Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ oria eware nọ e riẹe eva

UZOU AVỌ 133

A Ruẹrẹ Ugboma Jesu Họ kẹ Ukio

A Ruẹrẹ Ugboma Jesu Họ kẹ Ukio

MATIU 27:57–28:2 MAK 15:42–16:4 LUK 23:50–24:3 JỌN 19:31–20:1

  • A REHỌ UGBOMA JESU NO EHRU URE NA ZE

  • A RUẸRẸ UGBOMA NA HỌ KẸ UKIO

  • EYAE NA E RUẸ UKI UFOFE

Oke o be dina kpobọ owọwọ no evaọ Edisoi-Oka, Nisan 14. Nọ ọre o te kiediwi no, Ẹdijala ọrọ Nisan 15 o ve muhọ. Jesu o se ẹwẹ họ no, rekọ igbulegbu ivẹ nọ a kare fihọ abotọ riẹ na a gbẹ rrọ uzuazọ. Wọhọ epanọ Uzi na o ta, a rẹ nyasiọ ohwo nọ o whu no ba re ọ “jọ ehru ure na horioke he,” “ẹdẹdẹ ọyena” a re ki ohwo na.—Iziewariẹ 21:22, 23.

Ofariẹ, a se uvo Edisoi-Oka Omaruẹrẹ-Kpahe keme ahwo a rẹ rehọ oke yena there emu fihọ otọ je ru iruo efa kpobi nọ a sae nyaseba bẹsenọ Ẹdijala na o re kuhọ no ho. Nọ ọre o te kiediwi no, Ẹdijala “ologbo” hayo ọrọ akuava o ve muhọ. (Jọn 19:31) Onana o rrọ ere keme Nisan 15 o be te jọ ẹdẹ ọsosuọ Ehaa Ebrẹdi nọ E Kare Ẹvi na, yọ ẹdẹ kpobi nọ ọ rrọ ẹdẹ ọsosuọ ehaa na, a rẹ rehọ iẹe fihọ Ẹdijala. (Iruo-Izerẹ 23:5, 6) Evaọ ukpe nana, ẹdẹ ọsosuọ ehaa na o kie fihọ Ẹdijala ẹkpoka na, koyehọ ẹdẹ avọ ihrẹ oka na. Oyejabọ nọ a ro sei Ẹdijala ologbo na.

Fikiere ahwo Ju na a tẹ ta kẹ Pailet nọ o ru re Jesu avọ igbulegbu ivẹ nọ a kare họ abotọ riẹ na a whu vẹrẹ. Ẹvẹ a ti ro ru ei? A re wiri awọ rai. Oyena u ti ru nọ a gbẹ te sae rọ rehọ awọ rai nioma re a wẹ hẹ. Isoja na a tẹ nyaze ti wiri awọ igbulegbu ivẹ na. Rekọ nọ a ruẹ Jesu, o wọhọ nọ o whu no, fikiere a gbe wiri awọ riẹ hẹ. Onana u ru ẹme nọ ọ rrọ obe Olezi 34:20 gba, onọ o ta nọ: “Ọ rẹ sẹro igbenwa riẹ kpobi, ọvuọvo rai o wiri hi.”

Re u mu ai ẹro nọ Jesu o gine whu no, omọvo isoja na jọ o te duwu ozuẹ họ abefẹ riẹ, kẹle udu riẹ. “Azẹ gbe ame e tẹ nwani hwẹ ze.” (Jọn 19:34) Onana u ru oria ikere ọfa gba, nọ o ta nọ: “A [ti] riwi ọnọ a duwu na.”—Zekaraya 12:10.

