Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

XØRꞸ 4

¿Kjo ngeje e Jesucristo?

¿Kjo ngeje e Jesucristo?

1, 2. a) ¿Ma i pa̱rge pje ni chju̱u̱ yo ntee yo pjɇzhi na nojo nee ra mama ke xo i pa̱rge ja ga kjaji? b) ¿Pje manji yo ntee kjo ngeje e Jesucristo?

KJA ne xoñijomꞹ bʼꞹbʼꞹ ntee kʼo pjɇzhi me na nojo, bʼꞹma gi unꞹ nguenrra ke na punkjꞹ ntee pa̱ra̱ji pje ni chju̱u̱. Po xo ñetsʼkʼe gi pa̱rge pje ni chju̱ji, pe nujyo dya nee ra mama ke i pa̱rge ja ga ngeji, pje kjaji ñe ja ga mimiji.

2 Po gi unkʼe nguenrra ke na punkjꞹ ntee manji pa̱ra̱ji e Jesucristo. Zø ya kjogꞹ na 2.000 kjɇɇ ma mi bʼꞹbʼꞹ kja ne xoñijomꞹ, xe nⱥdʼⱥtrjoji. Pe dya pa̱ra̱ji ja ba mimi, pje go tsjaa ñe ja ma ngeje. Na punkjꞹ ntee manji me ma jonte, bʼꞹbʼꞹ ntee ke mbeñeji mi ngeje na profeta, bʼꞹbʼꞹ ntee kʼo manji ke ngeje Mizhokjimi. ¿Nutsʼkʼe pje i mange? (Jñanrra nu nota 12 kja nu página 211).

3. ¿Ja rga mbøxkʼꞹ ma ri pa̱rge ja ga kjaa e Jehová ñe e Jesús?

3 Me na joo ke ri pa̱rge kʼo na kjuana ja ga ngeje e Jesús. ¿Pjenga? Ne Biblia mama: “Sido ra bʼꞹbʼꞹtjoji nangeje pa̱kʼa̱ji, nutsʼkʼe ngetjotsʼꞹge i Mizhokjimige kʼꞹ na kjuana. Sido ra bʼꞹbʼꞹtjoji nangeje xo pa̱ka̱ji, nutsʼkø e Jesucristo gui chⱥkjⱥgo kja ne xoñijomꞹ” (Juan 17:3). Me na joo ri pa̱rge ja ga nge e Jehová ñe e Jesús, kʼo kjaji ga kjanu ra mimiji texe yo paa kja ne xoñijomꞹ ma me rga zøø (Juan 14:6). Nzakja ma o mimi kja ne xoñijomꞹ me ma jonte, mi juentse kʼo ntee kʼo mi supjre ñe mi pjøsʼꞹji. Ma ri xørꞹkʼo ra mbøxkʼꞹ ri tsjage nzakja angeze (Juan 13:34, 35). Kja nu xørꞹ 1, ro xørꞹji ja ga kjaa Mizhokjimi. Nuba ra nuji kʼo mama ne Biblia ja ga ngeje e Jesús.

¡RO PA̱RGOJME KʼE MESÍAS!

4. ¿Pje nee ra mama Mesías o Cristo?

4 Na punkjꞹ kjɇɇ ma dya bʼe ma e̱je̱ e Jesús kja ne xoñijomꞹ, e Jehová ya bi nⱥdʼⱥkʼꞹ, go mama ro pejñe naja ke me ni mubi ngekʼua yo ntee mi tebʼejikʼꞹ, mi xiji Mesías ñe Cristo. Mi xiji Mesías kja kʼe jñaa hebreo, ñe mi xiji Cristo kja kʼe jñaa griego. Yo yeje jñaayo nee ra mama kʼꞹ e Mizhokjimi ra unꞹ e Mesías o Cristo ra tsjaa na bʼɇpji kʼꞹ me na mubi. Texe kʼo mama Mizhokjimi ra zⱥdʼⱥ, nange e Mesías ra tsjaa kʼo nee Mizhokjimi. Na punkjꞹ kʼo na kjadya e Jesús kʼꞹ pjøxkꞹji. Mi jingua ma dya bʼe mi teʼe e Jesús, na punkjꞹ ntee mi nee ro mba̱ra̱ji kjo mi ngeje e Mesías.

