjo yo pa Mungu: Cik uyio wami ajok ni Kaisari kadi ungo?” (Luka 20:21, 22) Yesu uweko ngo wec migi ma giyunge ko uwonde, pilembe eng’eyo pir umbili ku rieko migi marac. Kan eyero nia ‘eber ungo nimio ajok,’ jucopo nidote nia ebecwalu dhanu gijai ikum bimobim mi Roma. Ento kan eyero nia, ‘eber nimio ajok,’ dhanu ma gibemito gijai nibedo lwak mi ker mi Roma gicopo foyo ngo, man gicopo nilokiri ikume. Ka kumeno, ebidwoko igi lembang’o?

Yesu uyero igi kumae: “Nedi wumulo ia, wuweg ambili? Wunyuth ira sente mir ajok.” E gikelo ire denarius acel. E epenjogi kumae: “Ayi maeni en e pa ng’a ku ram lembe de?” Gidwoko ire nia “pa Kaisari.” Ing’eye Yesu unyutho igi gin ma gitim, ewacu kumae: “Wumi ni Kaisari gin pa Kaisari; ni Mungu de gin ma pa Mungu.”​—Matayo 22:18-21.

I Dhanune wang’ lii ikum wec ma Yesu udwoko. Dwokowang’ lembe pare mi rieko uketho gibedo ling’, e giai man gicidho. Ento fodi ceng’ umwony ungo. Kinde ma lembe uvoyo Jufarisayo, judong dini mange gibino i bang’e.

Jusadukayo gibino i bang’e pi nipenje iwi lembe mi cer man iwi lagu, kum giwacu nia cer umbe. Gipenje kumae: “Japonji, Musa wacu kumae, tek, ng’atu acel utho, ma nyithindho pare mbe, umin mire bigamu dhaku pare, man ebinyayu kodhi ni umin. Nwang’u umego abiro nuti kudwa: ma kwong’ane gamu dhaku, man etho, man kum kodhi mbe eweko cege ni umin mire; mir arionde de kumeca, ku mir adege, cil kum mir abirone de. Yo ng’eigi ceke de, dhaku tho. Ka kumeno i cer ebidong’ bedo ci ng’a ku kind juabiro? Kum kagi ceke gibedo kude.”​—Matayo 22:24-28.

Yesu udwoko igi lembe nimakere ku lembagora pa Musa, ma Jusadukayo ging’eyo maber. Ewacu kumae: ‘En e kum lembe nini ngo nia wukier, kum wung’eyo lembagora pa Mungu ngo kadi tego pa Mungu de? Kum ka gibicer ku kind ju m’utho, gigambri ngo, jumio de ngo ya jugam; ento gibedo va malaika m’i polo. Ento pi ju m’utho, man nia gicer; fodi wusomo ngo i kitabu pa Musa, i ka m’uyerere pi yen m’udinyo, maram Mungu weco ko i bang’e, ewacu kumae: an a Mungu pa Abraham, man Mungu pa Isak, man Mungu pa Yakobo? En e Mungu mi ju m’utho ngo, ento mi ju ma kwo: wuwonduru lee.’ (Marko 12:24-27; Ai 3:1-6) Dwokowang’ lembe maeno uwang’u i udul dhanu lii.

Yesu uthwoyo dhu Jufarisayo ku Jusadukayo. Lembuno uketho dong’ gidikiri adika i wie pi nikethe kendo i amulaic. Ng’atu acel m’ikind jugorcik ulund upenjo Yesu kumae: “Japonji, lembang’ola makani ma dit i ciki?”​—Matayo 22:36.

Yesu udwoko ire lembe kumae: ‘Ma kwong’ane e, winji, e Israel; Yehova Mungu mwa, en e Yehova acel: man imar Yehova Mungu peri kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec peri de ceke, ku pidoii de ceke, man ku tegoni de ceke. Mir arionde ke e, imar wedu calu in giri. Lembang’ola mange mbe madit ma sagu maeni.’​—Marko 12:29-31.

Kinde ma jagorcikne uwinjo lembe maeno, ewacu kumae: ‘Andha, Japonji, iwacu dre nia en acel: man mange mbe ndhu en: man mare kud adunde ceke, ku ng’eyong’ec ceke de, man ku tego ceke, man nimaru wadijo calu ma ng’atini umarere ko gire, esagu giramia m’awang’a ma bo ceke ku lam bende.’ Kinde ma Yesu uneno nia jagorcik udwoko wang’ lembene ku rieko, e eyero ire kumae: “In i bor ungo ku Ker pa Mungu.”​—Marko 12:32-34.

Pi nindo adek (nindo 9, 10, man 11, mi dwi mi Nisan) Yesu ubino niponjo i hekalu. Dhanu moko, calu ve jagorcik maeni gibino niwinjo Yesu kud anyong’a. Ento ungo juponji mi dini, ma kawoni gimbe ku ‘tegocwiny mi penje ku penji moko acel de.’