Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 111

Ovapostolo va Pinga Ondimbukiso

Ovapostolo va Pinga Ondimbukiso

MATEO 24:3-51 MARKO 13:3-37 LUKA 21:7-38

  • Olondonge Vikuãla Vi Pinga Ondimbukiso

  • Oku Tẽlisiwa Kuovitumasuku Kocita Catete Kuenda Kovaso Yoloneke

  • Tu Sukila Oku Amamako Oku Lavulula

Vovali kekumbi kuenda eteke 11 ya Nisana li panda kesulilo. Handi vali, oloneke viupange walua wa Yesu palo posi, vi kasi oku sulila. Eye wa siatele oku longisa vonembele vokuenda kutanya kuenje koñolosi o tiukila konjo a enda oku sikĩla kosamua yolupale. Omanu va kuatele onjongole yalua kuenje “va endaenda selo [komẽle] konembele oku u yevelela.” (Luka 21:37, 38) Cilo oloneke viaco via pita, Yesu o kasi Komunda Yoliveira lovapostolo vakuãla: Petulu, Andereu, Tiago kuenda Yoano.

Ovapostolo vakuãla veya oku vangula la Yesu pokolika. Yesu ndopo a mala oku popia okuti, ka pa siala ewe lalimue okuti ka li nyõliwa kuenje eci ci va sakalaisa calua. Pole, hacoko lika ci va sakalaisa. Onjanja yimue Yesu wa va lunguile hati: “Lipongiyi, momo owola ka wa simili, oyo Mõlomunu eya.” (Luka 12:40) Eye wa popiavo eci catiamẽla “keteke Mõlomunu a tukuluka.” (Luka 17:30) Anga hẽ olondaka evi, vi kuete elitokeko limue, leci Yesu a vangula catiamẽla konembele? Ovapostolo va sakalala calua kuenje va pula vati: “Tu sapuile, ovina evi vi pita otembo yipi kuenda yipi yi kala ondimbukiso yoku tukuluka kuove kuenda yesulilo liovina vi kasi voluali?”—Mateo 24:3.

Citava okuti ovo va kala oku sima koku nyõliwa kuonembele okuti, lapa va kasi yi molẽha. Handi vali, ovo va pula eci catiamẽla koku tukuluka kua Mõlomunu. Citava okuti ovo va ivaluka olusapo lua Yesu luatiamẽla ‘kombuale yimue’ ya linga ‘ungende oku tambula uviali okuti noke o tiuka.’ (Luka 19:11, 12) Ovo va lipulavo catiamẽla kueci ci ka pita ‘kesulilo liovina vi kasi voluali.’

Yesu poku eca etambululo o tukula ovina vialua, vieca ondimbukiso yoku nyõliwa kua va Yudea, oku kongelamo onembele. Pole, eye o tukula vali alomboluilo akuavo. Ondimbukiso yaco yi ka kuatisavo Akristão kovaso yoloneke oku kũlĩha nda okuti va kasi kotembo yoku “tukuluka” kuaye ale va kasi ocipepi lesulilo liovina vi kasi voluali.

Osimbu anyamo a pita, ovapostolo va mola oku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Yesu. Kuenje ovina vialua eye a popia, vi fetika oku tẽlisiwa koloneke viavo. Noke yoku pita 37 kanyamo Akristão vana va lavulula, ka va kuatiwa ocituke eci kueya oku nyõliwa kua va Yudea, oku kongelamo onembele, kunyamo 70 K.K. Ovina viosi Yesu a tukula ka vi tẽlisiwa vunyamo 70 K.K., ale vokuenda kunyamo waco. Oco hẽ ovina vipi via velapo via laikele oku lekisa etukuluko liaye vunene Wusoma? Yesu eca etambululo kovapostolo vaye.

Eye o popia hati, ku ka kala “ovita kuenda asapulo ovita,” “ofeka yi katukila ofeka kuenda usoma u katukila usoma.” (Mateo 24:6, 7) O popiavo okuti, “ku kala ovilemawe kocitumãlo locitumãlo, onjala, lafengi.” (Luka 21:11) Yesu o lungula olondonge viaye hati: “Omanu va ko kuati loku vu lambalala.” (Luka 21:12) Ku ka molẽha ovaprofeto valua vesanda kuenje va yapuisa valua. Oku tomba ovihandeleko ku livokiya kuenda ocisola comanu valua ci ka pola. Handi vali, eye o popiavo okuti, “olondaka evi viwa Viusoma vi kundilua koluali luosi ha vi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.”—Mateo 24:14.

