Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 108

Yesu Loyo Tem Moketne

Yesu Loyo Tem Moketne

MATHAYO 22:15-40 MARIKO 12:13-34 LUKA 20:20-40

  • CHIWO GIGE KAISAR NE KAISAR

  • BE JOMA OCHIER BIRO KENDORE?

  • CHIKE MADONGOE MOLOYO

Jotend din ma kwedo Yesu igi owang’. Yesu oa mana goyo ngeche ma elo timbegi maricho. Koro Jo-Farisai riwo paro kaachiel mondo girwake e obadho. Giteme mondo owach gimoro ma ginyalo donjonego ir gavana ma Jo-Rumi oketo, kendo gichulo moko kuom jopuonjregi mondo orwake e obadhono.​—Luka 6:7.

Jopuonjre mochulgo wacho ne Yesu kama: “Japuonj, wang’eyo ni iwuoyo kendo ipuonjo kare, bende ok iluoro wang’ ng’ato, to ipuonjo yor Nyasaye ka luwore gi adiera: Be chulo osuru ne Kaisar en gima owinjore gi chik, koso ok owinjore?” (Luka 20:21, 22) Yesu otang’ ne wechegigo nimar ong’eyo ni gipong’ mana gi wuondruok. Ka Yesu odwokogi ni ‘Ooyo, chulo osuruno ok en gima owinjore,’ jogo nyalo donjone ni okwedo sirkal mar Rumi. To ka odwoko ni, ‘Ee, chuluru osuruno,’ oganda nyalo mwomore kuome nikech ok gihero sirkand Rumi. Kuom mano, Yesu dwokogi e yo mane?

Yesu dwokogi niya: “Ang’o momiyo utema un joma wuondoregi? Nyisauru ane pesa ma mingli mar osuru.” Gikelone dinari achiel kae to openjogi kama: “Kido gi ndiko man kuomegi gin mag ng’a?” Gidwoke ni,“gin mag Kaisar.” Kae to Yesu chikogi e yo mariek niya: “Kare chuluru Kaisar gige Kaisar, to gige Nyasaye ne Nyasaye.”​—Mathayo 22:18-21.

Jogo hum gi weche ma Yesu owachogo. Dhoggi moko gi dwoko mong’ith ma Yesu ochiwono kendo mano miyo giwuok giweye. Kata kamano, weche ok rum gi kanyo chieng’no, nimar pod gibiro temo rwake e obadho kendo. Kata obedo ni obadho ma Jo-Farisai otemogo Yesu ok otiyo, grup machielo mar jotend din miluongo ni Jo-Sadukai dhi ir Yesu.

Jo-Sadukaigo ok oyiega ni nitiere chier. Omiyo, gisieko gi penjo moro e wi dhako ma chwore ne otho kae to okende gi owete chworeno. Gipenje kama: “Japuonj, Musa nowacho kama: ‘Ka ng’ato otho to ok onyuolo nyithindo, owadgi nyaka kend chiegeno mondo onyuolnego nyithindo.’ Koro ne nitie owete moko abiriyo kodwa. Mokwongo nokendo kae to otho, to nikech ne oonge gi nyithindo, noweyo chiege ne owadgi. Mano bende e gima ne otimore gi owadgi mar ariyo gi mar adek, nyaka giduto ji abiriyo. Gikone, dhakono ne otho. Omiyo, e chier, dhakono nobed chi ng’a kuom ji abiriyogo? Nimar nosebedo chi ng’ato ka ng’ato kuomgi.”​—Mathayo 22:24-28.

Yesu dwokogi kotiyo gi weche ma Musa nondiko ma gin weche ma Jo-Sadukai oyiegago. Odwokogi niya: “Donge ma e momiyo parou ok ni kare, nimar ok ung’eyo Ndiko kata teko mar Nyasaye? Nikech e kinde ma ginichier a kuom joma otho, chwo ok kend, kendo mon bende ok chiw e kend, to gibedo kaka malaike e polo. To kuom wach chiero joma otho, donge usesomo e bug Musa e sigand bungu mar kuthe, ni Nyasaye nowachone ni: ‘An e Nyasach Ibrahim, Nyasach Isaka, kendo Nyasach Jakobo’? En Nyasach joma ngima, to ok Nyasach joma otho. Parou ok ni kare chuth.” (Mariko 12:24-27; Wuok 3:1-6) Oganda hum gi dwokone.

Nikech Yesu oseloyo obadho ma Jo-Farisai kod Jo-Sadukai oketone, jo akwedego riwo paro kaachiel mondo gimed teme kendo. Achiel kuom jondiko penje kama: “Japuonj, en chik mane maduong’ie moloyo e Chik duto?”​—Mathayo 22:36.

Yesu dwoko niya: “Mokwongo en ni, ‘Winjuru, A Israel, Jehova Nyasachwa en Jehova achiel, kendo nyaka iher Jehova Nyasachi gi chunyi duto, gi ngimani duto, gi pachi duto, kendo gi tekoni duto.’ Mar ariyo e ma, ‘Nyaka iher wadu kaka iherori iwuon.’ Onge chik machielo maduong’ moloyo ariyogi.”​—Mariko 12:29-31.

Bang’ winjo gima Yesu owachono, jandikono dwoke kama: “Japuonj, iwacho kare ka luwore gi adiera, ‘En Achiel, kendo onge machielo mak mana en’; kendo wacho ni ng’ato ohere gi chunye duto, gi ng’eyone duto, kod gi tekone duto, kendo wacho ni ng’ato oher wadgi kaka oherore owuon, en gima duong’ moloyo chiwo duto miwang’o pep kaka ogolgino kod misengni duto.” Nikech Yesu oneno ni jandikono odwoko e yo mariek, onyise niya: “Ok ibor gi Pinyruodh Nyasaye.”​—Mariko 12:32-34.

Yesu osebedo ka puonjo e hekalu kuom odiechienge adek ma luwore ma gin Nisan 9, 10, kod 11. Jomoko osebedo mamor winje, mana kaka jandikono. Kata kamano, joma ok mor gin jotend din ma koro onge gi “chir mar penje kendo.”