Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 118

Se Kinauga e Uiga ki te ‵Toe Tino Sili

Se Kinauga e Uiga ki te ‵Toe Tino Sili

MATAIO 26:31-35 MALEKO 14:27-31 LUKA 22:24-38 IOANE 13:31-38

  • NE TUKU ATU NE IESU A PATI FAKATONUTONU E UIGA KI TULAGA PULE

  • NE ‵VALO MAI A TE FAKAFITI NE PETELU A IESU

  • E FAKAMAILOGA NE TE ALOFA A SOKO O IESU

I tena toe afiafi po mo ana apositolo, ne tuku atu ne Iesu se akoakoga ‵lei i te faiga o te galuega fatauva mai te ‵fuluga o olotou vae. Kaia ne aoga ei te faifaiga tenā? Ona ko te vāivāiga ne fakaasi atu ne latou. Ne tuku atu latou ki te Atua, kae koi manava‵se eiloa latou me ko oi te tino tafasili i te maluga i a latou. (Maleko 9:33, 34; 10:35-37) Ne fakamasei atu eiloa a te vāivāiga tenā o latou ki te lotou afiafi.

Ne aofia a te kau apositolo i “se kinauga lasi i a latou me ko oi te ‵toe tino sili i a latou.” (Luka 22:24) Ne ‵tau eiloa o fakafanoanoa atu ki a Iesu ke lavea ne ia me ko toe kinau foki latou! Ne a ana mea ne fai?

I lō te kotekote ne ia ana apositolo mō te lotou kilokiloga mo amioga, ne faipati atu eiloa a Iesu mo te kufaki ki a latou: “A tupu o atufenua e pule atu ki luga i a latou e pelā me ne aliki, a ko tino kolā e isi se lotou pule ki luga i a latou e fakaigoa ki Tino Kaima‵lie. A ko koutou e se ‵tau o fai penā. . . . Ko oi te tino e sili atu, ko te tino telā e sagasaga i te taipola o kai io me ko te tino telā e tavini atu?” Mai te fakamasaua atu a te fakaakoakoga telā ne fakaasi atu faeloa ne ia ki a latou, ne fai atu a Iesu: “Kae ko au tenei e ‵nofo mo koutou kae tavini atu ki a koutou.”—Luka 22:25-27.

Faitalia olotou tulaga sē ‵lei katoatoa, ne ‵kau fakatasi eiloa a te kau apositolo mo Iesu e auala i tulaga faiga‵ta e uke. Tela la, ne fai mai a ia: “Ka fai ne au se feagaiga mo koutou e pelā eiloa mo te feagaiga ko oti ne fai ne toku Tamana ki a au, mō se malo.” (Luka 22:29) Ne fai eiloa a tāgata konei mo soko a‵lofa tumau o Iesu. Ne fakatalitonu atu ne ia ki a latou e auala i se feagaiga i te va o ia mo latou, me ka ‵kau fakatasi latou i te Malo kae pule fakatasi latou e pelā me ne tupu.

E tiga eiloa ne maua ne apositolo a te fakamoemoega fakaofoofogia tenei, koi fai eiloa latou mo tino faka-te-foitino kae se ‵lei katoatoa. Ne fai atu a Iesu ki a latou: “Ko manako a Satani ke faka‵ma a koutou katoa e pelā me ne saito,” kolā e tatela‵tela i te taimi e faka‵ma i ei. (Luka 22:31) Ne fakailoa atu a ia ke fakaeteete: “Ka tiaki katoa ne koutou au i te po tenei, me e fai mai te tusi: ‘Ka tamate ne au te tausi mamoe, kae ka mafuta valevale a mamoe i te lafu.’”—Mataio 26:31; Sakalia 13:7.

Ne ‵teke atu a Petelu mo te loto talitonu penei: “E ui eiloa e tiaki ne latou konei a koe, kae e se mafai ne au o tiaki koe!” (Mataio 26:33) Ne fai atu a Iesu ki a Petelu me koi tuai o tagi fakalua a te moa i te po tenā, kae ka fakafiti ne Petelu a a ia. Kae ne toe fai atu a Iesu: “Kae ko oti ne ‵talo malosi au mō koe ko te mea ke se galo tou fakatuanaki, a ko koe, kafai e toe ‵fuli mai, ke fakamalosi atu la ou taina.” (Luka 22:32) Kae ne toe fai atu a Petelu mo te loto toa: “Kafai foki loa e ‵tau o ‵mate fakatasi tāua, e se mafai lele eiloa o fakafiti ne au a koe.” (Mataio 26:35) Ne fai atu foki penā a nisi apositolo.

Ne fai atu a Iesu ki ana soko: “Ka ‵sala koutou ki a au; kae e pelā mo aku pati ne fai ki tino Iutaia, ko fai atu foki nei ne au ki a koutou, ‘A te koga e fano au ki ei e se mafai ne koutou o ‵mai ki ei.’” Ne toe fai atu a ia: “Ko tuku atu ne au ki a koutou se fakatonuga fou, ke fakatau a‵lofa koutou; e pelā eiloa mo au ne alofa ki a koutou, ke fakatau a‵lofa foki koutou. Ona ko te mea tenei ka iloa ei ne tino katoa i a koutou ko oku soko, māfai e fakatau a‵lofa koutou.”—Ioane 13:33-35.

I te lagonaga ne latou a pati a Iesu me ko toetoe fua te taimi ka ‵nofo fakatasi ei latou, ne fesili atu a Petelu: “Te Aliki, e fano koe ki fea?” Ne tali atu a Iesu: “A te koga e fano au ki ei e se mafai ne koe o tautali mai i a au i te taimi nei, kae ka tautali fakamuli mai koe i a au.” Ne fai atu a Petelu mo te fanoanoa: “Te Aliki, kaia e se mafai ei ne au o tautali atu nei i a koe? Ka tuku atu ne au toku ola mō koe.”—Ioane 13:36, 37.

Ko fakasino atu nei a Iesu ki te taimi ne uga atu ei ne ia ana apositolo i se malaga talai i Kalilaia e aunoa mo se taga tupe io me ne meakai. (Mataio 10:5, 9, 10) Ne fesili atu a ia: “E a, e isi se mea ne ma‵tiva koutou i ei?” Ne tali atu latou: “Ikai!” Kae ne a mea e ‵tau o fai ne latou mai te taimi tenā o vau ki mua? Ne fakatonu atu a Iesu ki a latou: “Kae nei la, a te tino telā e isi sena taga tupe ke ave ne ia, e penā foki te taga meakai, kae ko te tino e seai sena pelu ke na fakatau atu ne ia tena gatu mo ‵togi tena pelu. Au e fai atu ki a koutou me e ‵tau o fakataunu ki a au a mea kolā ne tusi mai penei, ‘Ne lau fakatasi a ia mo tino solitulafono.’ Me ko fakataunu te mea tenei e uiga ki a au.”—Luka 22:35-37.

Ne fakasino atu a Iesu ki te taimi ka ‵tuki ei a ia ki luga i se lakau fakasaua fakatasi mo tino amio ma‵sei, io me ko tino solitulafono. Mai tua ifo i ei, ka fe‵paki ana soko mo fakasauaga matagā. Ne mafau‵fau latou me ko toka latou telā ne fai atu ei: “Te Aliki, kiloke! e lua a pelu konei.” Ne tali atu a ia: “Ko lava.” (Luka 22:38) Ona ko te mea e lua olotou pelu, ne fai eiloa ke maua fakavave ne Iesu a te avanoaga ke akoako atu ki a latou a te suā akoakoga tāua.