Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 112

Ngero mar Nyiri ma Silili Puonjowa Ang’o?

Ngero mar Nyiri ma Silili Puonjowa Ang’o?

MATHAYO 25:1-13

  • YESU GOYO NGERO E WI NYIRI APAR MA SILILI

Yesu osebedo ka dwoko penjo ma jootene a openje e wi ranyisi mag gik ma dhi nyiso ni entie e loch kendo ni giko mar ndalo okayo machiegni. Pod oparo penjogino. Omiyo, ochiwonegi puonj moro maber kotiyo gi ngero machielo. Joma odak e kinde ma biro yudo ka entie e loch e ma biro neno kaka weche mag ngerono chopo.

Ochako goyo ngerono kama: “Pinyruodh polo inyalo pim gi nyiri apar ma silili ma nokawo teynigi mondo gidhi girom ne wuon kisera. Abich kuomgi nofuwo to abich ne riek.”​—Mathayo 25:1, 2.

Ngerono ok nyis ni Yesu wacho ni nus mag jopuonjrene ma Pinyruodh polo biro bedo margi ofuwo, ni to nus modong’ to riek. Kar mano, gima owacho en ni kodok korka wach Pinyruoth, moro ka moro kuom jopuonjrene nigi nyalo mar yiero kabe obiro bedo motang’ kendo siko koneno, koso obiro galore. Kata kamano, Yesu onge kiawa ni moro ka moro kuom jotichnego nigi nyalo mar siko ka gichung’ motegno mi chop kama giyudoe gueth mag Wuon mare.

E ngerono, nyiri apar ma sililigo duto wuok mondo gidhi girom ne wuon kisera kendo giduto gikikore gi jomamoko moruowo e nyasino. Sama wuon kisera ochopo, nyirigo biro menyone yo gi teynigi ka gimiye luor sama odonjo gi miaha e ot moseik ne miahano. Kata kamano, weche dhinegi nade?

Yesu lero kama: ‘Mofuwogo nokawo teynigi to ne ok giting’o mafuta to mariek noting’o mafuta e i chupni kanyachiel gi teynigi. Kane wuon kisera odeko, nong’no noterogi giduto mi ginindo.’ (Mathayo 25:3-5) Wuon kisera ok chop e sa ma giparo ni onego obie. Nenore ni odeko miwuoro kendo nong’no tero nyirigo. Joote Yesugo nyalo paro kinde ma Yesu nogoyonegie ngero e wi jago moro moa e anyuola ma nigi huma ma ne odhi wuoth e piny mabor mi ‘gikone, noduogo bang’ bedo ruoth.’​—Luka 19:11-15.

E ngero mar nyiri apargo, Yesu lero gima gikone timore sama wuon kisera ochopo. Olero kama: “E dier otieno tir koko moro nowuok niya: ‘Wuon kisera osechopo! Wuoguru udhi uromne.’” (Mathayo 25:6) Be mano yudo ka nyiri ma sililigo oikore kendo gitang’ ka gineno?

Yesu medo wacho kama: “Eka nyirigo duto noa malo mi giiko teynigi. Mofuwo nowacho ne mariek ni, ‘Miwauru moko kuom mafuta ma un-go nikech teyniwa chiegni tho.’ To mariekgo nodwokogi niya: ‘Nenore ni ma wan-go ok bi romowa kanyachiel kodu. Kuom mano, dhiuru ir joma uso mafuta mondo ung’iew mau.’”​—Mathayo 25:7-9.

Kuom mano, nyiri abich mofuwo ok otang’ kendo wuon arus chopo to yudo ka ok giikore. Gionge gi mafuta moromo e teynigi kendo dwarore ni gidhi ging’iew moko. Yesu wacho kama: “Sama ne gidhi ng’iewo mafuta, wuon kisera nobiro. Nyiri ma noseikore nodonjo kode e nyasi mar kend, kae to ne olor dhoot. Bang’e, nyiri mamokogo bende nobiro ka gisayo ni, ‘Jaduong’, Jaduong’, yawnwae!’ En nodwokogi ni, ‘Awachonu adier, ok ang’eyou.’” (Mathayo 25:10-12) Mano kaka weche odhi marach ne nyirigo nikech oyud ka ok giikore kendo ok gisiko ka gineno!

Joote Yesu nyalo fwenyo ni wuon kisera ma Yesu wuoyoe ochung’ ne en owuon. Motelo ne mano, nitie ngero ma ne osegoyo ma ne oluongoree bende ni wuon kisera. (Luka 5:34, 35) To nade nyiri mariek? Ka Yesu ne wuoyo e wi “kueth matin” ma ne idhi mi Pinyruoth, nowacho kama: “Rwakreuru kendo beduru moikore, bende teyni magu obed ka liel.” (Luka 12:32, 35) Omiyo, e ngero mar nyiri ma sililigi, joote nyalo fwenyo ni joma Yesu wuoyo kuomgigo bende gin jolupne mana kaka gin. Kuom mano, en puonj mane ma Yesu chiwo e ngeroni?

Yesu ok we ji gi kiawa moro amora e wi puonj ma ngerono nigo. Otieko goyo ngerone kowacho kama: “Omiyo, sikuru ka uneno nikech ok ung’eyo chieng’no kata sano.”​—Mathayo 25:13.

Nenore maler ni Yesu jiwo jolupne mochung’ motegno ni biro dwarore ni ‘gisik ka gineno’ e kinde ma dhi yudo ka entiere e loch. Biro to odhi biro, kendo biro dwarore ni jolupnego otang’ kendo gibed moikore mana kaka nyiri abich mariek e ngerono. Mano e ma nyalo konyogi mondo kik giwe makore motegno gi genogi ma jaber mi pok man nyimgi bagi.