Josẹf ohwo Arimatia, ọzae “nọ o fe” ọ tẹ jẹ rrọ ohwo nọ a riodẹ evaọ ogbẹgwae Sanhẹdrin na ọ jọ etẹe okenọ a kpe Jesu. (Matiu 27:57) A dhesẹ i rie nọ “ọ jọ emamọ ohwo nọ o kiẹrẹe,” nọ ọ be “hẹrẹ Uvie Ọghẹnẹ.” Ẹhẹ, fikinọ “ọ jọ olele Jesu rekọ nọ o je dhesẹ omariẹ via ha fiki ozọ ahwo Ju,” ọ rọwo fihọ oziẹ nọ ogbẹgwae na u brukpe Jesu hu. (Luk 23:50; Mak 15:43; Jọn 19:38) Josẹf ọ gbaudu nyae yare Pailet re o siobọno ugboma Jesu kẹe. Pailet o te se oletu ogbaẹmo re ọ nọe sọ Jesu o whu no, ọ tẹ ta kẹe nọ o whu no. Kẹsena Pailet o te siobọno ori na kẹ Josẹf.

Josẹf ọ tẹ dẹ ohọ uwowoma, ọ tẹ nyae wọ ugboma Jesu no ure na ze. Ọ tẹ rọ ohọ na variẹ ori na re ọ ruẹrẹ iẹe họ kẹ ukio. Nikodimọs, “nọ ọ nya bru [Jesu] ze evaọ aso ẹdẹjọ na,” o fiobọhọ ruẹrẹ ori na họ re. (Jọn 19:39) Ọ rehọ mọr gbe alọe eghaghae nọ a gwa kugbe ze nọ e dina gbẹdẹ vrẹ ubro ẹkpa isimeti. A tẹ rọ ehọ nọ a fi eware nana nọ i re gbo ore awere họ na variẹ ugboma Jesu wọhọ epanọ ahwo Ju a re ru ori nọ a bi ti ki.

Josẹf o wo uki jọ nọ a tọ fihọ utho jọ kẹle etẹe nọ a ri ki ohwo ọvo fihọ họ, etẹe a ki Jesu fihọ. A te ghelie utho ulogbo fihọ unu uki na. Ovovẹrẹ a ro ru onana keme Ẹdijala na o bi ti muhọ. O wọhọ nọ Meri Magdalini gbe Meri oni Jemis Ọsese na a je fiobọhọ evaọ ugboma Jesu nọ a jẹ ruẹrẹhọ kẹ ukio na. A te zihe kpo ovovẹrẹ “nyae ruẹrẹ idẹ gbe eware efa nọ i re gbo ore awere họ” nọ a te wariẹ ku fihọ ugboma Jesu nọ Ẹdijala na o te kuhọ no.—Luk 23:56.

Okiokiọ riẹ nọ o rrọ Ẹdijala, ilori izerẹ gbe otu Farisi na a tẹ nyabru Pailet, a tẹ ta kẹe nọ: “Ma kareghẹhọ oware nọ ọviẹahwohọ na ọ ta nọ ọ jọ uzuazọ, inọ, ‘Edẹ esa e tẹ vrẹ no mẹ te kparoma ze.’ Fikiere, kẹ udu re ahwo a nyai rou uki na bọo ẹdẹ avọ esa na re ilele riẹ a gbẹ nyai tho ugboma na ha a vẹ te ta kẹ ahwo nọ, ‘A kpare riẹ no uwhu ze no!’ Eviẹhọ uwhremu nana u ve ti yoma vi orọ ọsosuọ.” Pailet ọ tẹ ta kẹ ae nọ: “Wha sae rehọ isoja. Wha nyai rou uki na oghẹrẹ kpobi nọ wha riẹ nọ a sai rou oria ga te.”—Matiu 27:63-65.

Irioke frifri evaọ Ẹdoka, Meri Magdalini, Meri oni Jemis, gbe eyae efa a tẹ rehọ eware nọ i re gbo ore awere kpobọ uki na re a ku họ ugboma Jesu. A tẹ be ta kẹ ohwohwo nọ: “Kọ ono o ti ghelie utho na no unu uki na kẹ omai?” (Mak 16:3) Whaọ, taure a te ti te etẹe otọ u nuhu gaga. Ofariẹ, ukọ-odhiwu Ọghẹnẹ o ghelie utho na no, enọ i je rou uki na a gbẹ rrọ etẹe he, yọ o wọhọ nọ uki na o rrọ ofofe!