5. ¿Pje mi mbeñe kʼo discípulo kjo mi ngeje e Jesús?

5 Kʼo discípulo e Jesús o ñejmeji ke angeze mi ngeje e Mesías (Juan 1:41). Nzakja na nu paa e Pedro go xipji e Jesús: “Nutsʼkø ri mangø ngetsʼkʼe e Cristo” (Mateo 16:16). ¿Ja ba mba̱ra̱ji ke e Jesús mi nge e Mesías?

6. ¿Ja gua mbøsʼꞹ e Jehová kʼo ntee ngekʼua ro mba̱ra̱ji e Mesías?

6 Mi bʼꞹbʼꞹ profeta kʼo o mimiji ma dya bʼe mi teʼe e Mesías, angezeji go manji pje ro tsjaa ñe ja rgua mimi, ga kjanu kʼo ntee ro unꞹji nguenrra kjo mi ngeje kʼe Mesías. ¿Ja ga mbøxkꞹji kʼo go manji? Nge nzakja ma na ntee ro dyøtkʼꞹ rgui ma chjꞹrꞹ na ntee nu ja ba sⱥjⱥ yo camión. Zø dya i pa̱rge kjo ngekʼꞹ, ri chøtrʼꞹ ma ra xitsʼiji na joo ja ga kjaa angeze. E Jehová go xipji na joo yo profeta ja rgua kjaa kʼe Mesías ñe pje ro tsjaa. Ga kjanu kʼo ntee kʼo mi ⱥtⱥji Mizhokjimi ma go jñanrraji ke e Jesús mi kjaa ñe kʼꞹ go kjogꞹ texe ja nzi ba mama kʼo profeta, go unꞹji nguenrra ke angeze mi nge kʼe Mesías nu kʼꞹ bi mama Mizhokjimi ro pejñe.

7. ¿Ja ba zⱥdʼⱥ yeje jñaa kja e Jesús ke o jñetse mi nge kʼe Mesías?

7 Nuba ra nuji yeje jñaa kʼo ro zⱥdʼⱥ kja e Jesús. Otrʼꞹ ra xitsʼi kʼo go mama e Miqueas, angeze go mama ke e Mesías ro teʼe kja ke tsʼijñiñi Belén, go mamakʼo 700 kjɇɇ ma dya bʼe mi teʼe e Jesús (Miqueas 5:2). ¡E Jesús go teʼe a Belén ja nzi ba mama e Miqueas! (Mateo 2:1, 3-9). Nu na yeje nu ra xitsʼi, ngeje kʼo go mama e Daniel, angeze go mama ke e Mesías ro sⱥjⱥ nu kjɇɇ 29 d.C. (Daniel 9:25). Dya ngextrjo ba kjogꞹyo e Jesús, xe bʼꞹntrjo na punkjꞹ jñaa ke ro zⱥdʼⱥ kja e Jesús, nujyo jñetse ke angeze mi ngeje kʼe Mesías (jñanrra nu nota 13 kja nu página 211).

Ma e Jesús o jii kja nrreje o mbɇzhi Mesías o Cristo

8, 9. ¿Pje go kjogꞹ ma go jii e Jesús kja nrreje ke o jñetse mi ngeje e Mesías?

8 E Jehová go mama ke e Jesús mi nge kʼe Mesías. Angeze go xipji e Juan kʼꞹ mi jiʼchi kʼo ntee ja rgua mba̱ra̱ kʼe Mesías. Ma e Juan o jiʼchi e Jesús kja nu nrrare Jordán kja nu kjɇɇ 29 d.C. nge ma kja go unꞹ nguenrra ke e Jesús mi ngeje e Mesías: “Nukʼua ma nzi ba nguarꞹ ba jii e Jesús, kjanu o mbesʼe kja kʼe ndare. O xogꞹkʼua ajensʼe, y o jñanda e Jesús ma sjøbꞹ o [e]spíritu Mizhokjimi nzakja na mbaro, ma e̱je̱ ro ne̱ ndⱥgⱥ axesʼe angeze. Kjanu o dyⱥrⱥjikʼua naja kʼꞹ mi ñaa ajensʼe, o mama: ‘Nujnu ngenu in chʼigo nu ri sʼiya, ngenu rga mⱥkjonu’” (Mateo 3:16, 17). Ma e Juan go jñanrra ñe go dyⱥrⱥkʼo, go unꞹ nguenrra ke e Jesús mi ngeje e Mesías (Juan 1:32-34). Kʼe pakʼꞹ, e Jehová o unꞹ o espíritu e Jesús, ga kjanu go mbɇzhi Mesías. O jñetsekʼua e Jehová bi juajnꞹ angeze ngekʼua ro manda kja o jñiñi ñe ro tsjaa Rey (Isaías 55:4).

