Go na content

Go na table of contents

KAPITEL 111

Den apostel e aksi Yesus fu gi den wan marki

Den apostel e aksi Yesus fu gi den wan marki

MATEYUS 24:3-51 MARKUS 13:3-37 LUKAS 21:7-38

  • FO DISIPEL E AKSI YESUS FU GI DEN WAN MARKI

  • PROFEITITORI DI KON TRU NA A PISI TEN DI YERUSALEM KISI PORI ÈN BAKA DATI

  • WI MUSU TAN NA AI

Tudewroko 11 Nisan e kon na wan kaba. A wroko di Yesus e du so fayafaya e kon na wan kaba tu. Na deiten a ben e gi leri na ini a tempel, èn na neti a ben e tan na den mati fu en dorosei fu a foto. Furu sma ben wani teki leri fu en èn fu dati ede den ben ’gwenti fu kon fruku mamanten na ini a tempel fu arki en’ (Lukas 21:37, 38). Now den sani disi no o pasa moro. Yesus e sidon na tapu Olèif-bergi nanga den fo apostel Petrus, Andreas, Yakobus, nanga Yohanes.

Na soso den fo apostel disi de nanga en. Den e broko den ede nanga a tempel fu di Yesus taki didyonsro dati nowan ston fu a tempel o tan na tapu a trawan. Ma moro sani de di den wani sabi. No so langa pasa Yesus taigi den: „Unu musu de srekasreka tu, bika a Manpikin fu libisma e kon na wan yuru di unu no ben prakseri” (Lukas 12:40). A ben taki fu „a dei te a Manpikin fu libisma o sori ensrefi” (Lukas 17:30). A de so taki disi abi fu du nanga den sani di Yesus ben taki fu a tempel? Fu di den apostel wani sabi den sani disi trutru, meki den e aksi: „Taigi wi: O ten den sani disi o pasa, san o de a marki taki yu kon èn taki a kaba fu a grontapu disi de krosibei?”​—Mateyus 24:3.

Den apostel man si a tempel di de krosibei èn kande den e prakseri fa a o kisi pori. Den e aksi densrefi tu o ten a Manpikin fu libisma o kon. Kande den e memre na agersitori di Yesus fruteri fu ’wan heihei man di ben go na wan farawe kondre fu tron kownu. Baka dati a ben o drai kon na oso baka’ (Lukas 19:11, 12). Den apostel wani sabi tu san o pasa te „a kaba fu a grontapu disi de krosibei”.

Yesus e fruteri den sortu sani o pasa na ini a ten di e kon. Den sani disi de leki wan marki di o sori den krin o ten a Dyu libimakandra nanga a tempel o kisi pori. Ma a e fruteri den moro sani tu. Bakaten den sani dati o yepi den Kresten fu sabi o ten Krestes o „kon” èn o ten a kaba fu a grontapu disi de krosibei.

Na ini den yari baka di Yesus taki fu den sani disi den apostel ben man si fa a profeititori fu Yesus ben e kon tru. Iya, furu sani di a ben taki bigin pasa na ini a ten fu den. Yerusalem kisi pori na a ini a yari 70. Dati na 37 yari baka di Yesus taki a profeititori disi. Sobun, den Kresten di ben de na ai na a ten dati, ben man si taki a Dyu libimakandra nanga a tempel ben o kisi pori. Ma a no ala sani di Yesus taki pasa na a pisi ten fosi Yerusalem kisi pori na ini a yari 70. Sobun, sortuwan fu den sani ben o sori taki Yesus kon leki Kownu? A piki di Yesus gi den apostel e tyari disi kon na krin.

Yesus e taigi den: „Unu o yere taki feti e feti èn unu o yere nyunsu taki feti de. . . . A wan pipel o go feti nanga a tra pipel, èn a wan kownukondre o go feti nanga a tra kownukondre” (Mateyus 24:6, 7). Yesus taki tu dati „bigi gronseki o de, èn takru siki di e kiri ipi-ipi sma nanga angriten o de na ini a wan presi baka a trawan” (Lukas 21:11). Yesus e warskow den disipel: „Sma o grabu unu, den o frufolgu unu” (Lukas 21:12). Falsi profeiti o opo kon èn den o kori furu sma. Ogridu o kon moro furu èn a lobi fu furu sma o kon kowru. Yesus e taki sosrefi dati a ’bun nyunsu fu a Kownukondre o preiki gi sma na heri grontapu, so taki sma fu ala kondre kan yere dati, èn dan a kaba o kon.’​—Mateyus 24:14.

