KAPITE 112
Te Lea Fakatata ʼo Te ʼu Taʼahine: He Ako ʼo ʼUhiga Mo Te Nofo Tokaga
-
ʼE FAI E SESU TE LEA FAKATATA ʼO TE ʼU TAʼAHINE ʼE TOKO HOGOFULU
Neʼe tali ia Sesu ki te fehuʼi ʼo ʼana apositolo ʼo ʼuhiga mo te fakailoga ʼo tana ʼi heni pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaeni. Neʼe manatu Sesu ki te faʼahi ʼaia, ʼi tana fakaha he tahi lea fakatata moʼo fai he fakatokaga poto kia natou. ʼE feala anai ki te ʼu tisipulo ʼae ka maʼuʼuli lolotoga tana ʼi heni, ke natou sisio ki te fakahoko ʼo te lea fakatata ʼaia.
Neʼe ina kamata fenei ia te lea fakatata: “ ʼE feala ke fakatatau te Puleʼaga ʼo selo ki he ʼu taʼahine ʼe toko hogofulu neʼe natou toʼo ʼanatou malama pea mo olo ʼo fakafetaulaki ki te tagata ʼohoana. Ko te toko nima ia natou neʼe vavale, pea ko te toko nima neʼe popoto.”—Mateo 25:1, 2.
Neʼe mole ui e Sesu, ʼi ʼana tisipulo ʼae ka natou kau ki te Puleʼaga ʼo selo, ko te vaelua ʼo natou ʼe vavale pea ko te tahi vaelua ʼe popoto. Kailoa ia, kaʼe ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga, neʼe fakaha e Sesu ʼe tahi maʼu e ʼana tisipulo te fealagia ʼae ke ina filifili pe ʼe nofo tokaga anai peʼe kailoa. Kaʼe neʼe falala ia Sesu, ʼe feala ke nonofo agatonu ʼana kaugana takitokotahi, pea mo natou maʼu he ʼu tapuakina mai tana Tamai.
ʼI te lea fakatata, neʼe olo fuli te ʼu taʼahine ʼe toko hogofulu ʼo fakatahi ki te ʼu hahaʼi ʼae ʼe natou fakatalitali te tagata ʼohoana. Pea ka tau mai, ʼe fakamalamaʼi anai e te ʼu taʼahine ia te ala ʼaki ʼanatou malama, ʼo natou fakaʼapaʼapaʼi ia ia ʼi tana ʼaumai tona ʼohoana ki te ʼapi ʼae neʼe teuteuʼi kia ia. Kaʼe kotea ʼae neʼe hoko?
Neʼe fakamahino fenei e Sesu: “Ko natou ʼae neʼe vavale, neʼe natou toʼo ʼanatou malama kaʼe neʼe mole natou ʼave he moʼi lolo. Kaʼe ko natou ʼae neʼe popoto neʼe natou toʼo ʼanatou malama pea mo Mateo 25:3-5) Neʼe mole tau mai te tagata ʼohoana ʼi te temi ʼae neʼe natou fakaʼamu ki ai. Neʼe hage ia neʼe tuai mai, pea neʼe maʼumoea ai te ʼu taʼahine. Neʼe lagi manatuʼi e te kau apositolo te meʼa ʼae neʼe fakamatala e Sesu ʼo ʼuhiga mo he tagata ʼaliki neʼe folau pea “ki muli age, [neʼe] toe liliu mai hili tana maʼu te pule fakahau.”—Luka 19:11-15.
he moʼi lolo ʼi ʼanatou ʼaiʼaga lolo. ʼI te tuai mai ʼa te tagata ʼohoana, neʼe natou tulemomoe fuli pea natou maʼumoea leva.” (ʼI te lea fakatata ʼo te ʼu taʼahine ʼe toko hogofulu, neʼe fakaha ai e Sesu te meʼa ʼae ka hoko moka tau mai leva ia te tagata ʼohoana, neʼe ina ui fenei: “Neʼe kalaga fenei ʼihi ʼi te poʼuli: ‘Koʼeni te tagata ʼohoana! Kotou olo ʼo fakafetaulaki ki ai.’ ” (Mateo 25:6) Neʼe nonofo teuteu koa pea mo tokakaga te ʼu taʼahine ʼaia?