9 Texe kʼo jñaa kʼo ro zⱥdʼⱥ kja e Jesús, kʼo o mama e Jehová ma o jii kja ndeje e Jesús ñe ma o zøbꞹ o espíritu e Mizhokjimi Jehová, o jñetse ke na kjuana e Jesús mi nge e Mesías. Pe ¿ja mi bʼꞹbʼꞹ e Jesús ma dya bʼe ma e̱je̱ kja ne xoñijomꞹ ñe ja ma kjaa? Ra nuji pje mama ne Biblia.

¿JA BI ÑE̱JE̱ E JESÚS?

10. ¿Pje mama ne Biblia ja mi bʼꞹbʼꞹ e Jesús ma dya bʼe ma e̱je̱ kja ne xoñijomꞹ?

10 Ne Biblia mama ke ma dya bʼe ma e̱je̱ e Jesús kja ne xoñijomꞹ ya ix mi bʼꞹbʼꞹ ajensʼe. E Miqueas go mama ke e Mesías ya “ix mi bʼꞹbʼꞹ mi jingua” (Miqueas 5:2). E Jesús xo go mama kʼꞹ ma dya bʼe mi teʼe kja ne xoñijomꞹ, angeze ax mi bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ kjɇɇ ajensʼe (xørꞹ Juan 3:13; 6:38, 62; 17:4, 5). Texe kʼo kjɇɇ kʼꞹ o bʼꞹbʼꞹnu o mba̱ra̱ na joo e Jehová ñe me o jobi.

11. ¿Pjenga e Jehová me sʼiya e Jesús?

11 E Jehová me sʼiya e Jesús. ¿Pjenga me sʼiya? Nange nge kʼꞹ otrʼꞹ go dyⱥtrʼⱥ. Ne Biblia mama: “E Mizhokjimi otrʼꞹ go dyⱥtrʼⱥ e Jesucristo ma dya bʼe mi trʼⱥtrʼⱥ e jensʼe ñe ne xoñijomꞹ” (Colosenses 1:15, TNM). * E Jehová go dyⱥtrʼⱥtsjɇ e Jesús ngekʼua me sʼiya. Ne Biblia mama ke e Jesús nge “nu Tʼii kʼꞹ natjo” (Juan 3:16). Ngextrjo e Jesús go mbøsʼꞹ e Jehová ro dyⱥtrʼⱥ texe (Colosenses 1:16, TNM). Ngextrjo e Jesús ngeje e “Jñaa” nange e Jehová mi pejñe angeze ro ma xipji yo anxe ñe yo ntee pje ro tsjaji (Juan 1:14).

12. ¿Ja gi pa̱rge ke e Jehová ñe e Jesús dya natrjobi?

12 Na punkjꞹ ntee manji ke e Mizhokjimi ñe e Jesús natrjobi. Pe ne Biblia dya mama ga kjanu. Ne Biblia mama ke e Mizhokjimi o dyⱥtrʼⱥ e Jesús, ga kjanu ri pa̱ra̱ji ja ba mbꞹrꞹ o bʼꞹbʼꞹ e Jesús. Pe e Jehová go dyⱥtrʼⱥ texe, angeze dya bʼꞹbʼꞹ na paa ma go mbꞹrꞹ go bʼꞹbʼꞹ (Salmo 90:2). E Jesús nge o trʼii Mizhokjimi, e Jesús dya o mama kʼꞹ mi ngeje Mizhokjimi. Ne Biblia mama ke xe na nojo e Tata ke o trʼii (xørꞹ Juan 14:28; 1 Corintios 11:3). Ngextrjo e Jehová “pɇsʼi texe kʼꞹ na zɇzhi” (2 Corintios 6:18, NTD). Ngextrjo e Jehová me na nojo ñe ngextrjo angeze pɇsʼi texe kʼꞹ na zɇzhi kja texe kʼo bʼꞹbʼꞹ ajensʼe ñe kja ne xoñijomꞹ (jñanrra nu nota 14 kja nu página 213).

