Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 70

Yesu Chango Ng’at ma ne Onyuol ka En Muofu

Yesu Chango Ng’at ma ne Onyuol ka En Muofu

JOHANA 9:1-18

  • OCHANG JAKUECHO MOSEBEDO MUOFU CHAKRE NYUOLNE

Yesu pod ni Jerusalem e Sabato. Sama en kod jopuonjrene ka giwuotho e taondno, gineno jakuecho moro mosebedo muofu chakre nyuolne. Jopuonjre penjo Yesu kama: “Rabi, en ng’a ma notimo richo momiyo ne onyuol ng’atni muofu? En ng’atni koso jonyuolne?”​—Johana 9:2.

Jopuonjrego ong’eyo ni kane pok onyuol ng’atno, ne en ng’at ma onge. Kata kamano, giwuoro kabe dibed ni ng’ato nyalo timo richo ka en e i min mare. Yesu dwokogi niya: “Ng’atni kata jonyuolne ok notimo richo, to en ni mondo tije Nyasaye onenre ayanga kokalo kuom ng’atni.” (Johana 9:3) Omiyo, onge ketho kata richo moro ma jonyuol ng’atno notimo, kata ma ng’atno owuon notimo momiyo nobedo muofu. Kar mano, richo mar Adam e ma nomiyo dhano duto obedo joricho e wang’ Nyasaye, kendo richono e ma miyo tuoche ma chalo kaka bedo muofu yudogi. Kata kamano, bedo ni ng’atno en muofu miyo Yesu thuolo mar nyiso kendo tije mag Nyasaye, mana kaka e kinde mosekalo nosetimo ne jomamoko ma ne nigi tuoche.

Yesu jiwo kaka dwarore ni otim tijego mapiyo. Owacho kama: “Nyaka watim tije Ng’at ma ne oora ka piny pod odiechieng’; otieno biro ma onge ng’at ma nyalo tiyo. Ka pod an e piny, an e ler mar piny.” (Johana 9:4, 5) En adier ni kinde okayo ma Yesu biro tho kendo mano biro miyo obed e mudho ka en e liel kama ok obi bedoe gi nyalo mar timo gimoro. To gie sani ka kindeno pok ochopo, en e ler ma rieny ne piny.

Kata kamano, be Yesu dhi chango ng’atno? To ka odhi change, odhi timo kamano e yo mane? Yesu ng’ulo olawo e lowo kae to onyuaso lobno. Oketo moko kuom lobno e wang’ muofuno kae to onyise kama: “Dhiyo mondo ilwok wang’i e yawo mar Siloam.” (Johana 9:7) To mano e kaka ng’atno timo. Bang’ lwoko alwoka wang’e ni i, koro ochako neno! Parie kaka omor nikech koro oneno!

Joma ne ong’eye ni ne en-ga muofu wuoro ahinya hono motimne. Gipenjore kama: “Donge mani e ng’at ma ne jabedo piny ka kuechocha, koso?” Jomoko dwoko niya: “Mani e en.” To jomamoko tamore mano ka giwacho ni: “Ooyo ngang’, to ochal kode.” Ng’atno owuon dwoko ni: “An e en.”​—Johana 9:8, 9.

Omiyo, gipenje kama: “Kare, ere kaka wang’i oseyawore?” Odwokogi niya: “Ng’at miluongo ni Yesu e ma a onyuaso lowo moro mi omieno e wengena mowachona ni, ‘Dhi Siloam kae to ilwok wang’i.’ Omiyo, ne adhi mi alwoko eka achako neno.” Kae to gimedo penje kama: “Ng’atno ni kanye?” Jakuechono dwokogi niya: “Ok ang’eyo.”​—Johana 9:10-12.

Jogo tere ir Jo-Farisai ma bende penje mondo onyisgi kaka nochako neno. Odwokogi kama: “Jalo nomieno lowo moro e wengena, kae to nalwoko mi achako neno.” Jo-Farisai onego obed mamor ni osechang jakuechono. Kar mano, moko kuomgi kwedo Yesu. Giwacho ni: “Mani ok en ng’at moa kuom Nyasaye, nikech ok orit chik Sabato.” To jomamoko wacho ni: “Be ng’at ma jaricho nyalo timo ranyisi madongo kaka magi?” (Johana 9:15, 16) Omiyo, ok gin gi paro achiel e kindgi.

Nikech gipogore e paro kamano, gipenjo jal ma koro wang’e nenono niya: “Nikech in e ma oseyawo wengeni, ang’o ma inyalo wacho kuome?” Jalo onge gi kiawa e wi Yesu omiyo odwokogi kama: “En janabi.”​—Johana 9:17.

Jo-Yahudi tamore yie gi wachno. Nyalo bedo ni giparo ni Yesu osewinjore gi ng’atno ling’ling’ mondo giwuond oganda. Ging’ado ni yo maber mar tieko wachno en penjo jonyuol jakuechono mondo ging’e kabe wuodgino ne en-ga muofu a chon.