Neʼe hoko atu fenei e Sesu: “Neʼe tutuʼu ake te kau taʼahine ʼaia ʼo natou teuteuʼi ʼanatou malama. Neʼe ui fenei age e natou ʼae neʼe vavale kia natou ʼae neʼe popoto: ‘Kotou foaki mai hamatou moʼi lolo, koteʼuhi kua vave mate ʼamatou malama.’ Neʼe ui fenei age e natou ʼae neʼe popoto: ‘ ʼE mole lagi feʼauga anai maʼa tatou fuli. Kaʼe kotou olo kia natou ʼae ʼe natou fakatau te lolo, pea mo kotou totogi hakotou moʼi lolo.’ ”—Mateo 25:7-9.
Koia ko te ʼu taʼahine vavale ʼe toko nima neʼe mole nonofo tokaga pea neʼe mole natou teuteu ki te tau mai ʼa te tagata ʼohoana. Neʼe mole feʼauga te moʼi lolo ʼo ʼonatou malama pea neʼe tonu ai ke natou olo ʼo kumi he moʼi lolo. Neʼe fakamatala fenei e Sesu: “ ʼI tanatou olo ʼaia ʼo totogi mai hanatou moʼi lolo, neʼe haʼu ia te tagata ʼohoana. Pea ko te ʼu taʼahine ʼae neʼe nonofo teuteu, neʼe natou hu fakatahi mo ia ki te kaitahi ʼo te faiʼohoana, pea neʼe pupunu leva te matapa. Ki muli age, neʼe toe tau age te ʼu taʼahine ʼe toko nima ʼae, ʼo natou ui fenei: ‘ ʼAliki, ʼAliki, avahi mai!’ Neʼe ina tali fenei age: ‘ ʼE au tala moʼoni atu, ʼe mole au iloʼi koutou.’ ” (Mateo 25:10-12) Neʼe ko he meʼa fakaʼofaʼofa ʼaia neʼe hoko kia natou ʼi tanatou mole nonofo teuteu pea mo nonofo tokaga.
Neʼe feala ke mahino ki te kau apositolo, ko te tagata ʼohoana ʼae neʼe talanoa ki ai Sesu neʼe ko ia totonu. ʼI muʼa atu, neʼe ina fakatatau ia ia ki he tagata ʼohoana. (Luka 5:34, 35) Pea ko ai te ʼu taʼahine popoto? ʼI te talanoa ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te “kiʼi faga ovi,” ʼae ka foaki anai kia natou ia te Puleʼaga, neʼe ina ui fenei: “Ke kotou nonofo teuteu pea mo fakamu ʼokotou malama.” (Luka 12:32, 35) Koia, ʼi te lea fakatata ʼo te ʼu taʼahine, neʼe feala ke mahino ki te kau apositolo, neʼe talanoa ia Sesu ʼo ʼuhiga mo natou totonu pea mo te tahi kau fakanofo. Kotea te manatu ʼae neʼe fia fakaha e Sesu ʼaki te lea fakatata ʼaia?
Neʼe fakaha lelei e Sesu te faʼahi ʼaia, ʼi tana fakaʼosi fenei ia tana lea fakatata: “Koia, kotou nonofo tokaga, koteʼuhi ʼe mole kotou iloʼi te ʼaho peʼe ko te hola.”—Mateo 25:13.
Koia, neʼe fai ai e Sesu he fakatokaga ki ʼana tisipulo agatonu ʼo ʼuhiga mo te ʼaoga ʼae ke natou “nonofo tokaga” lolotoga tana ʼi heni. ʼE haʼu anai ia Sesu, pea ʼe tonu ke natou nonofo teuteu mo nonofo tokaga, ohage ko te ʼu taʼahine popoto ʼe toko nima, ke ʼaua naʼa natou galoʼi tanatou ʼamanaki maʼuhiga, ʼo mole natou maʼu ai te fakapale ʼae neʼe fakapapauʼi age kia natou.