Ndaño okuti ovina vikuavo viocitumasuku ca Yesu via tẽlisiwa osimbu o Yerusalãi ka ya nyõliwile la va Roma kuenda noke yotembo yaco, anga hẽ Yesu wa tukula ovina vikuavo vi ka tẽlisiwa kovaso? O tẽla hẽ oku limbuka okuti onepa ya velapo yocitumasuku ca Yesu, yi kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo?

Ocina cimue Yesu a kongela kondimbukiso yoku tukuluka kuaye “ocina ca vĩha ci koka enyõleho.” (Mateo 24:15) Ocina caco ca vĩha, ca molẽha kunyamo 66 K.K., eci asualali vo ko Roma va yala ocilombo lapandela avo. Va Roma va ñuala ocingonja o Yerusalãi kuenda va fẽla olonepa vimue viocimbaka okuti ka ci pami vali. (Luka 21:20) Lonjila eyi, “ocina ca vĩha,” ci talama pocitumãlo cina va Yudea va tenda okuti, ‘ocitumãlo ci kola.’

Yesu o popiavo hati: “Ku iya ohali ya piãla okuti ka ya la pita tunde kefetikilo lioluali toke cilo kuenda ka yi ka pitako vali.” Kunyamo 70, va Roma va nyõla o Yerusalãi. Oku yuliwa ‘kuocitumãlo ci kola’ ca va Yudea oku kongelamo onembele, kua nena ohali ya piãla, momo kua fa olohuluwa viomanu. (Mateo 4:5; 24:21) Oku nyõliwa kuaco kua velapo okuti, oku nyõliwa kua pita ale volupale kuenda kuomanu va Yudea, ku sule. Kua imũla etavo lina va Yudea va kuãi vokuenda kuanyamo alua. Omo liaco, oku tẽliwa kuovitumasuku via velapo via Yesu kovaso yoloneke, vi ka nena ohali ya piãla.

NDOMO TU LEKISA EKOLELO VOKUENDA KUOLONEKE YESU A TUKULA

Ombangulo ya Yesu lovapostolo vaye yatiamẽla kondimbukiso yoku tukuluka kuaye vunene Wusoma kuenda yesulilo liovina vi kasi voluali, yi kasi oku amamako. Kaliye eye o va lungula eci catiamẽla koku kuama “va Kristu vesanda kuenda ovaprofeto vesanda. Eye o popia hati va ka seteka oku ‘kemba omanu, ndaño muẽle vana va nõliwa.’ (Mateo 24:24) Pole, vana va nõliwa ka va ka kembiwa. Va Kristu vesanda va molẽha ketimba, osimbu okuti oku tukuluka kua Yesu ka ku muiwa lovaso.

Yesu poku tukula ohali ya piãla yi laika oku iya kesulilo liovina vi kasi voluali, o popia hati: “Ekumbi li vumbula, osãi ka yeci owi wayo kuenda olombungululu vi loluka kilu, lovonene o kilu a sengiwa.” (Mateo 24:29) Ovapostolo ka va kũlĩhĩle ciwa ndomo olondaka evi vi koka usumba va kasi oku yevelela, vi ka tẽlisiwa. Ocili okuti, ci ka kala ocina cimue ci yokokisa.

Ovina viaco vi laika oku pita, vi ka kokela nye komanu? Yesu o popia hati: “Omanu va [ka] ambuka lusumba loku lavoka ovina vi laika oku pita kilu lieve, momo ovonene o kilu a sengiwa.” (Luka 21:26) Ovina Yesu a lombolola vi ka kala oloneke viohali yalua.

Yesu o lembeleka ovapostolo vaye poku va lomboluila okuti havosiko va ka lisiõsiõla eci ‘Mõlomunu eya lunene kuenda ulamba walua.’ (Mateo 24:30) Eye wa popia ale okuti Suku o ka kuatisa “omo lia vana va nõliwa.” (Mateo 24:22) Oco hẽ olondonge vakuekolelo nye vi sukila oku linga omo liovina vi koka usumba Yesu a kasi oku lombolola? Yesu o pamisa olondonge viaye hati: “Eci ovina evi vi fetika oku lingiwa, talami ngo kuenda kuati utõi, momo eyovo liene li kasi ocipepi.”—Luka 21:28.

