Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 112

Te vai-ara-noa-raa na vahine apî ei haapiiraa

Te vai-ara-noa-raa na vahine apî ei haapiiraa

MATAIO 25:1-13

  • HOROARAA IESU I TE FAAHOHOˈARAA O NA VAHINE APÎ HOÊ AHURU

Ua pahono â Iesu i na aposetolo tei ani mai i te tapao o te tau o to ˈna hoˈiraa mai e te anotau hopea o te faanahoraa o te ao nei. Horoa ˈtura oia i te hoê aˈoraa paari na roto i te tahi atu â faahohoˈaraa. E ite te feia e ora i te tau o to ˈna hoˈiraa mai ia tupu te reira.

Ua parau oia: “E nehenehe e faaau i te Faatereraa arii o te raˈi i na vahine apî hoê ahuru tei rave i ta ratou mori e tei haere e farerei i te tane faaipoipo. Mea neneva e pae o ratou e mea paari e pae.”—Mataio 25:1, 2.

Aita Iesu e hinaaro ra e parau e mea neneva vetahi o ta ˈna mau pǐpǐ o te fatu i te Faatereraa arii o te raˈi, e mea paari te tahi atu. Te faataa ra râ oia e no te Faatereraa arii, na ta ˈna mau pǐpǐ tataitahi e maiti i te vai ara noa aore ra eita. Ua papu râ ia Iesu e e nehenehe ta ˈna mau tavini tataitahi e tapea i to ratou haapao maitai, a haamaitaihia ˈtu ai e to ˈna Metua.

E haere na vahine apî hoê ahuru e farii popou i te tane faaipoipo, a amui atu ai i te feia apee i te faaipoiporaa. Ia tae mai oia, e turama na vahine apî i te eˈa i ta ratou mori, a faatura ˈtu ai ia ˈna a aratai ai oia i ta ˈna vahine faaipoipo i te fare faaineinehia no ˈna. Eaha râ te tupu?

Faataa ˈtura Iesu: “Ua rave hoi na vahine apî neneva i ta ratou mori, aita râ i rave atoa i te hinu. Area te mea paari, ua rave ïa i ta ratou mori e te hinu atoa i roto i te farii. Roohia aˈera ratou paatoa i te varea taoto no te maoro o te tane faaipoipo, e taoto atura ratou.” (Mataio 25:3-5) Aita te tane faaipoipo i tae oioi mai mai tei manaˈohia. E au ra e ua maoro roa oia, a taoto atu ai na vahine apî. Ua haamanaˈo paha na aposetolo i ta Iesu i faatia no te hoê tane no roto mai i te hui arii tei reva e tei hoˈi mai “i muri aˈe i to ˈna faatoroaraahia ei arii.”—Luka 19:11-15.

Faataa ihora Iesu i te ohipa i tupu i te taeraa mai te tane faaipoipo: “E tae aˈera i te tuiraa po, tuôhia maira: ‘Teie te tane faaipoipo! A haere e farerei ia ˈna.’” (Mataio 25:6) Ua ineine e ua vai ara noa anei na vahine apî?

Na ô atura Iesu: “Tia aˈera taua na vahine apî atoa ra e faaineine aˈera i ta ratou mori. Na ô maira na vahine apî neneva i te mea paari: ‘A horoa mai na maa vahi iti o ta outou hinu, te pohe ra hoi ta matou mori.’ Pahono atura te mea paari: ‘Eita paha e navai na tatou paatoa. A haere na râ outou e hoo mai i ta outou iho i te feia hoohoo.’”—Mataio 25:7-9.

Aita na vahine apî neneva e pae i vai ara noa e aita i ineine i te taeraa mai te tane faaipoipo. Aita i navai te hinu no ta ratou mori, a haere atu ai ratou e hoo mai. Faatia ˈtura Iesu: “A haere ai râ na vahine apî neneva e hoo mai i te hinu, tae maira te tane faaipoipo. Tomo aˈera na vahine apî tei ineine e o ˈna i roto i te fare oroa faaipoiporaa, e tapirihia ˈtura te opani. I muri iho, tae atoa maira na vahine apî e toe ra, e na ô maira: ‘E te Fatu, e te Fatu, iriti mai na!’ Pahono atura te fatu: ‘Oia mau ta ˈu e parau atu, aita vau i ite ia outou.’” (Mataio 25:10-12) Ahani iho â ïa ratou i vai ineine e i vai ara noa!

Ua nehenehe na aposetolo e ite e o Iesu iho te tane faaipoipo ta ˈna e faahiti ra. I faaau aˈena hoi oia ia ˈna iho i te hoê tane faaipoipo. (Luka 5:34, 35) E na vahine apî paari? Teie ta Iesu i parau no te “nǎnǎ iti” o te horoahia ˈtu te Faatereraa arii: “Ia ineine outou e ia ama noa ta outou mori.” (Luka 12:32, 35) E nehenehe na aposetolo e taa e o ratou iho na vahine apî o ta Iesu faahohoˈaraa. Eaha ïa te poroi ta Iesu e horoa ra?

Mea papu maitai ta Iesu poroi i to ˈna faaotiraa i ta ˈna faahohoˈaraa: “A ara ïa, aita hoi outou i ite i te mahana e te hora.”—Mataio 25:13.

Te aˈo ra oia i ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai e no te tau o to ˈna hoˈiraa mai, ia vai “ara” noa ïa ratou. E haere mai iho â oia, e ia ineine e ia vai ara noa ïa ratou, mai na vahine apî paari e pae, ia ore ia moˈe ia ratou to ratou tiaturiraa faufaa roa e ia ore ratou ia ere i te haamaitairaa ta ratou e nehenehe e fanaˈo.