13. ¿Pjenga mama ne Biblia “kʼua ja nzi ga kjaa [e Jehová] je xo ga kjatrjonu e Jesucristo”?

13 E Jehová ñe e Jesús go mimibi na punkjꞹ millón kjɇɇ ma dya bʼe mi trʼⱥtrʼⱥ e jensʼe ñe ne xoñijomꞹ. Angezebi me mi potka sʼiyabi (Juan 3:35; 14:31). E Jesús mi kjaa ja ga tsjaa e Jehová, ne Biblia mama: “Kʼua ja nzi ga kjaa angeze je xo ga kjatrjonu e Jesucristo” (Colosenses 1:15, TNM).

14. ¿Pje go tsjaa e Jehová ngekʼua e Jesús ro mimi kja ne xoñijomꞹ?

14 E Jehová mi nee o trʼii ñe mi bʼꞹbʼꞹbi na joo ajensʼe, kjanu go pejñe ro e̱je̱ kja ne xoñijomꞹ. Pe ¿ja ba tsjaakʼo Mizhokjimi ma e Jesús mi bʼꞹbʼꞹ ajensʼe? E Jehová go tsjaa na milagro. Angeze go tsjaa ke o trʼii kʼꞹ mi bʼꞹbʼꞹ ajensʼe ro e̱ bʼꞹbʼꞹ kja o pjeme e María, ngekʼua o tata e Jesús dya mi nge na bʼɇzo kja ne xoñijomꞹ. E María go musʼꞹ na tsʼimbane kʼꞹ dya mi pɇsʼi nzhubꞹ, kjanu o jñusbʼꞹ Jesús (Lucas 1:30-35).

¿JA MA KJAA E JESÚS?

15. ¿Pje ra mbøxkʼꞹ ri pa̱rge ja ga kjaa e Jehová?

15 Kja ne Biblia kja yo libro Mateo, Marcos, Lucas ñe Juan, ri pjechi ja ma kjaa e Jesús, ja gua mimi ñe pje go tsjaa ma mi bʼꞹbʼꞹ kja ne xoñijomꞹ, yo libro xiji Evangelio. Ma ri xørge yo libro, ra mbøxkʼꞹ ri pa̱rge ja ga kjaa e Jehová nange e Jesús nge nzakja nu Tata. Na nu paa e Jesús go mama: “Nu kʼꞹ ya o jñandga, ya xo jñanda mi Tatago” (Juan 14:9).

16. ¿Pje mi jichi e Jesús kʼo ntee ñe kjo mi nge o jñaa kʼo mi jizhi e Jesús?

16 E Jesús mi xipjiji “xøpꞹte” (Juan 1:38; 13:13). Angeze mi nuu ke me na mubi ro jichi kʼo ntee “ja rba manda nu kʼꞹ bi ñʼeme Mizhokjimi ajensʼe”. ¿E Mizhokjimi ra ñʼeme kjo ra manda? Ja̱a̱, angeze ra ñʼeme o Reino ajensʼe ngekʼua ra manda kja ne xoñijomꞹ, ga kjanu ra mbøsʼꞹ kʼo ntee kʼo ⱥtⱥ angeze (Mateo 4:23). Texe kʼo mi jichi e Jesús mi nge o jñaa e Jehová. E Jesús o mama: “Nu yo rra̱ xøpꞹ yo ntee, dya ri mamatsjɇjɇgoyo. Nu kʼꞹ o ndⱥkjⱥgo nge kʼꞹ je o xøkꞹgokʼꞹ” (Juan 7:16). E Jehová nee ke yo ntee ra mba̱ra̱ji pje ra tsjaa o Reino ma ra manda kja ne xoñijomꞹ, e Jesús mi pa̱ra̱ ke je ga kjanu ga nee e Jehová.

