Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 139

Te Taimi ka Fakafoki Mai ei ne Iesu te Palataiso Kae Fakaoti Tena Galuega

Te Taimi ka Fakafoki Mai ei ne Iesu te Palataiso Kae Fakaoti Tena Galuega

1 KOLINITO 15:24-28

  • TE IKUGA O MAMOE MO KOUTI

  • KA OLA A TINO E TOKOUKE I TE LALOLAGI PALATAISO

  • KO FAKAMAONI ATU EI ME I A IESU KO TE AUALA, TE MUNATONU, TE OLA

Mai tua malie eiloa o te papatisoga a Iesu, ne fakafesagai atu a ia ki se fili telā ne taumafai malosi o fakatakavale a ia a koi tuai foki o kamata tena taviniga. Ao, ne taumafai faeloa a te Tiapolo ke fakaosooso a Iesu. Fakamuli ifo, ne fai atu a Iesu e uiga ki te tino masei tenā: “Ko vau a te pule o te lalolagi, kae e seai sena pule i luga i a au.”—Ioane 14:30.

Ne lavea ne te apositolo ko Ioane i te fakaasiga a mea kolā ka ‵tupu i aso mai mua ki “te talako lasi, ko te gata muamua telā e fakaigoa ki te Tiapolo io me ko Satani.” Ne ‵pei ifo mai te lagi a te fili fakasaua tenā o tino, “kae ko oko eiloa i te kaitaua me e iloa ne ia i tena taimi ko toetoe.” (Fakaasiga 12:9, 12) E maua ne Kelisiano a pogai ‵lei ke tali‵tonu me ko ‵nofo nei latou i te ‘taimi toetoe’ tenā kae ko pili o ‵pei atu a te ‘talako, te gata muamua,’ ki te lua ‵poko kae ka se toe gasuesue i te 1,000 tausaga, i te taimi telā e pule mai ei a Iesu i te Malo o te Atua.—Fakaasiga 20:1, 2.

I te vaitaimi tenā, ne a mea ka ‵tupu ki te ‵tou lalolagi? Ko oi ka ‵nofo i konei, kae ne a fakanofonofoga ka maua atu i ei? Ne fakaaasi mai eiloa ne Iesu a tali. I tena tala fakatusa e uiga ki mamoe mo kouti, ne fakaasi atu ne ia a mea ka ‵tupu i aso mai mua ki tino amio‵tonu kolā e fai pelā me ne mamoe, kolā e ‵lago kae fai ne latou a mea ‵lei ki taina o Iesu. Ne fakaasi manino atu foki ne ia a mea ka ‵tupu ki a latou kolā e se amio‵tonu kae fai pelā me ko kouti. Ne fai atu a Iesu: “Ka olo atu a latou konei [kouti] ki te fakaseaiga se-gata-mai, kae ko tino amio‵tonu [mamoe] ki te ola se-gata-mai.”—Mataio 25:46.

E fesoasoani mai te mea tenei ke malamalama tatou i pati a Iesu ki te pagota telā ne tautau i luga i te lakau i ana tafa. Ne seki fai atu ne Iesu ki te tagata tenā a te taui telā ne folafola atu ne ia ki ana apositolo fakamaoni, kolā ka fai mo vaega o te Malo o te lagi. I lō te fai penā, ne tauto atu a Iesu ki te tino amio masei telā ko salamō: “Au e fai tonu atu ki a koe i te aso nei, ka ‵nofo fakatasi eiloa tāua i te Palataiso.” (Luka 23:43) Tela la, ne maua eiloa ne te tagata tenā a te fakamoemoega ke ola i te Palataiso—se fatoaga gali. A te ‵tonuga loa, a latou kolā e fai pelā me ne mamoe i aso nei kae maua ne latou te “ola se-gata-mai” ka ‵nofo atu foki i te Palataiso tenā.

