Ir al contenido

Ir al índice

YEMBOE 2

Biblia añeteteko Tumpa Iñee

Biblia añeteteko Tumpa Iñee

1, 2. ¿Maerapa Biblia jaeko metei regalo oyovakembae Tumpa omee yandeve vae?

¿KËRAIPA ndepɨa metei neamigo neparanoe omee ndeve metei regalo yave? Mbaetɨ reäro reipea vaerä, jare reyerovia yae reï neamigo imaendúa nderé ramo. Jayave remee chupe yasoropai omee ndeve vaere.

2 Biblia jae metei regalo Tumpa omee yandeve vae. Omombeu yande mbaetɨ yandepuere ñaväe ïkotɨa vae. Jeivi yandeve Tumpa oyapo ara jare ɨvɨ, kuimbae jare kuña tenondegua. Omee yemboarakuaa reta yandemborɨ vaerä ñanoi yave mbaeavai reta. Bibliape, yandemboe kërai Tumpa omopörata ɨvɨ. ¡Biblia jaeko metei regalo oyovakembae vae!

3. ¿Mbaepa reikuaa katuta reyemboe ramboeve Bibliare?

3 Reyemboe ramboeve Bibliare, reikuaata Tumpa oipota reiko iamigorä. Reikuaa katu jesegua yave, reaɨu yaetako.

4. ¿Mbaepa ndembopɨakañɨ Biblia regua?

4 Biblia oyemboasa 2.800 oasaye ñee retape, jare jeta yaevi oyeapo. Jeta yae kia reta opaete ɨvɨ rupi ipuere omongeta Biblia iñeepe. Jare semana ñavo, ¡metei millón oasaye kia reta ipuere güɨnoi Biblia! Jökoraiko, mbaetɨ ïru ñeerɨru omboyovake Biblia.

5. ¿Maerapa yandepuere yae Biblia oyekuatía vae “Tumpa ko omombeu”?

5 Biblia “Tumpa ko omombeu” (emongeta 2 Timoteo 3:16). Ërei amogüe reta ipɨayemongeta: “Biblia oikuatíako kuimbae reta, ¿këraipa ipuere ou Tumpagüi?”. Biblia omboyevɨ: “Espíritu Santo etei omombeu chupe reta jei reta vaerä Tumpa iñee” (2 Pedro 1:21). Kuaeko metei empresa iya rami jei isecretariope oikuatía vaerä metei carta. ¿Kia iñeepa oyekuatía vae? Jaeko empresa iya, mbaetɨ secretario iñee. Jaeramiñovi, Biblia jaeko Tumpa Iñee, mbaetɨ oikuatía vae reta iñee. Tumpa oyókuai kuimbae retape oikuatía vaerä Tumpa iyemongeta. Biblia añeteteko “Tumpa iñee” (1 Tesalonicenses 2:13; emae nota 2).

BIBLIA JUPIKO OYEKUATÍA

6, 7. ¿Maerapa yandepuere yae Biblia mbaetɨ oyoavɨ oyekuatía?

6 1.600 año oasaye oyekuatía vaerä Biblia. Oikuatía vae reta oyoavɨ ara yogüɨreko. Amogüe reta güɨnoi yemboe tuichagüe vae, ërei ïru reta mbaetɨ. Echa, metei jaeko médico. Ïru reta omaetɨ vae, opindapo vae, vecha iyangarekoa, profeta, juez reta jare mburuvicha guasu. Yepetëi oime jeta oikuatía vae reta, Biblia mbaetɨ oyoavɨ oyekuatía. Mbaetɨ metei capítulo jei mbae jare ïru capítulope ambueye.

7 Tenonde capítulo reta oyekuatía vae Bibliape omombeu kërai omboɨpɨ mbaeavai reta ɨvɨpe, jare capítulo reta iyapɨpe oikuatía vae omombeu kërai Tumpa oñono kavita opaete mbaeavai reta oyapo yave ɨvɨ metei paraíso. Biblia omombeu arakae güive jare oechauka kërai Tumpa ombopo avei Iñee.