Olondonge via Yesu vi kala koloneke viaco vi pondola oku kũlĩha ndati okuti esulilo li kasi ocipepi? Yesu o ta olusapo luatiamẽla kuti ukuyu hati: “Eci ovianja viaco vi fetika oku kula kuenda amẽla a yova, vu limbuka okuti ondombo yi kasi ocipepi. Cimuamue haico okuti, eci vu mola ovina evi viosi, limbuki okuti eye o kasi ocipepi pivelo. Ocili, ndu sapuili siti, ocitumbulukila cilo ka ci piti toke eci ovina evi viosi vi lingiwa.”—Mateo 24:32-34.

Kuenje eci olondonge vi mola oku tẽlisiwa kuovina vialua viondimbukiso, vi ka limbuka okuti esulilo li kasi ocipepi. Cilo, Yesu eca elungulo kolondonge via laikele oku kala koloneke viaco.

Eye o popia hati: “Catiamẽla keteke lowola yaco, lomue wa yi kũlĩha, ndaño ovangelo kilu, ndaño Omõla, te lika Isia. Ndeci ca kala koloneke via Noha, haico ci kala ketukuluko lia Mõlomunu. Momo koloneke viaco osimbu Etande ka lieyile, omanu va lia lia, va nyua nyua, alume va kuela kuenda akãi va kueliwa toke keteke Noha a iñila vocimbaluku, ka va limbukile cimue toke eci Etande lieya kuenje lia va nyõla vosi, haico ci kala ketukuluko lia Mõlomunu.” (Mateo 24:36-39) Lolondaka evi, Yesu o sokisa esulilo Letande lio koloneke via Noha okuti, lia pita koluali luosi.

Ovapostolo va kasi oku yevelela Yesu Komunda Yoliveira, va limbuka esilivilo lioku lavulula. Yesu o popia hati: “Lilavi oco ovitima viene ka vi ka lemelelue loku lia calua, loku nyua calua, lasakalalo omuenyo kuenje eteke liaco liu sangi ocipikipiki, ndulivi. Momo liya komanu vosi va tunga kilu lieve. Lavululi, likutilili olonjanja viosi okuti vu puluka kovina evi viosi vi laika oku iya kuenda oku talama kovaso a Mõlomunu.”—Luka 21:34-36.

Yesu o lekisa vali okuti, ocitumasuku caye ka ci ka tẽlisiwa lika konepa yimue. Eye ka kasi oku tukula ovina vi laika oku pita vokuenda kuanyamo amue okuti ci ka pita lika volupale luo Yerusalãi ale vepata lia va Yudea. O kasi oku popia ovina vi ka pita “komanu vosi va tunga kilu lieve.”

Yesu o popia okuti olondonge viaye vi ka sukila oku amamako oku lavulula kuenda oku liangiliya. Eye o pitulula etosi liaco poku ta olusapo lukuavo hati: “Limbuki okuti: Nda muẽleanjo wa kũlĩhĩle elivala ocimunu ciya, eye nda wa lavulula kuenda nda ka ecelelele okuti onjo yaye yi pundiwa. Lenevo lavululi, momo owola vu sima okuti Mõlomunu keya, eye iya.”—Mateo 24:43, 44.

Yesu o sapuila olondonge viaye esunga lieci va sukilila oku lekisa ekolelo. Eye o likuminya kokuavo okuti, eci ocitumasuku caye ci tẽlisiwa, ku ka kala “ukuenje” o ka lavulula loku liangiliya. Yesu o tukula olusapo lumue lu kuatisa ovapostolo oku kuata lonjanga elomboloko poku popia hati: “Helie ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, okuti cime caye wo kundika vakuanjo yaye oku va ĩha okulia votembo ya sokiyiwa? Ukuenje waco wa sumũlũha nda cime caye eci a pitĩla u sanga oku linga ndeci a kundikiwa! Ocili, ndu sapuili siti, eye o ko kundika ovina viaye viosi.” Nda “ukuenje” o fetika oku kuata ocituwa cimue cĩvi loku tata lãvi vakuavo, cime caye “u kangisa calua.”—Mateo 24:45-51; ci sokisa la Luka 12:45, 46.

Pole, Yesu ka kasi oku popia okuti, ocimunga cimue colondonge viaye via laikele oku kuata ocituwa cĩvi. Oco hẽ, nye Yesu a yongola oku longisa kolondonge viaye? Yesu o yongola okuti olondonge viaye vi amamako oku lavulula loku liangiliya, ndomo a ka ci lombolola volusapo lukuavo.