Wan tu sani fu a profeititori fu Yesus kon tru fosi den Romesma pori Yerusalem èn na a ten fu a pori dati. Ma yu denki taki Yesus e taki fu wan moro prenspari sani di o pasa bakaten? Yu e si den buweisi di e sori taki a prenspari profeititori disi e kon tru na ini a ten fu wi?

Wan sani di ben o sori taki Yesus kon, na taki „a tegu sani di e tyari pori kon” ben o de fu si (Mateyus 24:15). Na ini a yari 66 a tegu sani disi ben de ’a legre fu Rome di seti kampu lontu Yerusalem’. A legre disi di ben kon nanga den fraga fu den falsi gado fu den, ben lontu Yerusalem èn den ben broko son pisi fu den skotu kaba (Lukas 21:20). Na so „a tegu sani” disi ben tanapu na wan presi pe a no ben mag tanapu, na wan presi di ben „santa” gi den Dyu.

Yesus e taki moro fara: „Wan bigi banawtu o de. Noiti ete so wan ten ben de sensi a bigin fu grontapu teleki now èn noiti moro so wan ten o kon baka.” Na ini a yari 70 den Romesma pori Yerusalem, „a santa foto” fu den Dyu, èn den pori a tempel tu. A pisi ten di den lontu a foto teleki den pori en, ben de wan ten fu bigi banawtu. Den Romesma kiri dusundusun sma (Mateyus 4:5; 24:21). Noiti ete sma ben pori a foto so èn noiti ete so wan sani ben miti den Dyu. A pori disi tyari wan kaba kon na a fasi fa den Dyu ben e anbegi Gado hondrohondro yari kaba. Ma efu a pori fu Yerusalem ben bigi so, dan wi kan frustan taki a pori di o kon bakaten soleki fa a profeititori fu Yesus e sori, o bigi moro leki a di fu Yerusalem.

TE A PROFEITITORI E KON TRU, DEN DISIPEL MUSU FRUTROW TAPU GADO

Yesus no kaba fu fruteri den apostel fa sani o de te a o kon leki Kownu èn te a grontapu disi o kon na wan kaba. Now a e warskow den taki den no musu waka baka „falsi Krestes nanga falsi profeiti”. A e taki dati den falsi profeiti disi o pruberi fu „kori srefi den sma di Gado kari” (Mateyus 24:24). Ma den no o man kori den. Sma man si den falsi Krestes. Ma te Yesus kon den no o man si en.

Yesus e taki san o pasa na a ten fu a moro bigi banawtu di o kon te a grontapu disi o kisi pori. A e taki: „A son o kon dungru, a mun no o gi leti, den stari o fadon komoto fu hemel èn den krakti fu hemel o seki” (Mateyus 24:29). Te den apostel e yere den sani disi, den no sabi soifri san o pasa. Ma den sabi seiker taki den sani disi o meki sma frede srefisrefi.

Sortu krakti den sani disi o abi tapu sma na a ten dati? Yesus e taki: „Sma o lasi-ati krinkrin, fu di den o frede te fu dede èn fu di den no sabi san o pasa nanga grontapu, bika den krakti fu hemel o seki” (Lukas 21:26). Iya, Yesus taki fu a moro ogri ten di o miti libisma na grontapu.

Ma den apostel e kisi deki-ati te Yesus e sori den taki a no ala sma o sari te ’a Manpikin fu libisma kon nanga krakti èn nanga bigi glori’ (Mateyus 24:30). Yesus ben taki kaba taki Gado „o syatu a ten gi den sma di a kari” (Mateyus 24:22). Sobun, san den disipel musu du te den ogri sani disi o pasa? Yesus e gi den a deki-ati disi: „Te den sani disi e bigin, dan opo tanapu leti-opo èn opo un ede luku go na loktu, bika a frulusu fu unu de krosibei.”​—Lukas 21:28.

