Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MI 139

Yesu udwogo Paradiso man edaru tic ma jumio ire

Yesu udwogo Paradiso man edaru tic ma jumio ire

1 JUKORINTO 15:24-28

  • LEMBE MA ROMBE KU DIEGI BINWANG’IRI KO

  • DHANU DUPA BIKWO KU MUTORO I PARADISO IWI NG’OM

  • YESU UNYUTHO NIA ANDHA EN E YO, LEMANDHA MAN KWO

Nyanok ing’ei batizo pa Yesu, jakwor moko madit ubino ibang’e, m’umito eng’ol wang’e ma fodi nwang’u ecaku tic pare de ngo. Jakwor maeno tie Wonabali; en re m’emulo i Yesu wang’ dupa. Ing’eye Yesu udok uyero pi Wonabali kumae: “Jadit mi ng’om ubebino: gin moko m’ebedo ko mbe i [wiya].”​—Yohana 14:30.

Jakwenda Yohana ular uneno i ginmawokiwang’, lembe ma binwang’u ‘ng’ec ma dwong’, en e thwol ma con, en ma julwong’e Wonabali man Jok.’ Jakwor pa dhanu maeno ma kisa mbe i ie jurieme kud i polo, “ma kwinyo ma dit ni i bang’e, m’eng’eyo ko nia nindo dong’ ire nyanok kende.” (Lembanyutha 12:9, 12) Jukristu ging’eyo m’umbe jiji nia gibekwo i dong’ nindo maeno ma “nyanok,” man ceng’ini eni, jubibolo ‘ng’ec ma en e thwol ma con’ i longro ma there mbe, niwacu ebitimo ngo lembe moko acel de pi oro elufu acel, saa ma nwang’u Yesu ubebimo i Ker pa Mungu.​—Lembanyutha 20:1, 2.

Ikind saa maeno lembang’o ma bitimere iwi ng’om, kaka ma wabekwo i ie? Ng’a ma gibikwo iwi ng’om, man kwone bibedo nenedi? Yesu udwoko wang’ penji maeno en gire. I lapor m’emio iwi rombe ku diegi, enyutho lembe m’ubekuro weg bedopwe m’eporogi ku rombe, ma gibediko cing’gi kud umego pare man gibekonyogi. Enyutho bende lembe ma binwang’u ju ma gitie calu diegi, ma gibetimo lembe m’ukoc ku mi rombe. Yesu uwacu kumae: “Joni [diegi] gibicidho migi i masendi ma rondo ku rondo: ento weg bedopwe i kwo ma rondo ku rondo.”​—Matayo 25:46.

Lembe maeni ubekonyowa ninyang’ i wec ma Yesu uyero ni jadubo ma jugurogi kugi. Yesu ung’olo ire lembe ma tung’ ku m’elar eng’olo ni jukwenda pare m’ugwoko bedoleng’ migi, ma nia gibibimo iwi Ker i polo. Eyero ni jadubo maeno m’uloko cwinye nia, ‘Andha awacu iri kumae tin, wabibedo wakudi i Paradiso.’ (Luka 23:43) Pieno ng’atuno dong’ utie ku genogen mi nwang’u kwo i Paradiso, ma tie kabedo maleng’ mandha. I nindo m’ubino kinde ma Yesu bipoko lembe mi dhanu, ju ma gibibedo calu rombe man gibimondo “i kwo ma rondo ku rondo,” gin de gibikwo i Paradiso.

Eno ucwaku lembe ma Yohana ukoro iwi kite ma kwo bibedo ko iwi ng’om, kinde m’eyero kumae: “Nen, hema pa Mungu ni karacelo ku dhanu, man ebibedo kugi, man gibibedo dhanu pare man Mungu ku kite bibedo karacelo kugi, ni Mungu migi. Man ebiyweyo piwang’ pet kud i wang’gi; man tho bibedo nuti kendo ngo; kadok can, kadi ywak, kadok remokum de bibedo nuti kendo ngo: gin ma kwong’a daru kadhu.”​—Lembanyutha 21:3, 4.

Kara jadubo ma jugam juguro karacelo ku Yesu ubin unwang’ kwo i Paradiso, ebikocer, re en kende ngo m’ebicer. Yesu unyutho lembe maeno kamaleng’ kumae: “Saa bebino, ma ju m’i liel ceke biwinjo ie dwande, man gibiwok woko; ju m’utimo ber, ni cer mi kwo; ju m’utimo rac ke, ni cer mi pokolembe.”​—Yohana 5:28, 29.

Ka jukwenda ma gigwoko bedoleng’ migi man dhanu mange ma wel migi akwana ma gibikwo ku Yesu i polo ke? Biblia uyero pigi kumae: “Gibibedo julam pa Mungu ku pa Kristu, man gibibimo gikugi rundi rubanga acel.” (Lembanyutha 20:6) Ju maeno ma gibibedo i Ker karacelo ku Kristu, gilar gibino dhanu ma co ku ma mon iwi ng’om. Pieno, kinde ma gibebimo i polo, gibinyutho kisa man gibidieng’ ku dhanu ma bibedo iwi ng’om.​—Lembanyutha 5:10.

Yesu bitio ku jamgony m’ethiero pi nimio bero ni dhanu iwi ng’om man pi nigonyogi kud i alam mi dubo alaga. En karacelo ku jubim wadi gibidwoko dhanu leng’. Ing’eye, dhanu bilund kwo i ayi ma nwang’u Mungu ular upangu pigi con, kinde m’eyero ni Adamu giku Eva nia ginyai gipong’ ng’om. Kadok tho ma dubo pa Adamu ukelo de bibedo nuti kendo ngo!

Eno re ma nwang’u Yesu udaru lembe ceke ma Yehova ung’olo etim. Saa ma Yesu bidaru bimobim pare mi oro elufu acel, ebigam dwoko Ker man kodhi dhanu ma dong’ utie leng’, ibang’ Won. Jakwenda Paulo ukoro pi jwigiri maeno ma yawe mbe ma Yesu binyutho kumae: “Man ka judwoko gin ceke bed wor ire, e Wod nini bende bilund doko wor ire en e ng’atu m’edwoko gin ceke bed wor ire, kara Mungu bed ceke [ni dhanu] ceke.”​—1 Jukorinto 15:28.

Ma jiji mbe, Yesu tie ku tic ma lee dit kara yeny pa Mungu maeno ma lee upong’ kakare. Man asu kinde ma yenyne bimedere nipong’o rondo ku rondo de, Yesu bitimo nimakere ku wec ma e, m’eyero pire en gire: “An a yo ku lemandha, ku kwo de.”​—Yohana 14:6.