8. Emoësaka kërai Biblia añeteteko omombeu yave ciencia regua.

8 Biblia mbaetɨ oyekuatía yandemboe vaerä ciencia regua ani oyeapo vaerä metei kuatía yemboerenda peguarä, ërei omombeu yave ciencia regua añeteteko. Jökoraiko Biblia, echa Tumpagüi ou. Ñamoësaka vaerä, Levíticope oyekuatía Tumpa iyarakuaa reta kërai Israel iñemuña reta oyangareko agüɨye vaerä oñemoai mbaerasɨ reta. Kuae oyekuatía arakae ndei kia reta oikuaa mbove kërai mbae yande ɨpɨ rupi vae yandemombaerasɨ. Jaeramiñovi Biblia yandemboe kavi ɨvɨ osagüɨu ipombaeare (Job 26:7). Jare arakaete mbaetɨ oikuaa reta ɨ regua ketɨgüi ou jare ketɨ ojo ërei Eclesiastés 1:7 pe omoësaka jesegua.

9. ¿Këraipa yaikuaa Biblia oikuatía vae reta mbaetɨko iyapu?

9 Biblia omombeu arakaete oasama yave, añetete aveiko. Ërei jeta ñeerɨru reta imiari arakaete regua yave ámope mbaetɨko añetete echa oikuatía vae reta mbaetɨko jupi oikuatía. Ámope omoamɨriä ñerarope yave mbaetɨ oikuatía kuae regua. Ërei, yepetëi Israel iñemuña reta, iñamɨri yave, Biblia oikuatía vae reta oikuatía kuae regua. Jaeramiñovi oikuatía reta imbaeyavɨ retare. Númerospe, yaecha Moisés imiari oyavɨ yae vaere jare kërai Tumpa ombosɨmbi (Números 20:2-12). Biblia oikuatía vae reta mbaetɨ iyapu, jókuae oechauka Biblia Tumpagüiko ou. Jáeramo yandepuere yarovia Bibliare.

BIBLIA GÜƗNOI YEMBOARAKUAA RETA IKAVI VAE

10. ¿Maerapa Biblia jei vae ikaviete yandeveguarä?

10 Biblia “Tumpa ko omombeu, jare ikavi ko yandeve yaporomboe vaerä, yamboeta vaerä, yaporombosɨmbi vaerä” (2 Timoteo 3:16). Jökoraiko, Biblia jei vae ikaviete yandeveguarä. Jehová oikuaa kërai yandeapo, jáeramo jae oikuaa mbae yandepɨayemongeta jare kërai ñañemosiente vae. Yande yayekuaa ërei Tumpa ma yandekuaa, jare oipota yayerovia. Jae oikuaa mbae ikavi jare mbae ikaviä vae yandeveguarä.

11, 12. a) ¿Mbae yemboarakuaa reta ikaviete vaepa omee Jesús Mateo 5 güive 7 pe? b) ¿Mbaeyepa yandemboe Biblia?

11 Mateo capítulo 5 güive 7 pe, yandepuere ñaväe Jesús yemboarakuaa reta ikaviete vae yaiko vaerä yerovia reve, kërai yaiko kavi ïru reta ndive, kërai yayerure jare agüɨye vaerä yayemoambeko korepotireño. Yepetëi oasama 2.000 año kuae yemboarakuaa reta oñemee güive, jekuaeñovi ikavi yandeveguarä.

12 Bibliape, Jehová yandemboe yemboarakuaa reta yandemborɨ yaiko kavi vaerä ñanerëtara ndive, yaparavɨkɨ kavi vaerä jare yaiko mbɨakatu reve ïru reta ndive. Biblia jei vae yandemborɨ yepetëi kërai yandereko, ani ñanoi mbaeavai reta, ani kiape yaiko (emongeta Isaías 48:17; emae nota 3).

NDEPUERE REROVIA PROFECÍA RETA BIBLIAPE OÏ VAE

Bibliape Isaías oikuatíama jare omoërakua Babilonia oyemboai vae.

13. ¿Mbaepa jei Isaías oasata Babilonia ndive?

13 Jeta profecía reta Bibliape oï vae oyembopoma. Metei jaeko Isaías omoërakua Babilonia oyemboaita vae (Isaías 13:19). Jae omombeu kavi këraita opa oyemboai. Babilonia güɨnoi öke reta tuicha jare ɨ̈aka güɨroyere vae mbaetɨ kia ave ipuere oike pɨpe. Ërei Isaías omombeu ɨ̈aka opata omondɨpa jare öke reta oyepea opɨtata. Tovaicho reta mbaetɨ oñeraro omoamɨri vaerä. Isaías omombeuvi metei kuimbaere Ciro jee vae omboaita Babilonia (emongeta Isaías 44:27-45:2; emae nota 4).