Ma fa den disipel na ini a ten dati ben o sabi taki a kaba de krosibei? Yesus e gi wan agersitori fu wan figabon. A e taki: „Te unu e si taki wan nyun taki e bigin gro na a bon èn a e bigin sproiti, dan unu sabi taki a waran ten fu a yari de krosibei. Sosrefi, te unu e si ala den sani disi, dan un musu sabi taki a Manpikin fu libisma de krosibei èn taki a e tanapu leti na mofodoro. Fu tru, mi e taigi unu taki den sma fu a ten disi no o dede kwetikweti, fosi ala den sani disi pasa.”​—Mateyus 24:32-34.

Sobun, te den disipel ben o si taki furu difrenti sani fu a marki e kon tru, den ben o sabi taki a kaba de krosibei. Yesus e gi den disipel di ben o libi na a ten dati a rai disi:

„Nowan sma sabi a dei nanga a yuru dati. Iya, srefi den engel fu hemel nanga a Manpikin no sabi, ma soso a Tata sabi. Bika neleki fa sani ben de na ini a ten fu Noa, na so a o de te a Manpikin fu libisma kon. Na ini a ten dati bifo a frudu, sma ben nyan, den ben dringi, man ben teki uma fu trow èn uma ben trow nanga man, teleki a dei doro di Noa go na ini na ark. Ma den no ben poti prakseri na san ben e pasa, teleki a frudu kon èn a wai den alamala puru. Na so a o de te a Manpikin fu libisma kon” (Mateyus 24:36-39). Neleki a Frudu na ini a ten fu Noa, na so a pori di Yesus taki fu en o kon na heri grontapu.

A no de fu taki dati den apostel di e arki Yesus na tapu Olèif-bergi e frustan taki den musu tan na ai. Yesus e taki: „Luku bun taki noiti unu nyan pasa marki, taki unu no dringi tumusi furu, noso taki unu no broko un ede nanga na aladei libi, so taki un ati kon hebi. Noso a dei dati o kon na unu tapu wantronso, sondro taki unu fruwakti dati. A o kon leki wan trapu na tapu ala den sma di e libi na grontapu. Fu dati ede, tan na ai èn begi ala ten taki unu man lowe gi ala den sani di musu pasa, èn taki unu kan tanapu na fesi a Manpikin fu libisma.”​—Lukas 21:34-36.

Yesus e sori baka taki den sani di a e taki no o pasa na wan tu presi nomo. A no e taki tu fu sani di ben o pasa na ini wan tu yari nomo. Boiti dati, den sani disi no ben o pasa soso na ini Yerusalem èn den no ben o miti den Dyu wawan. Den sani di a e taki o miti „ala den sma di e libi na grontapu”.

Yesus e taki dati den disipel musu tan na ai èn den musu de srekasreka. A e fruteri wan tra agersitori fu sori o seryusu a warskow disi de. A e taki: „Wán sani un musu sabi, taki efu a masra fu na oso ben sabi sortu yuru a fufuruman ben o kon, dan a ben o tan na ai èn a no ben o meki sma broko kon na ini en oso. Dati meki un musu de srekasreka tu, bika a Manpikin fu libisma o kon na wan yuru di unu no ben prakseri.”​—Mateyus 24:43, 44.

Yesus e sori den disipel taki den no abi fu frede. A e gi den a dyaranti taki te a profeititori disi e kon tru, wan „srafu” o de di e du en wroko fayafaya èn di de na ai. Yesus e fruteri wan agersitori di den apostel man frustan krin. A e taki: „Suma na trutru a koni srafu di de fu frutrow èn di en masra poti fu luku den futuboi fu en, so taki a kan gi den nyanyan na a reti ten? Koloku fu a srafu te en masra doro èn a si taki a srafu e du dati! Fu tru mi e taigi unu: A o poti a srafu fu luku ala den sani di a abi.” Ma efu a „srafu” e kon ogri èn a e du ogri nanga den tra srafu, dan a masra o „gi en wan bun hebi strafu”.​—Mateyus 24:45-51; luku Lukas 12:45, 46.

Ma Yesus no e fruteri na agersitori disi fu sori taki wan grupu bakaman fu en o kon ogri. San a wani leri den disipel nanga na agersitori disi? A wani taki den tan na ai èn taki den e du den wroko fayafaya. Yesus e fruteri wan tra agersitori fu sori den a sani disi.