Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 139

Yesu o ka Nena Ocumbo Celau Kuenda o ka Tẽlisa Ocikele Caye

Yesu o ka Nena Ocumbo Celau Kuenda o ka Tẽlisa Ocikele Caye

1 VA KORINDO 15:24-28

  • CECI CI KA PITA LOLOMEME KUENDA OLOHOMBO

  • VALUA VA KA KALA VOCUMBO CELAU PALO POSI

  • YESU EYE ONJILA, OCILI HAEYE OMUENYO

Yesu noke liepapatiso liaye, osimbu ka fetikile upange waye woku kunda, wa liyaka lunyãli umue wa kuata ocimãho coku u yapuisa. Eliapu olonjanja vialua lia sanda olonjila vioku seteka Yesu. Noke Yesu wa popia eci catiamẽla kociluvo caco ondingaĩvi hati: “Ombiali yoluali yi kasi oku iya, oyo ka yi kuete unene lame.”—Yoano 14:30.

Upostolo Yoano wa kuata ocinjonde co kovaso yoloneke, catiamẽla ‘kocinyoha cinene ca imbiwa posi, okuti onyoha yosiahũlu yi tukuiwa Eliapu haeye Satana.’ Ondingaĩvi yaco okuti unyãli womanu, ya laikele oku tundisiwa kilu ‘lonyeño yalua, omo ya kũlĩha okuti yi kuete otembo yitito.’ (Esituluilo 12:9, 12) Akristão va kuete esunga lioku tava okuti va kasi ale kotembo yaco yitito kuenda ndopo “ocinyoha, okuti onyoha yosiahũlu,” ci ka imbiwa vekungu muna ci ka kala 1.000 kanyamo. Vokuenda kuotembo yaco, Yesu o ka viala komangu Yusoma wa Suku.—Esituluilo 20:1, 2.

Kotembo yaco, nye ci ka pita longongo okuti onjo yetu? Heli o ka kalamo kuenda omuenyo u ka kala ndati? Yesu wa eca atambululo aco. Volusapo luaye luolomeme lolohombo, eye wa situlula eci ci ka pita lomanu vakuesunga va sokisiwa ndolomeme okuti, va lingila ovina viwa ku vamanji va Yesu kuenda va pokola kokuavo. Eye wa lombololavo eci ci ka pita lomanu vana ka va ci lingi okuti, va sokisiwa ndolohombo. Yesu wa popia hati: “Ava [okuti olohombo] va ka kuata olofa ka vi pui, pole, vakuesunga [okuti olomeme] va ka tambula omuenyo ko pui.”—Mateo 25:46.

Eci ci tu kuatisa oku kuata elomboloko liolondaka Yesu a sapuila kondingaĩvi ya kala ponele yaye kuti wekangiso. Yesu ka ecele kulume waco elavoko limuamue a likuminya kovapostolo vaye vakuekolelo okuti, lioku viala Vusoma wo kilu. Pole, Yesu wa likuminya kondingaĩvi ya likekembela hati: “Ocili, ndu ku sapuila etaili siti, o ka kala kumue lame Vocumbo Celau.” (Luka 23:43) Ocili okuti ocina ulume waco a tambula, elavoko lioku kala Vocumbo Celau okuti, ocitumãlo cimue ca posoka calua ci sokisiwa locumbo colonelẽho. Omo liaco, cilo vana va sokisiwa ndolomeme kuenda va ka tambula “omuenyo ko pui,” va ka kalavo Vocumbo Celau.

Eci ci likuata lolondaka upostolo Yoano a soneha ndomo omuenyo u ka kala palo posi kotembo yaco. Eye wa popia hati: “Ombalaka ya Suku yi kasi lomanu kuenje eye o tunga lavo kuenda ovo va linga omanu vaye. Kuenje Suku o kala lavo. Eye o puenya asuelẽla osi vovaso avo, oku fa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo ka vi ka kalako vali. Ovina viatete via pita.”—Esituluilo 21:3, 4.

Oco ondingaĩvi yina yi kale lomuenyo Vocumbo Celau, yi ka sukila oku pinduiwa. Pole hayeko lika o ka pinduiwa. Yesu wa lombolola ondaka yaco poku popia hati: “Owola yiya okuti vosi va kasi vayambo va yeva ondaka yaye, kuenje va tundamo, vana va linga ovina viwa va tundila epinduko liomuenyo, vana va linga ovina vĩvi, va tundila epinduko liesombiso.”—Yoano 5:28, 29.

Pole, nye ci popiwa kovapostolo vakuekolelo kuenda ketendelo limue litito liomanu va ka kala la Yesu kilu? Embimbiliya li popia hati: “Va linga ovitunda via Suku kuenda via Kristu kuenje va viala ndolosoma kumue laye vokuenda kueci ci soka 1.000 kanyamo.” (Esituluilo 20:6) Omanu va ka viala la Kristu, alume lakãi va kala palo posi. Omo liaco, ovo va ka kala olombiali vimue via sunguluka haivio vi ka kuatela ohenda vana va ka kala palo posi.—Esituluilo 5:10.

Yesu o ka eca asumũlũho ocisembi caye komanu vosi vana va ka kala palo posi kuenda o ka va yovola kekandu va piñala. Eye kumue la vana va ka vialela kumosi, va ka kuatisa omanu vakuekolelo oku lipua. Omo liaco, omanu va ka kuata omuenyo una Suku a yonguile eci a sapuila ku Adama la Eva okuti, va li cita loku yukisa oluali. Handi vali, olofa via kokiwa lekandu lia Adama, ka vi ka kalako vali!

Lonjila eyi, Yesu o ka tẽlisa cosi Yehova o pinga oku linga. Kesulilo liuviali waye Wohulukãi Yanyamo, Yesu o ka eca Usoma kuenda epata liomanu lia lipua ku Isiaye. Omo liocituwa cumbombe Yesu a ka lekisa, upostolo Paulu wa soneha hati: “Eci ovina viosi vi pokuisua kokuaye, Omõla layevo o pokola ku Una wo pokuisa ovina viosi, okuti Suku o linga ovina viosi komanu vosi.”—1 Va Korindo 15:28.

Eci ceca uvangi wokuti, Yesu o kuete ocikele cimue ca velapo koku tẽlisiwa kuocipango ci komõhisa ca Suku. Osimbu ocipango caco camamako oku tẽlisiwa, eye o ka tẽlisavo olondaka a tiamisila kokuaye viokuti: “Ame ndinjila, haime ndicili, haime ndimuenyo.”—Yoano 14:6.