Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 119

Iesu​—Te Auala, te Munatonu, te Ola

Iesu​—Te Auala, te Munatonu, te Ola

IOANE 14:1-31

  • NE FANO A IESU O FAKATOKA SE KOGA

  • NE TAUTO ATU A IA KI ANA SOKO E UIGA KI SE FESOASOANI

  • E SILI ATU TE TAMANA I TE TAMA

A koi ‵nofo atu latou mo ana apositolo i te potu tafa ki luga mai tua o te ‵kaiga o te fakamanatuga, ne fakamalosi atu a Iesu ki a latou: “Ke mo a ma ‵pole otou loto. Fakatuanaki ki te Atua; kae fakatuanaki mai foki ki a au.”—Ioane 13:36; 14:1.

Ne tuku atu ne Iesu ki ana apositolo fakamaoni a te pogai ke se ‵pole olotou loto māfai ko fano keatea a ia: “E uke a koga ‵nofo i te fale o toku Tamana . . . Kafai foki e fano au o fakatoka se koga mō koutou, ka toe foki mai au o puke koutou, ko te mea ke ‵nofo foki koutou i te koga telā e nofo au i ei.” Kae ne seki maina a te kau apositolo me ne faipati a ia e uiga ki tena fano ki te lagi. Ne fesili atu a Toma: “Te Aliki, e se iloa ne matou te koga e fano koe ki ei. E mafai pefea o iloa ne matou a te auala?”—Ioane 14:2-5.

Ne tali atu a Iesu: “Au ko te auala mo te munatonu mo te ola.” E mafai o fanatu se tino ki te fale faka-te-lagi o tena Tamana māfai e talia ne ia a Iesu mo ana akoakoga kae fakaakoako atu ki tena olaga. Muna a Iesu: “E seai se tino e fanatu ki te Tamana māfai e se ui mai i a au.”—Ioane 14:6.

Ne fakamolemole atu a Filipo, telā ne fakalogologo faka‵lei atu: “Te Aliki, fakaasi mai ki a matou te Tamana, tenā fua te mea e fia iloa ne matou.” Kāti ne manako a Filipo ki nisi fakaasiga a te Atua, e pelā mo fakaasiga ne maua ne Mose, Elia, mo Isaia. Kae ne maua ne te kau apositolo se mea telā e ‵lei atu i vaegā fakaasiga penā. Ne fakaasi atu ne Iesu te mea tenā i tena tali: “Mai tua o se taimi leva ne ‵nofo fakatasi ei au mo koutou, e Filipo, e seki iloa eiloa ne koe au? So se tino e kilo mai ki a au ko kilo foki ki te Tamana.” Ne fakaasi atu ne Iesu i se auala ‵lei katoatoa a uiga o tena Tamana; tela la, a te ‵nofo fakatasi mo te onoono atu ki a Iesu e fai eiloa pelā me ko lavea ne koe te Tamana. E tonu, e sili atu a te Tamana i te Tama, me ne fai atu a Iesu: “A mea kolā e fai atu ne au ki a koutou e se i a aku eiloa.” (Ioane 14:8-10) E mafai o lavea ne te kau apositolo me ne tuku atu eiloa ne Iesu a tavaega ki tena Tamana mō ana akoakoga.

Ko oti ne lavea ne te kau apositolo a te faiga ne ia o galuega fakaofoofogia kae lagona foki ne latou a te folafolaatuga ne ia o te tala ‵lei e uiga ki te Malo o te Atua. Nei la, ne fai atu a ia ki a latou: “Au e fai ‵tonu atu ki a koutou, so se tino e fakatuanaki mai ki a au ka fai foki ne ia a galuega konei e fai ne au; kae ka fai ne ia a galuega kolā e sili atu i galuega konei.” (Ioane 14:12) Ne seki fai atu a Iesu me ka fai ne latou a vavega kolā e sili atu te fakaofoofogia i lō mea ne fai ne ia. Kae ka fai ne latou te lotou galuega mō se taimi tai leva atu, i se koga tai lasi atu, kae ki tino foki kolā e tokouke atu.

