Ndaku munda

Ndaku ku tshikebelu

NSHAPITA WA 113

Dilongesha dia kuikala ne tshisumi​—Ntalanta

Dilongesha dia kuikala ne tshisumi​—Ntalanta

MATAYI 25:14-30

  • YEZU UDI UFILA TSHILEJILU TSHIA NTALANTA

Pavua Yezu ku Mukuna wa Olive ne bapostolo bende banayi, wakabapesha tshilejilu tshikuabu. Matuku makese kumpala, patshivuaye mu Yeliko, wakafila tshilejilu tshia mina bua kuleja ne: Bukalenge butshivua kule. Tshilejilu tshidiye ufila mpindieu tshidi ne malu a bungi a muomumue. Etshi ntshitupa tshia diandamuna dia lukonko luvua lutangila dikalaku diende ne nshikidilu wa ndongoluelu wa malu. Diandamuna edi didi dileja ne: bayidi bende bavua ne bua kuikala ne tshisumi mu mudimu uvuaye mubapeshe.

Yezu udi utungunuka wamba ne: “Bukalenge ebu budi anu bu muntu uvua ukeba kuya ku luendu ku babende, wakabikila bapika bende, kubashilaye bintu biende.” (Matayi 25:14) Bu mukavua Yezu mudifuanyikije ne muntu uvua muenze luendu muye ku babende “bua kuangata bukokeshi bua bukalenge,” bapostolo bavua mua kumvua bipepele ne: Yezu uvua wakula buende yeye.​—Luka 19:12.

Kumpala kua muntu wa mu tshilejilu etshi kuenzaye luendu, wakapesha bapika bende bintu biende bia mushinga. Mu bidimu bisatu ne tshitupa bia mudimu wa Yezu wa kuyisha, wakadifila ne muende muonso bua kuyisha lumu luimpe lua Bukalenge bua Nzambi, ne wakalongesha bayidi bende bua kuenza mudimu eu. Bu mukavuaye umbuka, uvua mutuishibue ne: nebakumbaje mudimu uvuaye mubalongeshe bua kuenza eu.​—Matayi 10:7; Luka 10:1, 8, 9; fuanyikija ne Yone 4:38; 14:12.

Mu tshilejilu etshi, mmunyi mudi muntu eu wabanya bintu biende? Yezu udi wamba ne: “Wakapesha umue ntalanta itanu, mukuabu ntalanta ibidi, ne munga ntalanta umue, muntu ne muntu bilondeshile tshivuaye mua kukokesha, ne kuyaye ku babende.” (Matayi 25:15) Ntshinyi tshienza bapika aba ne bintu bidibu babapeshe? Nebenzaku nabi mudimu ne tshisumi bua kupatuila mfumuabu makasa anyi? Yezu udi wambila bapostolo bende ne:

“Eu uvua mupete ntalanta itanu wakaya diakamue, wakenduluka nayi mushinga, kupetaye itanu mikuabu. Bia muomumue, eu uvua mupete ibidi, wakapeta ibidi mikuabu. Kadi mupika uvua mupete anu umue wakaya, kumbulaye tshina, kusokokaye makuta a mfumuende.” (Matayi 25:16-18) Ntshinyi tshienzeka papingana mfumuabu?

Yezu udi utungunuka wamba ne: “Matuku a bungi mamane kupita, mfumu wa bapika abu wakalua, kubadikaye nabu bintu.” (Matayi 25:19) Bapika babidi ba kumpala bakenza tshionso tshivuabu mua kuenza, “muntu ne muntu bilondeshile tshivuaye mua kukokesha.” Mupika yonso uvua ne tshisumi, muenji wa mudimu, ne mupatule makasa mu bintu bivuabu bamupeshe. Uvua mupete ntalanta itanu wakapatula dikumi, muena ibidi kupatulaye pende inayi. (Kadi tshikondo atshi, muenji wa mudimu uvua mua kuenza mudimu mu bidimu 19 bua kupeta ntalanta umue.) Mfumu wakela yonso wa kudibu kalumbandi wamba ne: “Udi muenze bimpe, mupika muimpe wa lulamatu! Wewe uvua ne lulamatu ku mutu kua bintu bikese. Nenkuteke ku mutu kua bintu bia bungi. Buela mu disanka dia mfumuebe.”​—Matayi 25:21.

Kadi mbishilangane ne mupika uvua mupete ntalanta umue. Uvua muambe ne: “Mfumu, mvua mumanye ne: wewe udi muntu utu wenzejangana malu ku bukole, upuola muaba uuvua kuyi mukune ne usangisha muaba uuvua kuyi mupepule. Ke bualu kayi mvua mumvue buôwa, meme kuya, kusokoka ntalanta webe mu buloba. Tangila, angata tshidi bu tshiebe.” (Matayi 25:24, 25) Kavua nansha mutekeshe makuta aa kudi balami ba ku nzubu ya dilamisha makuta bua kupatuila mfumuende makasa nansha makese to. Bushuwa, kavua muenze mudimu bua kupatuila mfumuende makasa to.

Bulelela, mfumu wakamumona bu “mupika mubi muena lulengu.” Bakamunyenga too ne bivuaye nabi ne kubipeshabu mupika uvua musue kuenza mudimu ne tshisumi. Mfumuende wakamuambila ne: “Muntu yonso udi ne tshintu, nebamupeshe bikuabu ne neikale nabi bivule. Kadi muntu udi kayi ne tshintu, nebamunyenge too ne tshidiye natshi.”​—Matayi 25:26, 29.

Bayidi ba Yezu bavua ne malu a bungi a kuelela meji, too ne avua apetangana ne tshilejilu etshi. Bavua mua kumona ne: tshivua Yezu mubapeshe, mmumue ne: diakalenga dinene dia kuvuija bantu bayidi tshivua bualu bua mushinga mukole. Uvua mutemene bua bikale ne tshisumi mu mudimu eu. Yezu kavua muele meji ne: bonso buabu bavua ne bua kuenza bia muomumue mu mudimu wa kuyisha uvuaye mubapeshe bua kuenza to. Anu mudibi bileja mu tshilejilu, muntu yonso udi ne bua kuenza tshionso tshidiye mua kuenza “bilondeshile tshivuaye mua kukokesha.” Ebi kabiena bisua kumvuija nansha kakese ne: Yezu neasanke muntu yeye ne “lulengu” ne kayi wenza muende muonso bua kuenza mudimu ne bintu bidi mfumu mumupeshe to.

Nunku bapostolo bavua ne bua kuikala basanke bua muvua Yezu mubashindikile ne: “Muntu yonso udi ne tshintu, nebamupeshe bikuabu”!