Kwenda ku nda-nda-nda yo zviri mukati

Kwenda ku bhokiso ro zviri mukati

CIPAUKO 111

Vapostori Vanokumbira Citatijo

Vapostori Vanokumbira Citatijo

MATEU 24:3-51 MARCO 13:3-37 LUKA 21:7-38

  • VAJIJI VARONGOMUNA VANOKUMBIRA CITATIJO

  • KUKWANIRISIKA KO ZVIPHOROFITA PA MUKUVO WO KUMBEJI

  • TINODIKANA KUGARA TAKARIDA

Ndi Mucipiri co madeko, njiku 11 ya Nisani iri kukhwedera. Kupera ko njiku jo kushanda ngo simba ka Jesu kuri kukhwederavo. Comasikati waijijisa mu themberi zve cousiku waihwirira pa ndau yaakagumira, kunja ko dhorobha. Vandhu vaidakarira maningi, ivona “vaimuka, zamba rokwaeja, kuenda mu Nyumba ya Mwari [kana themberi] komuvona no kumuzwa.” (Luka 21:37, 38) Wari njiku iji japera, zve Jesu ari pa Dundhu ro Maorivhe no vapostori varongomuna—Pedhru, Andereya, Jakobo na Johani.

Vajiji ava vakaviya kobhuya nae ari ega. Ivona vari kukaya-kaya ngo pamusoro po themberi ngokuti Jesu wabva kunanga kuti apana no buwe rimwe raro rinozosara panyezuru po rimweni. Asi, andizvopi basi zvinovakaya-kaisa. Pa kumuvo umweni, Jesu wakavangwaja kudari: “Garanyi makanasirika, ngokuti ngo ngari yo mucingaveteri ngo yaanozoguma Mwana wo mundhu.” (Luka 12:40) Jesu wakabhuyazve ngo pamusoro po “njiku yo kujivonesa ko Mwana wo mundhu.” (Luka 17:30) Kunanga kuti masoko aya anozwirana paripese no zvaabvari kunanga ngo pamusoro po themberi here? Vajiji vari kuda maningi kuziva. Ivona vanoti: “Tibvunjenyi bzinozoitika rini ibzi, nokuti ngocapi citatijo co kuvia kwenyu no kupera ko nyika.”—Mateu 24:3.

Zvingaita kuti vari kurangarira ngo kuparajwa ko themberi ro vari kuvonari ngo ndhambo. Zve, vanobvunjisazve ngo pamusoro po kuvepo ko Mwana wo mundhu. Kangaije vacarangarira kuti Jesu wakaita mufananijo ngo pamusoro po “mundhu mukhupuki” wakaita hwendo kuenda “nyika yo ndhambo koaxira umambo no kuvia.” (Luka 19:11, 12) Zve pakupejisira, vanobvunjisa kuti zvicinyi zvinozoitika pa “kupera ko nyika.”

Pa mupinguro wake, Jesu anopa citatijo cinovonesa kuti mugariro wo zviro wo ciJudha, kubatanijavo no themberi, zvinozopera rini. Asi anonanga masoko akawanda maningi. Citatijo ici cinozobesera maKristu kumbejiyo kuziva kuti ari kuponera mu mukuvo wo “kuvia” kwake zve kuti vari phedo no kupera ko mugariro wo zviro mu nyika yese.

Pa kufamba ko makore, vapostori vanovona uphorofita hwa Jesu hucikwanirisika. Zviro zvizinji zvakanangwa ndi Jesu zvakatanga kuitika pavainga vacipona. Ngokudaro, maKristu akarinda akapona pa makore 37 akatevera, mu gore ro 70 N.V.Y., aazivi kugumihwa ngo kuparajwa ko mugariro wo zviro wo ciJudha no kuparajwa ko themberi acikazvizivi. Asi, asipi zvese zvakananga Jesu zvakaitika mbhera mu gore ro 70 N.V.Y. kana mukati mo mukuvo uu. Waro zvicinyi zvinozoitika kuitira kutatija kuvepo kwake mu simba ro Umambo? Jesu anobvunja vapostori vake mupinguro wakona.