A te fano keatea o Iesu, e se fai loa pelā me ka tuku tiaki latou, me ne folafola atu a ia: “Kafai e fakamolemole mai koutou ki so se mea i toku igoa, ka fai eiloa ne au te mea tenā.” E se gata i ei, ne fai mai a ia: “Ka fakamolemole au ki te Tamana kae ka tuku atu ne ia ki a koutou se isi fesoasoani ke ‵nofo mo koutou ki te se-gata-mai, ko te agaga o te munatonu.” (Ioane 14:14, 16, 17) Ne fakatalitonu atu a ia ki a latou me ka maua ne latou a te agaga tapu, ko te suā fesoasoani tenei. Ne taunu eiloa te mea tenā i te aso o te Penitekoso.

“Ko se leva nei,” ne fai mai Iesu, “ka se toe lavea ei au ne te lalolagi, kae ka lavea ne koutou au, me i a au e ola kae ka ola foki koutou.” (Ioane 14:19) E se gata fua i te fakasae atu o Iesu ki a latou i se foitino faka-te-tagata mai tua o tena toetuga, kae ka toe faka‵tu aka ne ia latou fakamuli ke ‵nofo fakatasi latou i te lagi e pelā me ne tino faka-te-agaga.

Nei la, ko taku atu ne Iesu se munatonu faigofie: “So se tino e nofo mo aku fakatonuga kae fakalogo ki ei, ko ia tenā e alofa mai ki a au. Kae ko so se tino e alofa mai ki a au e alofa foki toku Tamana ki a ia, kae ka alofa au ki ei kae ka fakaasi faka‵lei atu au ki a ia.” Ne fesili atu ei a te apositolo ko Iuta, telā ne fakaigoa foki ki a Tataio: “Te Aliki, se a te mea ne tupu ko manako ei koe o fakaasi faka‵lei mai koe ki a matou kae e se ki te lalolagi?” Ne tali atu a Iesu: “Kafai e alofa mai se tino ki a au, ka fakalogo a ia ki aku muna, kae ka alofa toku Tamana ki a ia . . . So se tino e se alofa mai ki a au e se fakalogo ki aku pati.” (Ioane 14:21-24) E se pelā mo ana soko, e se talia ne te lalolagi a Iesu e pelā me ko te auala, te munatonu, mo te ola.

Ko fanatu keatea a Iesu, tela la, ka mafai pefea o masaua ne ana soko a mea katoa ne akoako atu ne ia ki a latou? Ne fakamatala mai a Iesu: “Kae ko te fesoasoani, ko te agaga tapu, telā ka uga mai ne toku Tamana i toku igoa, ko ia tenā ka akoako atu ne ia ki a koutou a mea katoa kae ka fakamasaua atu ne ia ki a koutou a mea katoa kolā ne fai atu ne au ki a koutou.” Ne lavea ne te kau apositolo a te malosi o te agaga tapu, tela la, ne fakamafanafana atu eiloa a te fakatalitonuga tenei ki a latou. Ne toe fai atu a Iesu: “Ka tiaki ne au koutou mo te filemu; kae ka tuku atu ne au ki a koutou a toku filemu. . . . Ke mo a ma ‵pole otou loto io me e ma‵taku koutou.” (Ioane 14:26, 27) Ne maua eiloa ne te kau soko se pogai ‵tau ke mo a ma ‵pole olotou loto—ka maua eiloa ne latou a te takitakiga mo te puipuiga mai i te Tamana o Iesu.

E se leva nei kae ka lavea atu a fakamaoniga o te puipuiga a te Atua. Ne fai mai a Iesu: “Ko vau a te pule o te lalolagi, kae e seai sena pule i luga i a au.” (Ioane 14:30) Ne mafai o ulu atu a te Tiapolo ki a Iuta kae fakamalosi atu i se auala masei. Kae e seai lele eiloa se uiga agasala ne maua atu i a Iesu telā ne mafai o fakaaoga ne Satani ke fai ei a Ia ke ‵teke atu ki te Atua. Ne seki mafai foki eiloa ne te Tiapolo o taofi a Iesu i te mate. Kaia? Ne fakamautinoa mai penei ne Iesu: “E fai eiloa ne au a te fakatonuga ne tuku mai ne te Tamana ke fai ne au.” E mautinoa eiloa i a ia me ka fakatu aka a ia ne tena Tamana.—Ioane 14:31.