14, 15. ¿Këraipa oyembopo Isaías omoërakuama vae?

14 Oasama dosciento año profecía oikuatiagüe vae, jeta sundaro reta oväe oporepeña vaerä Babilonia. ¿Kiapa ombotenonde kuae sundaro reta? Oñemoërakua rami, jaeko Ciro, mburuvicha guasu Persia pegua. Opaete oï kavi oyembopo vaerä profecía jei rami.

15 Jókuae pɨ̈tu oporepeña yave, Babiloniaɨgua reta oyemboarete ñogüɨnoi. Jae reta mbaetɨ okɨɨye echa güɨnoi ovapetea ɨvate yae jare ɨ̈aka. Babilonia ikatupe, Ciro jare isundaro reta oyoo ɨvɨ ombopia vaerä ɨ̈aka tɨpa vaerä. Jáeramo sundaro Persia pegua reta yavaiä oasa vaerä ipɨre. Ërei, ¿këraitapa ipuere oasa sundaro reta Babilonia iovapetea rupi? Profecía jei rami, Babilonia jöke oipea oeya reta, jökorai sundaro reta ipuere oike oñerarombae.

16. a) ¿Mbaepa Isaías omoërakua Babilonia oasata vaere? b) ¿Këraipa yaikuaa profecía Babilonia regua oyembopoma?

16 Isaías omoërakua ngaraa kia ave oikoye Babiloniape. Jae oikuatía: “Ngaraa ye ma kia oiko pɨpe vae, ngaraa kia ave oñemoëta pɨpe” (Isaías 13:20). ¿Oyembopopa jókuae? Babilonia jendagüeñoma opɨta 80 kilómetro seri sur Bagdadgüi, Irakpe. Jaeramiñovi añave, mbaetɨ kia ave oiko jokope. Jehová opa otupei Babilonia “tupeicha kañɨtei pegua pe” (Isaías 14:22, 23).

Babilonia jendagüe

17. ¿Maerapa yandepuere yarovia Tumpa omoërakua vae?

17 Jeta profecía Bibliape oï vae oyembopoma, jókuae ramo yandepuere yarovia Biblia jei oasata kuri vae. Yandepuere yarovia Jehová ombopota Iñee oyapo vaerä ɨvɨ metei paraíso (emongeta Números 23:19). Jökoraiko, yande ñaäro “tekove opambae vae. Echa Tumpa iyapumbae vae jókuae güɨrökuavee” (Tito 1:2). *

BIBLIA IPUERE OIPOEPƗ NDEREKOVE

18. ¿Mbaepa jei Pablo “Tumpa iñee” regua?

18 Yaikuaa mbaetɨ oime ïru ñeerɨru Biblia rami. Biblia mbaetɨ oyoavɨ oyekuatía jare omombeu yave ciencia regua ani oasama vae regua, añeteteko. Omeevi yandeve yemboarakuaa reta jare güɨnoi jeta profecía oyembopoma vae. Ërei Biblia maeteko ikavi. Apóstol Pablo oikuatía: “Tumpa iñee ko oikove jare imbaepuere”. ¿Mbaepa oipota jei jókuae? (emongeta Hebreos 4:12).

19, 20. a) ¿Këraipa Biblia ndemborɨ reyekuaa kavi vaerä? b) ¿Këraipa ndepuere remee yasoropai Tumpape Biblia regua?

19 Biblia ipuere oipoepɨ nderekove. Ipuere ndemborɨ reyekuaa kavi vaerä. Ipuere ndemborɨ reikuaa vaerä ndeyemongeta jare ndepɨayemongeta retare. Yandepuere yandepɨayemongeta yaaɨu Tumpa, ërei yaechauka vaerä yaaɨu vae, yayapotako Biblia jei vae.

20 Biblia añeteteko Tumpagüi ou. Jae oipota remongeta, reyemboe jese, jare reaɨu Iñee. Emee yasoropai kuae regalore jare jekuaeño eyemboe. Jayave reikuaa kavita Tumpa oipota vae yandeveguarä. Ïru yemboepe, jekuaeñota yayemboe kuae regua.

^ párr. 17 Biblia omoërakua Babilonia opata okañɨ jare jókuae oasama. Ndepuere reväe jeta profecía Bibliape oï vae Jesús regua nota 5 pe.