Jesu anonanga kuti kunozova no “imbi no marehwa-rehwa o imbi” zve “majinja no majinja anozomukirana, umambo no umambo hunozomukirana.” (Mateu 24:6, 7) Iyena anonangazve kuti “kunozova no kuzungunyika kukuru ko nyika; mu ndau zinji munozova no njara no ndhwaji.” (Luka 21:11) Jesu anongwaja vajiji vake kuti vandhu “vanozomusunga no kumuteverera.” (Luka 21:12) Kunozobuda vaphorofita vo kunyepa zve vanozopausa vakawanda. Vandhu vanozoengejera kutama kuzwira mutemo zve rudo hwo vazinji hunozotondhora. Mukuengejera, iyena anonanga kuti “vangeri . . . ro Umambo rinozotokoteswa pasi pese, kuita ufakazi ku vandhu vese. Pondhopo kunozovia kupejwa ko bzese.”—Mateu 24:14.

Mativi amweni o uphorofita hwa Jesu akakwanirisika Jerusarema ricito raparajwa no poraiparajwa ngo vaRoma. Kunanga kuti Jesu wairangariravo divi guru ro kukwanirisika kwaho kumbejiyo here? Muri kukwanisa kuvona kuti divi guru ro uphorofita hwa Jesu riri kukwanirisika mu njiku jedu jino here?

Ciro imwe cakabatanijwa ndi Jesu pa citatijo co kuvepo kwake ngo cokuvoneka ko “cipserujo cakaxatisisa” cinoviisa kuparajwa. (Mateu 24:15) Cipserujo cakashatisisa cinobuda mu gore ro 66 N.V.Y., “bzikwata bzo masoca” o Roma pozvinoviya no zvitatijo zvazvo, zvinoimirira kunamata mufananijo. VaRoma vanotendeneja Jerusarema zve vanoca mativi amweni o mufimbiji. Ngokudaro, “cipserujo cakaxatisisa” cinoima pocicikadikani, panovoniwa ngo vaJudha kuva “pa ndau yokucena.”

Jesu anoenderera mberi aciti: “Panozova no matambujiko makuru, acito akambowanika kubvira pakutanga ko nyika, aacazowanikibze.” VaRoma vakaparaja Jerusarema mu gore ro 70 N.V.Y. Kuparajwa uku ko ndau yakacena yo vaJudha, kubatanija no themberi, kunokhombija kuva dambujiko guru zve panourawa zviuru zvo vandhu. (Mateu 4:5; 24:21) Kuparajwa uku kwakakura maningi kupinda kuparajwa kurikwese kwakaitwa dhorobha iri, vaJudha avato vakuvona kwakadaro. Ikona kunopeja manamatiro anoitwa ngo vaJhuda pa mazana o makore. Ngokudaro, kukwanirisika kukuru ko uphorofita hwa Jesu kumbejiyo kunozothyisa maningi.

KUVA NO KUNYINDIRA MU DHIYA JO KUPEJISIRA

Mabhuyo a Jesu no vapostori vake ngo pamusoro po citatijo co kuvepo kwake mu simba ro Umambo no cokupera ko nyika anoenderera mberi. Iyena anovangwaja ngo pamusoro po kutevera “vaKristu no vaporofeti vokunyepa.” Anonanga kuti kudari zvecikwanisika, vanozoeja kucengeja vakasanwa. (Mateu 24:24) Asi vokusanwa ava avazocengejeki. MaKristu o kunyepa aya anozovoneka. Mukusiyana, kuvepo ka Jesu akuzovoneki.

Acinangira dambujiko rakakurisisa rinozoitika pa kupera ko nyika ino, Jesu anoti: “Zuva rinozoita cidima, mweji auzobwaki, ndhondo jo mugore jinozowa, simba ro mugore rinozotetemera.” (Mateu 24:29) Vapostori povanozwa magama okuthyisa aya avanasi kuziva kuti mbzinyi zvinozoitika, asi cokwadi ngo cokuti zvinozothyisa.

Waro vandhu vanozopsaswa kudini ngo zviitiko zvokuthyisa izvi? Jesu anoti: “Vandhu vanozozirika, vecithya no kurangarira matambujiko, ari phedo no kuza pasi pese. Ngokuti simba ro mugore rinozozungunyika.” (Luka 21:26) Jesu ari kusanangura mukuvo unosuruvarisa maningi unozowanana no vandhu.

Zvinovangisa ngo zvokuti Jesu anojekesera vapostori kuti asipi vese vanozocumba, ‘Mwana wo mundhu paanozovia panyezuru po makwiti o mugore no simba guru no goja.’ (Mateu 24:30) Iyena wapera kare kutatija kuti Mwari anozonghwinira “ngo ndava yo vakasanwa.” (Mateu 24:22) Waro vajiji vo kugondeka ava vanodikana kuitenyi panoitika zviro zvinothyisa zviri kunangwari ndi Jesu? Iyena anovangisa vateveri vake eciti: “Bzese ibzi bzikazoamba kuitika, vangiriranyi, musanyi musoro; ngokuti ruponeso huri kuguma.”—Luka 21:28.