17. ¿Ja mi jichi e Jesús kʼo ntee ñe pjenga go pɇpji na zɇzhi?

17 ¿Ja mi jichi e Jesús kʼo ntee? Mi jichi kʼo ntee kʼua ja mi chjɇji, kja yo nrrajñiñi, kja yo jñiñi, kja yo chomꞹ, kja o ngumꞹji ñe nu ja mi jmurꞹji ngekʼua mi matrʼꞹji Mizhokjimi. Angeze dya mi tebʼe ro sⱥjⱥ kʼo ntee ja mi bʼꞹbʼꞹ, angeze mi jodʼꞹ kʼo ntee ja mi bʼꞹbʼꞹji (Marcos 6:56; Lucas 19:5, 6). E Jesús go pɇpji na zɇzhi, me mi kjakjuana ro tsjaa kʼe bʼɇpji zø ya mi mbokuɇ. ¿Pjenga mi kjakʼo? E Jesús mi jichi kʼo ntee nange e Jehová mi nee ke ro tsjaa ke bʼɇpji, e Jesús go tsjaa nrrexe kʼo mi nee o Tata (Juan 8:28, 29). Xo mi jichi kʼo ntee nangeje me mi juentse (xørꞹ Mateo 9:35, 36). E Jesús mi unꞹ nguenrra ja ma tsjaa kʼo xøpꞹte judío ma dya mi jichiji kʼo ntee kʼo ma kjuana ñe dya mi xipjiji pje ra tsjaa o Reino Mizhokjimi. Ngekʼua e Jesús go pɇpji na zɇzhi, mi nee ke nrrexe kʼo ntee ro mba̱ra̱ji kʼo ra tsjaa o Reino Mizhokjimi.

18. ¿Pje mbe kʼo kjakʼꞹ ri dyⱥtrjo kʼo go tsjaa e Jesús?

18 E Jesús me mi sʼiya kʼo ntee ñe me mi pjøsʼꞹ, me ma jonte, na punkjꞹ ntee mi chɇzhi ja mi bʼꞹbʼꞹ angeze, dya mi su̱u̱ ro zopjꞹji ñe kʼo tsʼitrʼi ixmi chɇzhiji a jmii e Jesús (Marcos 10:13-16). E Jesús mi kjaa kʼo ma joo. Dya mi nuu na joo kʼo ntee kʼo mi jotrʼꞹ nu minte ngekʼua ro jñꞹnbꞹ o merio ñe kʼo mi kjapꞹ ro supjre nʼaño ntee (Mateo 21:12, 13). Kʼo pakʼo dya mi respetaoji kʼo nrrinxu, pe e Jesús dya mi kjaa nzakja kʼo ntee, angeze mi respetao kʼo nrrinxu ñe mi zopjꞹ na joo (Juan 4:9, 27). E Jesús dya mi kjapꞹ na nojo, nzakja na nu xomꞹ go tsjaa na bʼɇpji kʼꞹ ngextrjo mi kjaji kʼo mbɇpjinte, go mbechbʼe o nguaa kʼo o discípulo (Juan 13:2-5, 12-17).

E Jesús mi jichi texe kʼo ntee

19. ¿Pje go tsjaa e Jesús ke go jñetse ke mi juentse kʼo ntee kʼo mi supjre?

19 E Jesús mi pa̱ra̱ ja rgua mbøsʼꞹ kʼo ntee. E Mizhokjimi bi unꞹ o zɇzhi ngekʼua go tsjapꞹ ro kʼueñe o ngijeme na punkjꞹ ntee (Mateo 14:14). Nzakja na nu paa e Jesús go chjɇbi na bʼɇzo kʼꞹ mi søʼø lepra, kʼe bʼɇzo go xipji e Jesús: “Nu ma i nee, ra søø ri jokꞹzꞹ ne lepra”, e Jesús mi pa̱ra̱ ja ma zøʼø kʼe bʼɇzo me kʼo juentse ngekʼua go mbøsʼꞹ. Go penchʼbʼi o dyɇɇ kjanu go xipji: “Ri nego ra jogꞹtsʼꞹ, eñe”, kjanu o nrrisʼikʼua kʼe bʼɇzo (Marcos 1:40-42). ¿Søø ri mbeñe ja ba zøʼø kʼe bʼɇzo ma go jogꞹ?