E fetaui a te mea tenei mo te fakamatalaga a te apositolo ko Ioane telā ne tuku atu e uiga ki fakanofonofoga tumau kolā ka maua atu i te lalolagi. Ne fai mai a ia: “Ko ‵nofo nei mo tino te faleie o te Atua, kae ka ‵nofo fakatasi a ia mo latou, kae ka fai latou mo fai ana tino. Ka ‵nofo fakatasi eiloa te Atua mo latou. Kae ka ‵solo keatea ne ia a loimata katoa mai i olotou mata, kae ka se toe ai se mate, kae ka se toe ai foki se fanoanoa, se tagi io me se ‵mae. Ko palele atu a mea mua.”—Fakaasiga 21:3, 4.

Ko te mea ke maua ne te tino solitulafono a te ola i te Palataiso, e ‵tau o toe fakatu mai a ia mai te mate. Kae e se ko ia fua ka toe fakatu aka. Ne fakaasi manino mai ne Iesu te mea tenā i te taimi ne fai mai ei a ia: “Ka oko mai eiloa te itula e lagona ei ne tino katoa kolā e i loto i tanuga a tena leo ko ulu mai ei ki tua. Ko latou kolā ne fai mea ‵lei ka toe‵tu mai ki te ola, kae ko latou kolā ne fai mea ma‵sei ka toe‵tu mai ki te fakamasinoga.”—Ioane 5:28, 29.

Kae e a te kau apositolo fakamaoni mo te aofaki foliki o latou kolā ka ‵kau fakatasi mo Iesu i te lagi? E fai mai te Tusi Tapu: “Ka fai latou mo fai a faitaulaga a te Atua mo Keliso, kae ka pule latou pelā me ne tupu fakatasi mo ia i te 1,000 tausaga.” (Fakaasiga 20:6) A tino konei ka pule fakatasi mo Iesu ne tāgata mo fāfine mai te lalolagi. Tela la, e mautinoa eiloa me ka fai latou mo fai ne pule loto a‵lofa kae malamalama mai te lagi ki luga i tino i te lalolagi.—Fakaasiga 5:10.

Ka fakaaoga ei ne Iesu tena taulaga togiola ki tino i te lalolagi kae ave keatea te tulaga matagā o te agasala telā ne togi mai. Ka faka‵tu aka ne ia mo ana pule lagolago a tāgata fakamaoni ki te tulaga ‵lei katoatoa. Ao, ka maua ne tino a te olaga telā ne fuafua muamua ne te Atua mō latou i te taimi ne fai atu ei a ia ki a Atamu mo Eva ke fakatokouke lā tama‵liki kae faka‵fonu ki ei te lalolagi. Ke oko foki eiloa ki te mate telā ne iku mai i te agasala a Atamu, ka palele atu foki!

Tela la, ka fakataunu ne Iesu a mea katoa kolā ne fai atu ne Ieova ke fai ne ia. I te fakaotiga o tena Pulega i te Afe Tausaga, ka tuku atu ei ne Iesu a te Malo fakatasi mo te kāiga ‵lei katoatoa o tino ki tena Tamana. Ne tusi mai a te apositolo ko Paulo e uiga ki te faifaiga fakaofoofogia tenei o te loto maulalo telā ne fakaasi atu ne Iesu: “Kae kafai ko oti ne tuku atu a mea katoa ki a ia, ko nofo foki ei te Tama mai lalo i a Ia telā ne tuku atu ne ia a mea katoa ki a ia, ko te mea ke pule katoatoa atu te Atua ki ana mea katoa.”—1 Kolinito 15:28.

E manino ‵lei i ei, me e tāua ‵ki eiloa te tulaga o Iesu i te fakataunuga o fuafuaga ‵malu a te Atua. Kae i te taimi e tumau eiloa te fakataunu malielie mai o fuafuaga konā ki te se-gata-mai, ka ola katoatoa a ia e ‵tusa mo te fakamatalaga ne tuku mai ne ia e uiga ki a ia eiloa: “Au ko te auala mo te munatonu mo te ola.”—Ioane 14:6.