Asi, vajiji va Jesu vanozopona pa mukuvo wanangwari, vanozozvizivisa kudini kuti mugumo uri phedo? Jesu anoita mufananijo ngo pamusoro po mukuyu, aciti: “Matavi awo ovikitira, omera masakani, munoziva kuti cirimo ciri phedo. Na imwimwivo, mukavona bzese ibzi, zivanyi kuti yena waa phedo, pa musuvo. Bzokadi ndinomubvunja kuti bvumbo iri arizoperi, bzicito bzikaitika bzese.”—Mateu 24:32-34.

Ngokudaro, vajiji povanovona mativi akasiana-siana o citatijo ici eciitika, vanodikana kuziva kuti mugumo waaphedo. Wari, Jesu anopa mbhangiro vajiji vake vanozopona mu mukuvo wo zviitiko izvi.

Jesu anoti: “Njiku no nguva apana anobziziva, nokuti ngirozi jo mugore. Anobziziva ndi Baba. Kudari inga bzakaitika mu njiku ja Noa, ngo bzinozoitikabze pa kuvia ko Mwana wo Mundhu. Kudari inga mazuva ao, usore hucito hwakaza, vandhu vaiha, vaimwira, vairovorana ngocavo, mbhera njiku ya Noa yaakanghwina mu ngarava huru, ivona avazivi kubziziva mbhera kuguma ko usore hwakakukuta vese: ngo maitiro o bzinozoita pa kuvia ko Mwana wo mundhu.” (Mateu 24:36-39) Ciitiko cinoezanisihwari ndi Jesu—ndambi yo mudhiya ja Nowa—cakaitika pasi pese.

Vajiji vari kupurukirari Jesu pa Dundhu ro Maorivhe, vanovona kuti vanodikana kugara vakarinda. Jesu anoti: “Basopanyi! Mwoyo yenyu icaremehwa ngo ndava yo kuhisa, kurejera no kuthimwa-thimwa ko pasi; mucakanjamuka ngo njikuiyo, ngokuti yona inozogumira vandhu vo nyika inga murau. Rindanyi mukuvo wese no kunamata, kuti muwane simba ro kutiza bzese bzinozoza, mukwanise kuguma panyasi po Mwana wo mundhu.”—Luka 21:34-36.

Apa Jesu ari kutatijazve kuti zvaanonagari azvizoitikiri vandhu vashoma basi. Iyena aaripi kuphorofita ngo pamusoro po zviitiko zvinozoitika mukati mo mazana manganani o makore, zvicizopsasa Jerusarema kana jinja ro vaJudha basi. Asi ari kubhuya ngo zviitiko ‘zvinozogumira vandhu vo nyika’ yese.

Jesu anonanga kuti vajiji vake vanodikana kugara vakangwara, vakarinda zve vakanasiririka. Jesu anokohomejera ngwajo iyi ecishandisa mufananijo umweni, eciti: “Rangariranyi uxoni: kudari muno wo muzi noaiziva nguva yo kuguma mbava usiku, waizorinda, aacaizoregerepi kuti nyumba yake iphwanyiwe. Ngo ndava yabzo garanyivo makanasirika, ngokuti Mwana wo mundhu anozovia ngo nguva yo mucingamuveteri.”—Mateu 24:43, 44.

Jesu anoenderera mberi ecibvunja vajiji vake masoko anovapa vetero. Anovathembesa kuti pozvinozoitika zviro izvi, kunozova no “muranda” anozova wakarinda zve acishanda ngo simba. Jesu anoshandisa mufananijo unokasika kuzwisisika ngo vapostori, eciti: “Ndiani muranda wakagondeka no wakangwara, wakadihwa ndi tenji pambeji po varanda vese, kuti avape bzokuha ngo nguva kwayo? Ano mucena muranda uwo anowanika ndi tenji eciita bzakadaro. Bzokadi ndinomubvunja kuti anozomudira pambeji po upfumi hwake hwese.” Asi, kudari “muranda” akava no mugariro jakashata zve woshaisha kutaja vamweni, tenji ‘anozomupa nyatwa.’—Mateu 24:45-51; ezanisanyi na Luka 12:45, 46.

Asi, Jesu aaripi kunanga kuti cikwata co vateveri vake cicazova no mugariro wakashata. Waro, Jesu anoda kuti vajiji vake vazwisise cijijo capi? Anoda kuti vagare vakarinda zve vacishanda ngo simba, inga zvaanozojekesa pa mufananijo umweni.