Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 112

Olusapo Luafeko Vosombo Luatiamẽla Koku Lavulula

Olusapo Luafeko Vosombo Luatiamẽla Koku Lavulula

MATEO 25:1-13

  • YESU O TA OLUSAPO LUAFEKO EKŨI VOSOMBO

Yesu o kasi oku tambulula epulilo liolondonge viaye liatiamẽla kondimbukiso yoku tukuluka kuaye kuenda yesulilo liovina vi kasi voluali. Loku sokolola olondaka viaco, eye cilo eca elungulo lia sunguluka poku ta vali olusapo lumue. Oku tẽlisiwa kualio, ku ka muiwa la vana va ka kala vokuenda kuetukuluko liaye.

Eye o fetika oku ta olusapo poku popia hati: “Usoma wo kilu u sokisiwa lafeko ekũi va ambata olondiyelo viavo kuenje va enda oco va ka lisange la sandombua. Vatãlo pokati kavo va wulua kuenda vakuavo vatãlo va lunguka.”—Mateo 25:1, 2.

Yesu ka kasi oku popia okuti onepa yimue yolondonge vi ka piñala Usoma wo kilu via wulua kuenda onepa yikuavo via lunguka. Catiamẽla Kusoma, eye o yongola oku popia okuti omunu lomunu pokati kolondonge, o kuete epondolo lioku nõla nda o lavulula ale sio. Pole, Yesu ka kuete atatahãi vokuti omunu lomunu pokati kolondonge viaye o pondola oku amamako lekolelo kuenda oku tambula asumũlũho a Isiaye.

Volusapo, afeko ekũi va tunda oco va ka yolele sandombua kuenda oku likongela koku sambiliya ocipito cuvala. Eci eye a pitĩla, ovo va mihĩla vonjila lolondiyelo viavo, oco va yolele sandombua osimbu eye ambata ndombua konjo yina vo pongiyila. Anga hẽ aliangiliyo aco a pondola oku kuata onima yiwa?

Yesu o lombolola okuti: “Vana va wulua va ambata lika ulela volondiyelo viavo, pole, vana va lunguka va ambata ulela ukuavo volongalafa kumue lolondiyelo viavo. Osimbu sandombua a cilua, vosi yavo va suñila kuenje va pekela.” (Mateo 25:3-5) Sandombua ka pitĩla vepuluvi ovo va talamẽla. Ci molẽha okuti eye o cilua, kuenje afeko va pekela. Ovapostolo pamue va ivaluka eci Yesu a popia catiamẽla kombuale yimue ya linga ungende kofeka kupãla “oku tambula uviali okuti noke o tiuka.”—Luka 19:11-15.

Volusapo luafeko ekũi, Yesu o lombolola eci ci pita noke yoku pitĩla kua sandombua poku popia hati: “Noke vokati kuteke kua yevala ondaka yiti: ‘Sandombua o kasi oku iya! Kuendi ka lisangi laye.’” (Mateo 25:6) Anga hẽ afeko va lekisa okuti va liangiliya loku lavulula?

Yesu amisako loku popia hati: “Afeko vaco vosi va votoka kuenje va pongiya olondiyelo viavo. Afeko va wulua va sapuila vana va lunguka vati, ‘Tu ĩhiko kamue okolela momo olondiyelo vietu vi kasi oku ima.’ Afeko va lunguka va tambulula vati: ‘Ulela tu kuete oku litepela lene ka u tẽla. Hĩse u ka landi wene ku vana va landisa.’”—Mateo 25:7-9.

Afeko vatãlo va wulua, ka va kasi oku lavulula kuenda ka va lipongiyilile oku pitĩla kua sandombua. Va sukila ulela, omo okuti ka va kuete ulela u tẽla volondiyelo viavo. Yesu o lombolola hati: “Osimbu va ka landa, sandombua wa pitĩla. Afeko vana va lipongiya ale va enda kumue laye kocipito cuvala kuenje epito lia yikiwa. Noke afeko vakuavo veya loku popia vati, ‘A Ñala, a Ñala, tu yuluileko!’ Eye wa tambulula hati, ‘Ocili, ndu sapuili siti, sio kũlĩhĩli.’” (Mateo 25:10-12) Ocili okuti, va yeva esumuo lialua omo ka va lipongiyile kuenda ka va lavuluile!

Ovapostolo va kuata elomboloko liokuti, sandombua una Yesu a tukula, o lomboloka eye muẽle. Eye wa li sokisile ale la sandombua. (Luka 5:34, 35) Nye ci popiwa catiamẽla kafeko va lunguka? Poku popia catiamẽla ‘kokacunda’ ka vana va laikele oku tambula Usoma, Yesu o tukula olondaka viokuti: “Wali, lipongiyi kuenda olondiyelo viene vi taime.” (Luka 12:32, 35) Omo liaco, volusapo luatiamẽla kafeko, ovapostolo va limbuka okuti Yesu o kasi oku tukula olondonge viaye vakuekolelo. Olumapu lupi tu lilongisila kolusapo olu?

Yesu ka sile etatahãi lalimue. Eye o malusula olusapo luaye lolondaka viokuti: “Lavululi, momo ka wa kũlĩhĩli eteke ndaño owola.”—Mateo 25:13.

Eci ci lekisa okuti, Yesu o kasi oku eca elungulo kolondonge viaye vakuekolelo. Catiamẽla koku tukuluka kuaye, olondonge vi ka sukila oku ‘lavulula.’ Eye o keya, pole, ovio vi sukila oku lipongiya loku lavulula ndeci afeko vatãlo va lunguka, oco ka va ka pumbe elavoko kuenda onima ya va pongiyilua.