Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 131

Mbeni Gbia so tënë ayeke na li ti lo ape abâ pasi na ndo ti keke

Mbeni Gbia so tënë ayeke na li ti lo ape abâ pasi na ndo ti keke

MATTHIEU 27:33-44 MARC 15:22-32 LUC 23:32-43 JEAN 19:17-24

  • A KANGA JÉSUS NA NDO TI KEKE TI PASI

  • AZO AHE JÉSUS NDALI TI MBENI MBETI SO A ZIA NI NA LI TI LO

  • JÉSUS AMÛ NA ZO BEKU TI DUTI ANDE NA FINI NA YÂ TI PARADIS NA NDO TI SESE

A gue na Jésus na mbeni ndo so ayo pëpe na gbata ni, na ndo so a yeke gue ti fâ lo dä. A mû nga ambeni zo ti nzi use na tere ti Jésus, ti tene a fâ ala. Ndo so a gue na ala dä so, a iri ni Golgotha, wala Ndo ti bio ti li, mbeni ndo so tongana zo “angbâ ayo” lo peut ti bâ ni.—Marc 15:40.

A zi bongo na tere ti akoli ni ota kue. Na pekoni, a mû na ala vin so a zia myrrhe nga na mbeni sengo ye ti tene asara ala tongana mbangi. Âmanke, awali ti Jérusalem la aleke vin ni so, na aturugu ti Rome ni agbanzi pëpe ti tene a mû ni na azo so ala gue ti fâ ala, ngbanga ti so a yeke aidé ala ti hinga songo ti pasi ti ala ni mingi ape. Me na ngoi so Jésus atara ni, lo ke ti nyon ni. Ngbanga ti so Jésus aye si lê ti lo angbâ senge na ngangu ngoi ni so; lo wani lo ye ti hinga songo ti pasi so lo yeke bâ nga tongana nyen la lo ngbâ be-ta-zo juska na kuâ.

A zia Jésus na ndo ti keke (Marc 15:25). Aturugu ni apika amaboko nga na gere ti Jésus na apointe, a lï tâ yâ ti nyama ti tere ti lo, a sara si ye ni ason lo sioni. Na ngoi so ala yô keke ni na nduzu, songo ni akiri aga tâ ngangu mingi ndali ti so nengo ti Jésus ni asara si anyama ti tere ti lo ayeke suru. Me, Jésus asuku nga na aturugu ni ape. Lo sambela gi Nzapa lo tene: “Babâ, pardonné ala, teti ala hinga pëpe ye so ala yeke sara.”—Luc 23:34.

Mingi ni ka aRomain ayeke pika mbeni mbeti na nduzu, so na lê ni a yeke fa sioni so zo ni asara so alingbi na kuâ. Ti so ni so, Pilate asû mbeti so atene: “Jésus, zo ti Nazareth, Gbia ti aJuif.” A sû mbeti ni na Hébreu, Latin nga na Grec, tongaso si azo mingi apeut ti diko ni. Pilate asû mbeti so ti fa kengo so bê ti lo ake na aJuif ni so ahunda gi na lo ti fâ Jésus so. Aprêtre-mokonzi ni aye ye ni so ape, ni la ala tene: “Mo sû mbeti ni mo tene ‘Gbia ti aJuif’ pëpe, me mo sû mo tene so lo tene: ‘Mbi yeke Gbia ti aJuif’” Me, teti so lo ye encore ti tene ala la afa na lo ye so lo doit ti sara ape, Pilate angbâ atene na ala: “Mbeti so mbi sû awe, mbi sû awe.”—Jean 19:19-22.