DYA GO JYɆZI BA TSJAA KʼO MI NEE O TATA

20, 21. ¿Ja ba jñetse ke e Jesús na kjuana mi ⱥtⱥ Mizhokjimi?

20 E Jesús go dyⱥtⱥ nu Tata. Zø me mi ꞹmbꞹji ñe go tsjapꞹji kʼo me na sʼoo, angeze dya go jyɇzi go tsjaa kʼo ma joo ja nzi ma nee o Tata. Ma e Satanás mi nee ro jyotrʼꞹ e Jesús ngekʼua ro tsjaa kʼo na sʼoo, angeze dya go tsjapꞹ nguenrra (Mateo 4:1-11). O pjamilia e Jesús dya mi kreoji ke mi ngeje e Mesías, ma mi nuji kʼo mi kjaa mi manji kʼꞹ “ya mi loco”, pe e Jesús dya go jyɇzi o bʼɇpji Mizhokjimi (Marcos 3:21). Ma kʼo ntee kʼo me mi ꞹmbꞹji me mi xipjiji kʼo me ma sʼoo, e Jesús dya go nzhopkʼꞹ kʼo mi kjapꞹji ñe dya go jyɇzi go tsjaa kʼo mi nee Mizhokjimi (1 Pedro 2:21-23).

21 Me o tsjapꞹji ro supjre ma o mbøtrʼꞹji, pe angeze dya o jyɇzi o tsjaa kʼo mi nee Mizhokjimi (Filipenses 2:8). Mbeñege ja ba supjre e Jesús kʼe paa ma o nrru̱u̱. Ma o dyøtꞹji nguenda o manji mi kjaa kʼo ma sʼoo, pe dya ma kjuanakʼo. O jyⱥsʼⱥji bʼɇchjine, kʼo ntee kʼo o dyøtꞹji nguenda dya o tsjaji na joo, me mi trjembeji, kʼo xundaro go dyɇji, kjanu o nrrⱥtrʼⱥji kja na zaʼa kʼꞹ me ma maja. Ma ya ma tu̱u̱ o mama: “Ya o nguarꞹ texe” (Juan 19:30). Ma ya bi kjogꞹ jñii paa kʼꞹ bi nrru̱u̱, e Jehová o tsjapꞹ ro bʼꞹbʼꞹtrjo nzakja na anxe ngekʼua ro søø ro bʼꞹbʼꞹ ajensʼe (1 Pedro 3:18). Ma o kjogꞹ ja nzi ngoʼo nrro go nzhogꞹ ajensʼe, “ya mimidya ajensʼe kja o jodyɇ Mizhokjimi”, o nrrebʼe ro zⱥdʼⱥ ma e Mizhokjimi ro tsjapꞹ rey (Hebreos 10:12, 13).

22. ¿Ja ga mbøxkꞹji ke e Jesús o tsjaa ja nzi ma nee Mizhokjimi?

22 E Jesús o tsjaa ja nzi ma nee Mizhokjimi, ngekʼua nutsʼkøji søø ra mimiji texe yo paa kja ne xoñijomꞹ ma me rga zøø. E Jehová ra tsjaa kja ne xoñijomꞹ ja ma nee mi jingua. Kja nu xørꞹ nu ba e̱je̱ ra nuji kʼꞹ e Jesús o nrru̱u̱ ngekʼua ra mbøxkꞹji ra minji texe yo paa.

^ par. 11 E Jehová xiji Tata nange o dyⱥtrʼⱥ texe (Isaías 64:8). E Jehová go dyⱥtrʼⱥtsjɇ e Jesús ngekʼua ngeje nu tʼii kʼꞹ natrjo. Kʼo anxe ñe e Adán xo nge o trʼii Mizhokjimi Jehová (Job 1:6; Lucas 3:38).