Aprêtre ni so ngonzo agbu ala ngangu so akiri akiri encore na ndo ti tënë ti mvene so a bi lani na ndo ti Jésus na gbele Sanhédrin. Ni la, même azo so ayeke hon na lege akomanse ti yengere li ti ala, ala he Jésus ala tene: “He, mo so mo tene mo yeke kungbi temple na mo yeke leke ni na lango ota so la; sö fini ti mo wani, londo na ndo ti keke ti pasi so mo descend ma!” Aprêtre-mokonzi ni nga na ascribe ni nga kue ayeke tene na popo ti ala atene: “Zia lo Christ ni, Gbia ti Israël, alondo fadeso na ndo ti keke ti pasi so lo descend ma, tongaso si e bâ na lê ti e nga e mä na bê na lo!” (Marc 15:29-32). Même azo ti nzi so ayeke na mbage ti maboko ti Jésus ti koli nga na ti wali atene tënë ti mbana na lo, atâa so gi lo oko la tënë ayeke na li ti lo ape.

Aturugu osio ti Rome nga kue ahe Jésus. Ala yeke nyon peut-être mbeni kpingo vin, ni la ti he Jésus, ala yôro na lo mbeni, so lo peut nga ti ndu ni ape nga ti nyon ni ape so. Aturugu ti Rome ni asara kua na tënë so a sû ni na li ti Jésus ti tene tënë ti mbana, ala tene: “Tongana mo yeke gbia ti aJuif, mo sö mo wani.” (Luc 23:36, 37). Tara ti gbu li ti mo kete! Koli so a bâ lo tongana lege ni, tâ tënë na fini la fadeso azo ayeke sara pasi na lo nga ala yeke he lo hengo na ngia so! Ye oko, lo yeda ti bâ mara ti pasi ni so sân ti suku na aJuif so ayeke bâ lo, wala na aturugu ti Rome so ayeke he lo, wala na azo ti nzi use so a kanga ala na ndo ti keke legeoko na lo.

Aturugu osio so amû akota bongo ti Jésus ti ndo ni, ala kangbi yâ ni osio. Ala sara mbeni ye ti hinga zo wa la ayeke mû mbage ti bongo wa. Me, ti bongo so Jésus ayü na gbe ni, “ayeke gi mbeni kota bongo oko so a fü ni fungo ape, a kpo ni gi senge tongaso a londo na nduzu juska na gbe ni.” Aturugu ni angbâ atene: “E suru yâ ni ape, me e sara mbeni ye ti bâ zo so bongo ni ayeke ga ti lo.” Ye so ala sara so asara si mbeni prophétie aga tâ tënë, so a tene: “Ala kangbi yâ ti bongo ti mbi na popo ti ala, na ala sara mbeni ye ti bâ wala bongo ti mbi ayeke ga ti zo wa.”—Jean 19:23, 24; Psaume 22:18.

Mbeni oko ti azo ti nzi ni so aga ti bâ so Jésus ayeke biani mbeni gbia. Ni la, lo suku na mba ti lo ni so, lo tene: “Mo kpe mbeto ti Nzapa ape? so mo kue mo yeke na gbe ti oko ngbanga ni so. Ti e, ngbanga ni ayeke na lege ni, ndali ti so e yeke wara ye ti peko ti ye so e sara. Me koli so asara ye ti sioni oko ape.” Na pekoni, lo voro yanga na Jésus, lo tene: “Jésus, dabe ti mo na mbi tongana mo ga gbia na yâ ti Royaume ti mo.”—Luc 23:40-42.

Jésus angbâ akiri tënë na lo atene: “Ti tâ tënë ni, mbi tene na mo laso: Mo yeke duti ande na mbi”, pëpe na yâ ti Royaume ni me “na Paradis.” (Luc 23:43). Zendo ti so ni so ayeke nde na lo so Jésus amû lani na abazengele ti lo, so lo tene ala yeke duti ande na ndo ti atrône legeoko na lo na yâ ti Royaume ni (Matthieu 19:28; Luc 22:29, 30). Me, peut-être Juif ni so amä tënë na ndo ti Paradis so Jéhovah aleke ni lani, ti tene Adam na Ève nga na amolenge ti ala aduti dä. Fadeso, zo ti nzi so ayeke kui me lo yeke na beku ni so na devant ti lo.